OSCE okrugli sto / - DAN
07/12/2023 u 14:25 h
Bojana BožovićBojana Božović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
StoryEditor

Žrtve rodno zasnovanog nasilja moraju imati povjerenje u organe gonjenja, mediji da imaju više empatije pri izvještavanju

Održan Okrugli sto o izvještavanju o rodno zasnovanom nasilju "Pristup usmjeren na žrtvu/preživjelu"

Povećanje razumijevanja o rodno zasnovanom nasilju, jačanje etičkog izvještavanja medija o tome, osnaživnje žrtve da prijavljuju, tri su osnovna cilja koja treba postići, poručeno je na Okruglom stolu o izvještavanju o rodno zasnovanom nasilju "Pristup usmjeren na žrtvu/preživjelu".

Okrugli sto organizovan je u okviru OSCE Projekta "Jačanje kapaciteta krivičnog pravosuđa za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja u Jugoistočnoj Evropi".

Zamjenica rukovodioca Odjela za transnacionalne prijetnje u Sekretarijatu OSCE-a Marta Stikings kazala je da fokus na tome da se žrtvama rodno zasnovanog nasilja obezbijedi da dobiju pravdu, zadovoljenje pravde.

- Ovo je značajno i za šire društvo. Kada organi gonjenja doprinose zaštiti žrtve, to može povećati broj prijava žrtava, istakla je ona.

Osvrnula se na izvještavanje medija, ističući da otkrivanje identiteta može da dovede do toga da žrtva bude opet žrtva.

- Neprikladno izvještavanje može da podstakne nejednakost, rodne stereotipe. Treba izvještavati tačno, senzitivno i etički o rodnom nasilju, u cilju sprečavanja dodatne viktimizacije žrtava, navela je Stikings.

Zamjenica šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Siv Katrin Leirtroe istakla je da je tema rodno zasnovanog nasilja urgentna.

- Ova radionica ima tri cilja - povećavanje razumijevanja o rodno zasnovanom nasilju, jačanje etičkog izvještavanja medija o rodno zasnovanom nasilju, osnaživanje žrtve da prijavljuju - tako da rodno zasnovano nasilje nije privatna stvar koja se dešava iza zatvorenih vrata - moraju imati povjerenje da će ih sud, policija i tužilaštvo saslušati ih, vjerovati im i zaštititi ih, istakla je on.

Podsjetila je da su od 2021. godine četiri žene ubijene u Crnoj Gori od strane njihovih partnera.

- Problem je što su one prijavilje nasilje a nadležni nisu uradili ništa da ih zaštite - ništa, navel aje Katrin i dodala da mediji treba da pišu uvijek iz ugla žrtve.

Važno je da novinari iskorijene stigmu koja se i dalje nalazi u tekstovima o rodno zasnovanom nasilju, ocjenjuje ona, a često se dešava da nisu rodno senzitivni.

- Potreban je kolektivni napor da se razbije ciklus nasilja i da popločamo put za bezbjedniji život svakoj ženi i djevojčici. Mediji treba da vode računa da izvještavanje nije samo tačno, već treba da podrži žrtvu i pokaže empatiju. Treba zapamtiti moć koju riječi imaju - mogu pojačati stereotipe ili stigme ili voditi ka razumijevanju, zaključuje ona.

U okviru prvog panela, Nikolina Boljević, predstavnica SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, kazal aje da se rodno zasnovano nasilje dešava muškarcima, ali statistički ne u značajnom broju.

- Više od 90 odsto žena su žrtve nasilja, a više od 90 odsto počinioca tog nasilja su muškarci, navela je ona.

Istakla je da rodna ravnopravnost zagovara ravnopravan odnos mogućnosti i prava muškaraca i žena u našem društvu.

- Jako često žene i djevojčice dobijaju poruke iz porodice da budu pasivnije, da budu okrenute ka privatnoj sferi, a muškarcima se šalju poruke da budu uspješniji, da im je kupovna moć jako visoka i da budu okrenuti ka toj javnoj sferi. Otuda počinju prvi elementi nasilja - ekonomskog nasilja, ako ste ženu ukalupili u privatnu sferu ne date joj mogućnost da radi, ističe Boljević.

Boljević je kazala da je psihološko nasilje najzastupljenije, ali da je teže dokazivo zbog čega je i sporija reakcija institucija sistema.

- Femicid je ubistvo žene zato što je žena. Jako je važno da govorimo o tome daje u protekloj godini za devet mjeseci u našoj državi ubijeno četiri žene. U svijetu dnevno bude ubijeno 133 žena/djevojčica od strane intimnog partnera, ističe ona.

Psihološkinja Jelena Radonjić istakla je da su neke od psiholoških posledica nasilja anksioznost i strah, a može imati neke psihosomatske dimenzije, a to se odnosi na držanje tijela, ubrzano disanje, znojenje, vrtoglavicu, panični napad.

Željka Mirković, novinarka Nova M televizije, navela je da se u medijima često izvještava senzacionalistički, te da upravo zbog toga naslov nerijetko i ne prati tekst.

- Imamo riječi - brutalno, jezivo, horor, to su sve termini koji su naša svakodnevica. S druge strane imamo i komentare na tim tekstovima na portalima, komentari izazivaju protivkomentara, i tako se razvija još jedna vrsta nasilja, navela je ona.

Mirković je zaključila da mediji moguo otvoriti vrata i pokazati da postoji to svjetlo na kraju tunela.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
24. februar 2024 04:52