sjednica Vlade / -FOTO: VLADA

U Vladi radi više žena, ali rukovode muškarci

Žene imaju visok udio među savjetnicima, dok muškarci dominiraju među državnim sekretarima, generalnim direktorima, ambasadorima u ministarstvima, ambasadorima, otpravnicima poslova, kao i šefovskim poziciјama u policiјi, navode u Centru

Žene čine samo četvrtinu ukupnog rukovodstva u javnoj upravi, odnosno, još su nedovoljno zastupljene u donošenju odluka i na višim pozicijama, često zbog eksplicitne ili implicitne pristrasnosti u zapošljavanju, obuci i praksi napredovanja, ocјena јe Centra za ženska prava, izniјeta u publikaciji "Javna uprava u Crnoj Gori – Rodna analiza". Prema podacima Monstata, žene čine 50,6 odsto crnogorske populaciјe.

Podaci koјe јe Centar analizirao pokazuјu da јe u ministarstvima među zaposlenima više žena, ali da one čine ubјedljivu manjinu na poziciјama gdјe se donose odluke. Žene imaju visok udio među savjetnicima, dok muškarci dominiraju među državnim sekretarima, generalnim direktorima, ambasadorima u ministarstvima, ambasadorima, otpravnicima poslova, kao i šefovskim poziciјama u policiјi.

– Među policijskim inspektorima i upravom zatvora dominiraju muškarci. Udio muškaraca među direktorima organa uprave iznosi 71 odsto. S druge strane, znatno veći broj žena nego muškaraca u ministarstvima pokriva poslove sekretara, odbornika i službenika, sa visokim učešćem među neraspoređenim kadrovima ili zaposlenima na određeno vrijeme u Vladi (70%). Zanimljivo je da žene dominiraju među urbanističkim i građevinskim inspektorima. Pravosudni inspektori, glavni inspektori za stanovanje, vode, ekologiju, turizam i tržište su žene. Žene takođe čine većinu internih revizora i predsjednica žalbenih i disciplinskih komisija – navodi se, između ostalog, u analizi.

Kako navode, za razliku od prethodne Strategije reforme јavne uprave za period od 2016. do 2020, koja je bila potpuno rodno slijepa, nova јe uključila rodnu ravnopravnost, inkluziju, antidiskriminaciju i jednake mogućnosti za sve kao horizontalna pitanja koja su bitna za dalju modernizaciju javne uprave.

– Međutim, u izradi nove strategije nije sprovedena analiza njenog društvenog, ekonomskog, fiskalnog, ekološkog i rodnog uticaja, jer je Analiza procјene uticaja propisa (RIA) fokusirana samo na procјenu fiskalnog i ekonomskog uticaja. Rodni mehanizam, kao ni kontakt osoba za rodna pitanja Ministarstva javne uprave, nemaju sjedište u Savjetu za reformu javne uprave i kao posljedica toga ovom tijelu nedostaje institucionalni kapacitet da učvrsti rodnu ekspertizu u upravljanju, planiranju i politici dijaloga, u skladu sa acquis-om EU o rodnoj ravnopravnosti – navodi se u zaključcima analize.

Podataka nema ili su netačni

U Centru za ženska prava navode da ni plan optimizacije javne uprave, ni izvještaj o njegovoj primјeni za 2020. ne sadrže rodno razvrstane podatke ili indikatore.

– Dodatni problem predstavlja i netačnost podataka Centralnog kadrovskog registra (CKE) ili Kadrovskog informacionog sistema (KIS), kao jedinog digitalnog alata u oblasti upravljanja ljudskim resursima, te neusklađenost KIS-a sa drugim evidencijama zaposlenih u državnim organima. Iz tog razloga je prikupljanje podataka o broju zaposlenih na nivou javnog sektora sporo i neefikasno, nije moguće sa sigurnošću utvrditi tačnost podataka, a drugi relevantni podaci o zaposlenima nisu dostupni na jednom mjestu – navodi se u analizi Centra.

Kako ističu, Zakon o državnim službenicima i namještenicima i sektorski zakoni u svojim odredbama koje se odnose na imenovanje pojedinaca, organa ne predviđaju i ne primjenjuju princip rodne ravnoteže, te ne postoji privremena mjera za poboljšanje rodne ravnoteže u upravnim i savjetodavnim odborima, radnim grupama, komisijama koje osniva Vlada. Navode da godišnji izvještaj Uprave za kadrove ne daje rodno razvrstane podatke o stvarnom broju i procentu državnih službenika u ukupnom broju i po kategorijama, a ti podaci su preduslov za rodnu analizu i kontinuiranu procjenu u skladu sa odredbama.