/ - FOTO: IVAN PETROVIć
25/12/2023 u 12:18 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
StoryEditor

Drakić: Pozitivni trendovi ekonomije, spoljni faktori nepovoljni

Predsjednica PKCG Nina Drakić istakla je u uvodnoj riječi da crnogorska ekonomija u 2023. godini bilježi pozitivne trendove iako su spoljni faktori, kako je istakla, iz više poznatih razloga, nepovoljni

U Privrednoj komori Crne Gore (PKCG) počeo je tradicionalni godišnji sastanak privrednika sa premijerom Milojkom Spajićem i ministrima u Vladi Crne Gore. Predsjednica PKCG Nina Drakić istakla je u uvodnoj riječi da crnogorska ekonomija u 2023. godini bilježi pozitivne trendove iako su spoljni faktori, kako je istakla, iz više poznatih razloga, nepovoljni.

- Rast BDP-a u prva tri kvartala ove godine bio je na nivou od oko 6%, što nas svrstava među evropske zemlje sa najvećom stopom rasta. Ipak, činjenica je da je to dominantno rezultat rasta potrošnje prouzrokovane prilivom nerezidenata iz Rusije, Ukrajine i Turske. Makroekonomski pokazatelji impliciraju da su u sektoru turizma i energetike rezultati bolji nego u pretpandemijskom periodu, a treba reći da je uprkos neusklađenosti na tržištu rada došlo i do rasta zaposlenosti-  kazala je Drakić. 

Prihodi od turizma, dodala je ona, su za 49% premašeni u odnosu na prethodnu godinu, a za 34% su veći u poređenju sa 2019. koja je bila godina izuzetnih rezultata.

Kako je istakla, ivozna zavisnost naše ekonomije je ostala naglašena i u tekućoj godini, a nije došlo do poboljšanja pokazatelja kada je izvoz u pitanju.

image
- FOTO: IVAN PETROVIć

- Obim direktnih stranih investicija je u padu. Pored toga što je smanjenje na nivou od 47% u odnosu na prethodnu godinu, ne smijemo zatvoriti oči pred činjenicom da su ulaganja u nekretnine bila dominantna u 2023. godini. Nije nužno naglašavati da je sadašnja struktura ulaganja posljedica dešavanja na istoku Evrope, odakle dolazi veliki broj platežno sposobnih građana i teško je znati na koji će se način njihov boravak u Crnoj Gori odražavti na ekonomske parametre u narednom periodu- navela je ona.

Drakić je na sastanku saopštila da za prvih devet mjeseci ove godine imamo povećanje zaposlenosti od 9%, do kojeg je došlo još u 2022. godine zahvaljujući oporavku ekonomske aktivnosti, ali i poreskoj reformi vezanoj za tržište rada. Ipak, ocjenjuje da situacija u ovoj sferi zaslužuje posebnu pažnju

- Zabrinjavajuće je da uz svu prijetnju tržištu rada zbog depopulacije na raspolaganju imamo lošu ponudu kadra sa nedostatkom vještina. Turizam, kao grana od izuzetne važnosti za našu ekonomiju, zavisi od uvoza radne snage, nerijetko iz udaljenih zemalja. Uz sve to, procedure zapošljavanja stranih sezonskih radnika veoma su skupe i kompleksne, te time naglašeno destimulativne za našu turističku privredu, ali i druge grane koje zavise od uvoza radne snage. Situacija je veoma slična u sektorima građevinarstva i poljoprivrede. Jedno od rješenja koje Komora odavno predlaže je uvođenje kategorije stalnog sezonskog radnika- kazala je ona. 

Predsjednica PKCG je navela i da je nepredvidljivost poslovnog ambijenta usporila mnoge domaće investicije.

- Uz to treba dodati i da gotovo nije bilo kapitalnih investicija kroz koje bi privreda mogla generisati nove poslove i vrijednost. Smatramo da je nužno da kao kreatori politika, pokrenete zamajac investicija kroz ulaganja u infrastrukturu, čime se domaćim kompanijama stvara prostor za nove poslove. Privreda očekuje i da se izrade projekti kapitalnog karaktera, koji bi mogli biti finansirani iz Zapadnobalkanskog investicionog okvira, čije korišćenje bi svakako pokrenulo upošljavanje privrede. Takođe, Novim planom rasta za Zapadni Balkan alocirana su dodatna finansijska sredstva za pomoć državama kandidatima i podršku privatnom sektoru upravo kroz ulaganja u infrastrukturu, transport, energiju, zelenu i digitalnu tranziciju, razvoj ljudskog kapitala- istakla je.

image
- FOTO: IVAN PETROVIć

Ukazala je da se Zakon o privrednim društvima pokazao neadekvatnim. Stav privrede je, dodala je ona, da treba donijeti novi propis koji će biti na pravi način normiran i u dovoljnoj mjeri posvećen regulisanju uloge privrednog društva i preduzetnika, a ne kao aktuelni sadržati niz protivrječnosti.

Poručuje da Zakon o radu, kao jedan od sistemskih propisa, mora imati rješenja koja neće biti opterećenje privredi usljed promjena koja se dešavaju na tržištu rada.

- Zakon o porezu na dodatu vrijednost sa stopama PDV koje propisuje u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i turizmu izaziva niz prepreka, te ga u tom smislu treba izmijeniti. Neophodna je i dosljedna primjena pravila u pogledu rokova za povraćaj PDV-a, jer je povrat spor i privredu dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju. Pomenuću i Zakon o porezu na nepokretnosti čijim izmjenama privreda očekuje propisivanje gornje granice stope poreza na 0,5% kako bi se ujednačio fiskalni tretman privrednih subjekata u svim opštinama. Privreda očekuje i izmjenu Zakona o porezu na dobit, odnosno oslobađanje obaveze plaćanja poreza u slučaju reinvestiranja dobiti u proizvodne kapacitete i unapređenje tehnološkog procesa- istakla je Drakić.

Osvrnula se i na zakon o upravljanju otpadom.

- Nakon usvajanja u Skupštini biće potrebno donijeti brojna podzakonska akta koja se itekako odnose na privredu. Sugestije koje je privreda dala ranije nijesu uvažene i postoji bojazan, rekla bih opravdana, da ovaj okvir nije najadekvatniji. Takođe, uz podršku sektora hrane i pića (F&B) Komora je bila nosilac izrade Studije o ambalaži i upravljanju ambalažnim otpadom, kroz koju je ova tema detaljno razrađena. Predlažem da se i taj materijal iskoristi za korake koji slijede, kako bi zbog kompleksnosti ove oblasti, a koristeći najbolje evropske prakse i modele došli do najoptimalnijeg rješenja. Svakako cijenim, da bi bilo od posebnog značaja da organizujemo sastanak na ovu konkretnu temu- pojašnjeno je.

Ukazala je i na važnost evropskih integracija.

- Činjenica je da u poslednjem izvještaju EK ima mnogo aktivnosti sa kojima se zastalo. Poglavlje 27 životna sredina obuhvata čitav set obaveza za privredu i državu, uključujući veoma aktuelnu priču EU o pravednoj tranziciji. Ovo poglavlje sam izdvojila zbog obima i kompleksnosti, kao i visokih troškova poštovanja svega što će se od naših kompanija tražiti. Izazov pristupu finansijama i dalje otežava razvoj, posebno mikro i malih preduzeća. Sredstva koja su na tržištu su skupa, a do njih se teško i dolazi zbog veoma zahtjevnih procedura i obezbjeđenja koje banke traže. Investiciono razvojni fond jeste institucija koja je napravila u ovoj oblasti pozitivan iskorak i mi u Komori podržavamo plan o njegovom prerastanju u Razvojnu banku. Sa ove adrese to se zagovaralo i godinama unazad, smatrajući postojanje takve institucije najadekvatnijim okvirom za podršku razvoju privrede. Najavljeno formiranje kreditno garantnog fonda, takođe je dobrodošlo i njegovo postojanje bi bilo od koristi i vlasnicima preduzeća i komercijalnim bankama- kazala je Drakić. 

Zaključila je da Komora kroz svoj rad dodatnu pažnju usmjerila na pitanja digitalizacije i zelene ekonomije.

- U namjeri da podstaknemo digitalnu transformaciju privrede koja je drugo ime za savremeno poslovanje i opstajanje na konkurentnom tržištu, pokrenuli smo projekat E-komora. Potpisan je Ugovor o realizaciji ovog zahtjevnog posla, kroz koji ćemo digitalizacijom servisa koje pružamo, uticati i na transformaciju privrede. Kvalitet ovog projekta zavisi i od dostupnosti podataka različitih državnih organa i sigurna sam da će Vlada omogućiti adekvatno povezivanje sa bazama podataka koje su u njenom vlasništvu. To će umnogome koristiti privredi, smanjujući joj troškove uz povećanje dostupnosti za nju važnih informacija- rekla je Drakić. 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
17. april 2024 16:34