Ministarstvo poljoprivrede / - MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
18/05/2024 u 16:19 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

MPŠV: Klimatske promjene utiču na stabilnost i produktivnost poljoprivrednog sektora

Klimatske promjene utiču na stabilnost i produktivnost poljoprivrednog sektora u Crnoj Gori, poručuju iz resornog Ministarstva, dok u platformi Seljak.me smatraju da većina poljoprivrednika ni ne razmišlja o klimatskim promjenama, zato što su u lošem položaju i bore se za očuvanje svoje proizvodnje

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) kazali su agenciji MINA da klimatske promjene mogu imati značajan uticaj na poljoprivredni sektor u Crnoj Gori.

Kako su rekli, neke od promjena koje su već prisutne u Crnoj Gori uključuju povećanje temperatura, promjene padavina i ekstremne vremenske događaje poput suša ili nepogoda.

- Ovi faktori utiču na stabilnost i produktivnost poljoprivrednog sektora - rekli su iz MPŠV.

Oni ističu da je već primjetno da je povećanje temperatura narušilo sezonske obrasce rasta povrća i promijenilo raspored pojava cvjetanja voća.

Iz MPŠV navode da u takvim situacijama poljoprivrednici moraju da prilagode metode uzgoja, koristeći tehnike otporne na ekstremne vremenske uslove.

Iz tog resora su kazali da i investicije u infrastrukturu mogu biti od vitalnog značaja za održivost poljoprivrede u promjenjivom klimatskom okruženju.

- Država prepoznaje potencijalne izazove koje klimatske promjene donose poljoprivrednom sektoru i već je preduzela odgovarajuće mjere kako bi se osigurala stabilnost i produktivnost ovog sektora sektora u budućnosti - rekli su iz MPŠV.

Iz Ministarstva su istakli da je snijeg praćen mrazom, koji je u proteklom periodu bio prisutan na poljoprivrednim površinama širom Crne Gore, prouzrokovao štetu na usjevima.

- Takvi vremenski uslovi izazvali su u voćnjacima oštećenja različitog nivoa. Nesrazmjerni temperaturni uslovi i ekstremni vremenski događaji poput ovog, mogu značajno smanjiti prinose - istakli su iz MPŠV.

Oni su naglasili da je izvjesno je da će, drugu godinu zaredom, sjever ostati bez tradicionalno dobrih prinosa voća.

- A to znači da nećemo imati, ili ne u dovoljnoj mjeri, domaće jabuke i šljive, cijeđene sokove i voćne rakije -dodaju iz MPŠV.

Izvršni direktor platforme Seljak.me Marko Maraš ističe da se društvo udaljilo od prirode i da zbog toga klimatske promjene najviše vide oni koji i dalje žive u skladu sa prirodom, a to su većinski poljoprivrednici i stanovnici ruralnih područja.

Maraš je agenciji MINA rekao da klimatske promjene trenutno više utiču na sektor biljne proizvodnje, ali i stočarstvo.

Kako je rekao, to je naročito primjetno u planinskim regijama.

- Manjak snijega u zimskom periodu direktno utiče i na manjak vode tokom ljeta i smanjuju se kapaciteti planinskih riječica i izvora. Ovo može biti problem kako za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta a direktno u tiče i na pašnjake i napajanje stoke - rekao je Maraš.

Kako je naveo, u regijama koje su već u oskudici sa vodom te promjene će donijeti još veće suše, pa će se postojeći problemi samo magnifikovati.

- Problem je to što se rezultati klimatskih promjena ne vide direktno, već su to procesi koji traju i koje obično svi primijetimo kada dođe do značajne izmjene od prvobitnog stanja stvari - ističe Maraš.

Upitan kakav je položaj poljoprivrednika u Crnoj Gori i da li njihov položaj i poslovanje dodatno ugrožavaju klimatske promjene, Maraš je odgovorio da se većina poljoprivrednika muči da "skrpi kraj sa krajem”.

- I u svoj toj borbi za preživljavanje i očuvanje svoje proizvodnje im ni na kraj pameti nijesu klimatske promjene i to je sasvim razumljivo - naveo je Maraš.

Kako je rekao, sela se prazne, vrlo mali broj ljudi se vraća na selo, a infrastruktura neophodna za život na selu je jako loša.

- Poljoprivrednici su u jako lošem položaju i sve ove promjene i devastacija će itekako uticati na njihovu svakodnevnicu i samim tim na njihovu proizvodnju - rekao je Maraš.

Na pitanje kako Ministarstvo pomaže poljoprivrednicima da se izbore sa negativnim posljedicama klimatskih promjena po njihov rad, iz MPŠV su odgovorili da pružaju podršku poljoprivrednicima.

- Ministarstvo pruža finansijsku podršku kroz mjere i programe subvencija i grantova koji omogućavaju poljoprivrednicima da implementiraju tehnologije i prakse koje su otpornije na klimatske promjene - rekli su iz MPŠV.

Kako se naveli, to uključuje investicije u navodnjavanje, upotrebu otpornih sorti, stvaranje zaštićenih prostora i slično.

Iz MPŠV ističu da prate klimatske promjene i njihov uticaj na poljoprivredu, kako bi identifikovali rizike i pružili relevantne informacije poljoprivrednicima.

Ministarstvo, kako su dodali, pruža i savjetodavnu podršku po pitanju prilagođavanja poljoprivrednih praksi i proizvodnje koja je otpornija na ekstremne vremenske uslove.

- Pored toga, podstičemo održive poljoprivredne prakse koje mogu pomoći u smanjenju emisija štetnih gasova i doprinijeti očuvanju životne sredine - kazali su iz MPŠV i dodali da to uključuje promovisanje organske proizvodnje, sprovođenje agroekoloških mjera i upotrebu obnovljivih izvora energije.

Iz MPŠV ističu i da je, zajedno sa IFAD fondom, kreiran projekat „Adaptacije na klimatske promjene i povećanje otpornosti u planinskim djelovima Crne Gore - GORA projekat“, za poboljšanje uslova života u seoskim područjima i unapređenje poljoprivredne proizvodnje.

Kako su naveli, poseban akcenat tog projekta je na podršci domaćinstvima u ruralnim planinskim područjima sjeverne Crne Gore, kojima je usljed klimatskih promjena otežano bavljenje poljoprivrednom djelatnošću.

- A sve sa ciljem podizanje kvaliteta života svakog pojedinca te smanjenje migracije stanovništva iz ruralnih u urbana područja -rekli su iz MPŠV.

Oni su naglasili da Crna Gora ima na raspolaganju deset miliona dolara grant podrške za implemenatciju projektnih aktivnosti, a ukupna predviđena vrijednost projekta GORA je blizu 33 miliona dolara.

Maraš je, govoreći o pomoći poljoprivrednicima da se izbore sa negativnim uticajima klimatskih promjena, Maraš je kazao o tome ne govori previse, osim na konferencijama, radionicama i eventualno u posjetama zvaničnika država koje su osviještene o tom problemu.

On je rekao da ljudi uglavnom vezuju rad Ministarstva poljoprivrede sa direktnom proizvodnjom a, kako je dodao, ne smije se zaboraviti da je njihov rad direktno vezan za očuvanje šuma i voda.

- U našoj zemlji imamo masovne nelegalne sječe, iskopavanje šljunka i devastaciju prirode i niko za to ne odgovara adekvatno. Sve su to faktori koji ubrzavaju uništenje prirodnih resursa koji direktno utiču i na poljoprivredu - rekao je Maraš.

On smatra da Ministarstvo za početak treba da radi svoj posao adekvatno - da štiti prirodu Crne Gore, adekvatno kažnjava sve aktere koji devastiraju prirodne resurse države i da se njihove službe bave terenskim radom.

Maraš je istakao da je primjer nedostatka ažurnosti Ministarstva i situacija sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u Morači.

- Ovdje moram pomenuti Vuka Vujisića, koji se kao aktivista borio i bori sa ovim problemom i koji je rizikuje svoju bezbjednost da bi pokazao na ovaj problem koji direktno utiče na izvorište Bolje sestre - rekao je Maraš.

Kako je kazao, iako je Vuk direktno ukazao i svakodnevno ukazuje na taj problem, jedinu podršku koju dobija su medijska obećanja nadležnih službi da bi se smirila javnost i uglavnom ostaje na tome.

Maraš naglašava da je, nažalost, to samo jedan od primjera.

- Ostajemo nijemi na sječe stogodišnjih stabala u Nacionalnom parku Durmitor i samo možete da zamislite koliko je još slučajeva za koje ne znamo a dešavaju se svakodnevno - naveo je Maraš.

On je istakao da se tu pokazuje koliko je vidljiva i politička podijeljenost raznih resora koji treba da sarađuju, kao što su Ministarstvo poljoprivrede, lokalne samouprave, vodovod i slična tijela, navodeći da sve to utiče na cjelokupnu situaciju.

Maraš je poručio da je, da bi poljoprivrednici bili spremni da se izbore sa izazovima koje im stvaraju klimatske promjene, potrebno da se poboljša kvalitet života poljoprivrednika i da se ekonomski osnaže.

- Da se razvije strategija razvoja poljoprivrede, da im se omoguće adekvatni uslovi za život i da postoji jedna zdrava i dvosmjerna komunikacija na relaciji između poljoprivrednika i ministarstava i lokalnih uprava - rekao je Maraš.

Iz MPŠV su, govoreći o uticaju klimatskih promjena na poljoprivredu u različitim djelovima Crne Gore, rekli da na sjeveru ili jugu Crne Gore, naveli da se uticaj razlikuje u različitim dijelovima Crne Gore.

Kako su naveli, na sjeveru su se pojavile veće fluktuacije u temperaturama zbog specifičnih vremenskih uslova i geografskih karakteristika, dok na jugu Crne Gore, gdje su suše veći problem, nedostatak padavina može imati veći negativan uticaj.

- Očekuje se da će klimatske promjene uticati na dostupnost vodenih resursa, što može imati značajan uticaj na navodnjavanje poljoprivrednih površina. Na jugu Crne Gore, gdje su vodni resursi već ograničeni, promjene u dostupnosti vode mogu imati ozbiljnije posljedice na poljoprivredu - upozorili su iz MPŠV.

Oni su objasnili da različiti regioni Crne Gore imaju različite tradicionalne kulture i vrste zemljišta, što može uticati na otpornost poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene.

- Ukupno gledano, uticaj klimatskih promjena na poljoprivredu može se razlikovati između sjevera i juga Crne Gore, ali je važno razumjeti da će tehnološke inovacije i prilagođavanja biti ključni za ublažavanje negativnih efekata i iskorištavanje potencijalnih pozitivnih aspekata klimatskih promjena na poljoprivredu - ističu iz MPŠV.

Iz tog Vladinog resora su naglasili da se, iako su klimatske promjene uglavnom vezane za negativne implikacije na poljoprivredu, u nekim situacijama mogu primijetiti i određeni pozitivni efekti.

- Blaže zime i produženi topli period u centralnom regionu donose produženu vegetativnu sezonu za određene kulture. To može omogućiti veći prinos za pojedine pojedine proizvođače - rekli su iz Ministarstva.

Kako su naveli, povećanje prosječne temperature dovelo je do uključivanja drugih kultura koje su ranije bile ograničene geografskim uslovima, što može omogućiti diversifikaciju poljoprivredne proizvodnje i uvođenje novih sorti koje nijesu tradicionalne.

- U određenim slučajevima, promjene u klimi mogu pozitivno uticati na kvalitet pojedinih kultura, iz razloga jer povećana insolacija može doprinijeti boljem kvalitetu voća ili povrća - naveli su iz MPŠV.

Oni su naglasili da su potencijalni pozitivni efekti klimatskih promjena na poljoprivredu u Crnoj Gori specifični i da se njihov uticaj može razlikovati u zavisnosti od konkretnih uslova i prilika.

- Ali treba imati u vidu da dugoročno gledano, negativne implikacije klimatskih promjena na poljoprivredu preovladavaju nad eventualnim pozitivnim aspektima - zaključili su iz Ministarstva.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
14. jun 2024 01:33