/ - FOTO: PREDSJEDNIK JAKOV MILATOVIć
20/11/2023 u 11:42 h
Dan portalDan portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Milatović: Privreda mora insistirati na depolitizaciji, u cilju unapređenja kredibiliteta

Posljednje tri godine u Crnoj Gori bile su pune izazova, pa tako i za njenu privredu. Svjedočili smo istorijskim procesima, naveo je on

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je poručio da upravo privreda mora insistirati na depolitizaciji, na profesionalizaciji i na jačoj ulozi svih privrednih udruženja, a sve u cilju unapredjenja kredibiliteta pred institucionalnim partnerima.

Govor predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića na svečanoj dodjeli nagrada Privredne komore Crne Gore prenosimo integralno:

"Dame i gospodo,

Veliko mi je zadovoljstvo da po prvi put kao Predsjednik Crne Gore uzmem učešće u tradicionalnoj dodjeli nagrada Privredne komore.

Oblasti u kojima se dodjeljuje ova nagrada: uspješno poslovanje, društvena odgovornost, inovativnost i unaprjeđenje menadžemnta, upravo i predstavljaju sve ono čemu naša privreda treba da teži.

Takođe, to su kvaliteti po kojima želimo da izdvajamo privrednike, da ih po tome prepoznajemo ali i da ih zbog toga nagrađujemo.

Jer jedino ona privreda, koja uspješno posluje, koja je društveno odgovorna, koja je inovativna i koja u kontinuitetu unapredjuje svoje poslovanje, jeste glavni pokretač održivog privrednog rasta i razvoja najbolji partner kojeg državne institucije mogu da imaju u kreiranju boljeg ekonomskog ambijenta.

Uvjerenja sam da temelj prave, istinske i snažne demokratije leži u ekonomskoj nezavisnosti svakog građanina. U istom duhu, smatram da ekonomski nezavisni građani mogu postojati samo u okruženju gdje privreda uživa punu slobodu.

Stoga, moramo biti svjesni da privreda ne smije biti talac kratkovidnih političkih strategija, niti finansijer neodgovornih i neodrživih politika.

S druge strane, odgovorna vlast, smislenim politikama u javnom interesu, može trasirati put ka ekonomskom uspjehu.

Naša ekonomska strategija treba da podstiče ravnotežu i pravednost, gdje javni i privatni sektor rade zajedno u harmoniji, a ne na suprotnim stranama.

To smo pokazali i tokom 42. Vlade kada smo dizajnirali vjerovatno najambiciozniji ekonomski program za tako kratko vrijeme trajanja koji je kulminirao programom Evropa sad.

Upravo su te reforme odigrale ključnu ulogu u stvaranju ekonomski nezavisnog radnika, vratile fokus politike na ekonomske i životne teme i time na neki način imale i emancipatorsku ulogu u našem društvu.

Ali ovdje želim i jasno da kažem da je upravo set tih reformi bio moguć zbog podrške koju smo dobili od crnogorske privrede i privrednih udruženja. Tada su privrednici prepoznali namjeru da po prvi put neko inicira povećanje zarada a da pritom ne uzima iz džepova poslodavaca, već kroz širenje poreske baze, uvođenjem sive zone u legalne tokove, povećanjem ekonomske aktivnosti i pravičnim progresivnim oporezivanjem.

Danas je ekonomski i društveni uspjeh tih reformi neupitan. Ali osim uloge u ekonomskom jačanju građana i privrede, te smanjenju sive ekonomije, pomenute reforme su  imale snažan uticaj i na oslobađanje crnogorske privrede od političkog uticaja.

Svjesno tolerisanje velike sive zone stvaralo je gotovo klijentelistički odnos privrede i politike. Nemogućnost zdravih ekonomskih subjekata – pogotovo malih i mikro preduzeća, da iz redovnih aktivnosti finansiraju svoje poreske obaveze, stvarao je veliki prostor za zloupotrebu.

Zato i kažem da smo ovim reformama, osim ekonomskog osnaženja radnika, privredu oslobodili političkih stega. I samo takva privreda može biti konstruktivan i nezaobilazan partner svakoj vlasti, bez obzira ko tu vlast čini ili ko je bude činio.

Moja poruka je da upravo privreda mora insistirati na depolitizaciji, na profesionalizaciji i na jačoj ulozi svih privrednih udruženja, a sve u cilju unapredjenja kredibiliteta pred institucionalnim partnerima.

Dame i gospodo,

Posljednje tri godine u Crnoj Gori bile su pune izazova, pa tako i za njenu privredu. Svjedočili smo istorijskim procesima – kao što je prva demokratska promjena vlasti u našoj dugoj istoriji, nakon čega je došlo do važnih promjena i u pravosudnoj grani vlasti.

Paralelno, svjedočili smo velikoj smjeni generacija na političkoj sceni, kako u vlasti, tako i u opoziciji. I na kraju izabrali smo čak tri izvršne vlasti.

Sve to je neminovno stvorilo osjećaj političke nesigurnosti, u trenutku kada smo se kao društvo konačno suočavali sa političkim pluralizmom i slobodom mišljenja. U svakom društvu koje je prošlo kroz slično, ovi su procesi teški, ali u svakom, su bili neophodni kako bi društvo politički i demokratski sazrelo.

Nažalost, zarobljeni u zamci dnevnopolitičkih problema, pritisnuti čestim jeftinim političkim marketingom i negativnim narativom, ne uspijevamo da u potpunosti sagledamo pozitivne korake koje smo kao društvo – zajedno napravili.

Lako zaboravljamo da smo među rijetkima danas u regionu gdje izbori više nijesu pitanje života i smrti, i gdje se 30-godišnja vlast promijenila na miran način, gdje su dva predsjednika, moj predhodnik i ja, iako u svojstvu žestokih političkih oponenata, ljudski i demokratski obavili tranziciju vlasti, i to uz prisustvo svih lidera regiona, uključujući i one koji međusobno nijesu u dobrim odnosima.

Nakon toga smo u Podgorici ugostili sve lidere regiona u okviru Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi. A mojim diplomatskim angažovanjem Crna Gora će biti naredni domaćin važnog regionalnog samita Brdo-Brioni. Radiću na tome da slični politički forumi ubuduće uvijek budu prilika i za promociju crnogorske privrede.

Kada sam prije tačno 6 mjeseci počeo da pričam o ubrzanoj integraciji Crne Gore u Evropsku uniju koju želimo do 2028 godine, u Crnoj Gori sam naišao na podsmjehe. Jedni su govorili da sam preambiciozan, a drugi da sam naivan. Danas je to priča koju mnogi evropski lideri potvrdjuju u mom prisustvu. i taj proces je sada u rukama nas samih i zavisiće od ažurnosti naše vlade i odgovornosti novog saziva Skupštine Crne Girenašeg parlamenta.

Ja vam obećavam da ću poruku ubrzanja našeg evropskog puta prenositi svim svojim sagovornicima tokom svih mojih diplomatskih misija.

Sjutra ću predsjedniku Njemačke, kao što sam prije par dana predsjedniku Francuske, opet – kako bi neki rekli – dosađivati, o evropskoj budućnosti Crne Gore. Biću, uporan, biću dosadan, ali želim da se ta poruka pretoči u novi talas entuzijazma koji će naše društvo da gurne ka još jednoj istorijskoj etapi – punopravnom članstvu u EU, nakon čega ćemo nakon nezavisnosti i učlanjenja u NATO, dostići još jedan strateški cilj za našu zemlju.

A već večeras ću u Berlinu njemačkim privrednicima pričati o potencijalima našeg energetskog sektora, o pokretanju infrastrukturnog investicionog ciklusa, o našim uspješnim kompanijama, o vama - dragi prijatelji, i vašim kapacitetima da izađete na zapadna tržiša, o neiskorišćenom potencijalu Luke Bar i Željeznice, o turističkom potencijalu, o tržištu nekretnina, o našim vinima i poljoprivredi.

Ne smijemo zaboraviti ni ekonomske uspjehe, koje smo opet ponavljam zajedno ostvarili.

U 2020 godini, minimalna zarada je bila 222 eura u 2023 je 450 eura, prosječna neto zarada je bila 500 eura, danas je 800 eura, s tendencijom rasta. U poslednje tri godine naša ekonomija ostvaruje najveći rast u Evropi, a naša privreda rekordne profite i to u realnim vrijednostima, kada izuzmemo inflaciju.

Ako privreda ostvaruje profite, ako imamo najveći rast zarada i najmanju nezaposlenost u prethodnom periodu, znači da smo ne samo unaprijedili ekonomski ambijent, već da smo uspostavili pravedniju distribuciju bogatstva koje stvaramo zajedno.

Zato mislim da danas naši građani imaju ravnopravnije šanse za rad i napredovanje, te da je crnogorsko društvo u cjelini pravednije i solidarnije nego što je bilo prije samo tri godine, što je i vjetar u ledja našoj privredi.

I ako me pitate jesam li zadovoljan, reći ću vam da nijesam, da može bolje. Jer sam ubijeđen da smo sve ovo ostvarili koristeći samo djelić našeg ekonomskog i ljudskog potencijala.

Naš energetski sektor je tek u povoju, ulaganja u njegovu infrastrukturu će igrati ključnu ulogu u daljem razvoju. U Italiji sam dobio uvjeravanje da je dupliranje kabla koji nas spaja i njihov prioritet. To znači da će Crna Gora  biti još značajnije energetsko čvorište.

Očekujem što skoriji nastavak gradnje autoputa Bar Beograd, uz pomoć evropskih grantova i evropskih finansijskih institucija, kroz kompetitivne i transparentne tendere za izgradnju. Ne kroz bilateralne dogovore, bilo sa Kinezima bilo sa nekim drugima.

Uz to, nadamo se i gradnji jadransko-jonskog auto puta koji će nas spojiti sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom sa jedne i Albanijom sa druge strane. Takva regionalna integracija uvećaće ukupni privredni rast cijele naše regije. Uskoro očekujemo i dobre vijesti kada je u pitanju finansiranje obnove željeznice Bar-Beograd, i to dionice od Bara do Golubovaca. Rekonstrukcija željeznice bi bila veliki vjetar u leđa valorizaciji Luke Bar.

Nastaviću da pored ubrzanja našeg evropskog puta, radim i na unapredjenju regionalne ekonomske saradnje! Ne zaboravljam da je region naše najznačajnije tržište za najveći broj crnogorskih roba i usluga.

Takođe, očekujem od nove Vlade da još više stavi akcenat na meritokratiju, na poboljšanje održivosti javnih finansija, da konačno krenemo ka boljem kreditnom rejtingu Crne Gore kako bismo našoj državi a samim tim i privredi omogućili što povoljniji pristup novcu.

Da novim projektima kao što su transformacija IRF-a u razvojnu banku i nastavak priče o kreditno-garantnom fondu koju sam započeo kao ministar ekonomije, dodatno osnažimo kreditni potencijal naše privrede, da joj omogućimo da finansira nove projekte i da oslobodi svoj puni potencijal. To je prije svega važno za mala i mikro preduzeća koja imaju najviše poteškoća i najskuplje se zadužuju.

Dame i gospodo,

Kao što priznajemo ova značajna dostignuća, moramo se suočiti i sa izazovima koji predstoje. Od kritičnog je značaja da prepoznamo da je naše putovanje ka ekonomskoj izvrsnosti daleko od završenog. Živimo u svijetu gde je promjena jedina konstanta, a prilagodljivost više nije izbor već neophodnost.

Zato se moramo svi zapitati: Da li činimo dovoljno da podstaknemo okruženje u kojem inovacije napreduju? Da li ste vi dovoljno hrabri da inovirate vaše poslovne modele kako bi zadovoljili zahtjevima globalne ekonomije koja se ubrzano mijenja? To su pitanja koja bi trebalo da nas vode naprijed i u meni ćete uvijek imati otvorenog sagovornika na sve teme koje se tiču održivog ekonomskog modela.

Lideri naše poslovne zajednice koji su prisutni ovdje, apelujem na vas da vidite dalje od horizonta brojki profitabilnosti, tržišnog učešća i bruto i neto marži. Prigrlite korporativnu društvenu odgovornost ne kao datost, već kao fundamentalni aspekt vašeg poslovnog etosa. Investirajte u naše mlade ljude i hrabre žene, njegujte njihove talente, i gradite još bolje temelje za radnu snagu koja mora postati etička i društveno svjesna, kako bi bili snažan motor za izgradnju prosperiteta Crne Gore.

Dame i gospodo, na kraju

U svijetlu prethodno iznijetih stavova, želim da izrazim nadu za budućnost punu sličnih događaja, još više konkurencije u nagrađivanju, a uspjeh neka uvijek prati predan rad, kreativnost i trud.

Kao predsjednik Crne Gore, nijesam samo svjedok već nepokolebljivi zagovornik nevjerovatnog putovanja na koje je naša poslovna zajednica krenula. Kompanije kojima danas odajemo počast nisu samo entiteti koje zanima profit; one su svjetionici inovacija, čuvari radnih mjesta i arhitekte prosperitetnije Crne Gore.

Živjela crnogorska privreda i živjela Crna Gora!

Hvala na pažnji".

 

 

 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
17. jun 2024 02:53