Romska organizacija mladih,,Koračajte sa nama-Phiren amenca” je danas održala konferenciju povodom završetka projekta,,Ekonomsko osnaživanje Romkinja-Našminkaj budućnost” u hotelu Hilton. U okviru ovog projekta koji je imao za cilj približavanje Romkinja tržištu rada, ali i sticanje neophodnih kvalifikacija, obučeno je 11 polaznica, među kojima šest za profesiju šminkerke i pet za kozmetičarke. Ove mlade žene su pored usavršavanja kao vizažistkinje i u sferi njege i ljepote lica i tijela tokom obuke stekle znanja u oblasti unapređenja preduzetničkih vještina i sposobnosti.

Projekat “Ekonomsko osnaživanje Romkinja: Našminkaj budućnost” je podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država kroz Program malih grantova Demokratske komisije. Projekat je omogućio polaznicama uslove za siguran start i jačanje kvalifikacija na tržištu rada, pa su polaznice dobile vrijedne pakete koji uključuju materijal i opremu za profesionalno šminkanje i profesionalan rad u kozmetičkim salonima. Na konferenciji je prezentovan kratki film o projektu: “Make up the future”.

Elvis Beriša, izvršni direktor NVO Phiren Amenca, kazao je na otvaranju konferencije da su glavne prepreke u zapošljavanju siromaštvo koje generiše sve probleme sa kojima se Romi danas u Crnoj Gori susrijeću.

“Da je teško doći do posla najbolje govore podaci Zavoda za zapošljavanje gdje je učešće Roma u ukupnoj nezaposlenosti 2,43%, a u odnosu na ukupan broj evidentiranih Roma, 54,67% čine žene, što dovoljno govori o dvostrukoj ugroženosti Romkinja”, kazao je Beriša.

On naglašava da u borbi za preživljavanje nekako ispod radara izmakne obrazovanje, rad na računaru, meke vještine.

,,Dok god razmišljate o hrani i toplom, ne možete razmišljati o obrazovanju na duže staze, a pohađanje osnovnog obrazovanja i njegov završetak je terminalna faza obrazovanja većine Roma.

Posebna vrijednost projekta Našminkaj budućnost je upravo to što smo osim obuke koja je početna tačka, obezbijedili i potreban materijal i opremu za svih deset polaznica koje su ovim projektom osnažene i osposobljene da same privređuju i budu primjer i ostalim Romkinjama, posebno mladim djevojkama koje traže to svjetlo na kraju tunela kako bi se odlučile da i one naprave značajan korak i budu ponosne na sebe.

Stiven Drajkorn (Stephen Dreikorn), šef Odjeljenja za medije, kulturu i obrazovanje  Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, istakao je da je ekonomska integracija Roma od najveće važnosti za unapređenje društvene inkluzivnosti.

,,Romi, kao najveća etnička manjina u Evropi, zahtijevaju fokusirane napore za unaprjeđenje njihovog ekonomskog položaja, pored prevencije marginalizacije i diskriminacije.  Realnost je da ekonomska integracija može da oslobodi potencijal unutar romske zajednice, koji će doprinijeti ukupnom ekonomskom napretku. Vidjeli smo da kada marginalizovane zajednice imaju jednak pristup prilikama za obrazovanje, stručno usavršavanje i zaposlenje, one doprinose tržištu rada svojim jedinstvenim vještinama i perspektivama. Ovakav pristup je od koristi pojedincima i njihovim porodicama, a uz to obogaćuje globalnu ekonomiju raznovrsnom bazom talenata.””, istakao je Drajkorn.

Stiven Drajkorn (Stephen Dreikorn), šef Odjeljenja za medije, kulturu i obrazovanje  Ambasade Sjedinjenih Američkih Država

On je naglasio da ekonomska integracija marginalizovanih grupa takođe ublažava rizik od socijalnih tenzija, ali i da je neophodno da se obezbijede jednaki pristupi ekonomskim mogućnostima za Rome, kao i da društvo unaprijedi razumijevanje i saradnju.

Drajkorn je kazao da ekonomska integracija Roma nije samo pitanje socijalne pravde – već dioširih evropskim vrijednosti jednakosti i ljudskih prava.

“To je neophodna komponenta za integraciju Crne Gore u Evropsku uniju. To takođe odražava posvećenost izgradnji inkluzivnijeg i raznolikijeg društva u kome svako može da ostvari svoj puni potencijal. Isto tako, Sjedinjene Države ostaju posvećene njegovanju različitosti, tolerancije i inkluzivnosti u Crnoj Gori, i širom svijeta, a ovaj program je samo dio  naših napora u toj oblasti”, ističe Drajkorn koji je  pohvalio NVO Phiren Amenca i polaznice obuke.

Milutin Vučinić, iz Zavoda za zaopšljavanje Crne Gore, kazao je da je ovaj projekat od značaja za socio-ekonomsku integraciju Roma i da Crna Gora i njene institucije moraju da pruže snažniju podršku u procesu adaptacije i socijane integracije, a uključivanje na tržište rada je od velikog značaja u cilju ostvarenja ovog cilja. Zbog toga, kaže Vučinić, Zavod za zapošljavanje Crne Gore posvećuje izuzetnu pažnju i podržava aktivnosti koje doprinose osnaživanju romske populacije, a u cilju povećanja njihove zapošljivosti i zapošljavanja.

 “Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore bilježimo kontinuirano smanjenje broja nezaposlenih lica romske i egipćanske populacije i to 2021 – 1453 lica, od čega 834 žene, 2022. godine 1240 od čega 679 žena, dok je u oktobru 2023. godine od 1192nezaposlena lica romske i egipćanske populacije 653 bilo žena”, kazao je Vučinić.

Vučinić dodaje da indikatori tržišta rada ukazuju na potrebu poboljšanja ponude radne snage i pristupa zapošljavanju, vještinama, kompetencijama usaglašenim sa tržišnim zahtjevima. Kao odgovor na potrebe tržišta rada Zavod za zapošljavanje aktivnim mjerama nastoji doprinijeti kreiranju zaposlenosti i razvoju kvalifikovanih ljudskih resursa.

Boris Marđonović, ispred Zanatske komore Crne Gore, pozdravio je ovakve projekte koji doprinose jačanju kompetencija na tržištu rada, ali istakao da ga ovakvi programi raduju, jer se stiču uslovi da se kroz obuke i kvalifikacije popune upražnjena radna mjesta, posebno u hotelima, ali i na ovaj način promoviše zanatstvo kao pomalo zaboravljena oblast.

Polaznica obuke u okviru projekta Našminkaj budućnost, Elizabeta Beriša je istakla da joj je obuka mnogo značila, ali i da se plaši diskriminacije kao još jednog nepoželjnog obrasca sa kojim se Romi svakodnevno susrijeću. Takođe ističe da bi željela da je ljudi procjenjuju na osnovu talenta a ne na osnovu nacionalnosti ili boje kože.

Danilo Kalezić ispred Unije poslodavaca je istakao da  Unija ima programe podrške koji bi mogli da podstaknu razvoj biznis ideja. U završnom obraćanju Elvis Beriša je istakao da se standardi koje nameće savremeno društvo moraju poštovati, ali treba imati u vidu da bi trebalo da postoje olakšice ako se radi o marginalizovanim kategorijama stanovništva.

,,Hajde da od danas pa svih narednih dana počnemo osiguravati bolju budućnost naših komšija, građana, drugova, naših majki, sestara, žena, ćerki i da izađemo iz začaranog kruga”, poručio je Beriša.

Marijeta Jašaraj, jedna od korisnica ovog projekta, prisutnima je kazala da se ostvario njen san. “Ja sam se i ranije raspitivala kako da završim ovu obuku, ali nisam imala mogućnost jer nemam završenu srednju školu i ova obuka isto košta dosta, ali sada sam to ostvarila i zahvalna sam na ovoj prilici koju sam dobila”, zaključila je Jašaraj.