Ilustracija / FOTO: LAZAR RUZIC
06/05/2024 u 11:29 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Nije realno očekivati pad cijena stanova

U Crnoj Gori u narednom periodu nije realno očekivati pad cijena stanova, saopštio je predsjednik Odbora Udruženja građevinarstva u Privrednoj komori (PKCG), Mile Gujić, i dodao da je teško prognozirati kakva će biti dalja dinamika po tom pitanju.

- U ovom trenutku je jako teško prognozirati šta će se desiti sa cijenama. Mislim da nema ekonomske logike da dođe do pada cijena nekretnina. Moguće da dođe, i možda već imamo, blagi pad tražnje u ovom trenutku, ali ne i pad cijena. Ukoliko se nastavi pad tražnje, moguće da će cijene ostati na sadašnjem nivou i da neće biti dramatičnih skokova, ali ja u skorije vrijeme ne vjerujem da će doći do pada cijena, kazao je Gujić u intervjuu agenciji Mina-business.

On se osvrnuo na podatke za prva tri kvartala prošle godine, kada je u izgradnji bilo 1,48 hiljada stanova sa ukupnom kvadraturom nešto preko 100 hiljada kvadrata. Na nivou godine, to je otprilike nekih dvije hiljade stanova.

- Ta količina izgrađenih stanova nije dovoljna da zadovolji potrebe, ne samo građana Crne Gore, nego i stranih kupaca, koji su umnogome doprinijeli skoku tih cijena, pored svih ostalih faktora. Tako da je jako teško prognozirati šta će se dešavati, ali ovo je moje mišljenje na osnovu iskustava koje imamo, naveo je Gujić.

Prema podacima Monstata za četvrti kvartal prošle godine, prosječna cijena kvadratnog metra stanja u novogradnji u Crnoj Gori je iznosila 1,79 hiljada eura, a u Podgorici 1,86 hiljada eura. Na tržištu se pad cijena stanova očekivao krajem prošle i početkom ove godine, međutim to se nije desilo.

- Naprotiv. Iz godine u godinu, iz kvartala u kvartal, te cijene idu naviše. U godini pandemije koronavirusa, 2020, nije se ništa dešavalo na tržištu, nije ni bilo prometa. Potom, 2021. godina kreće sa oživljavanjem, 2022. takođe imamo oživljavanje i rast cijena građevinskog materijala i nekretnina, a prošle godine je takođe zabilježena ekspanzija, velika gradnja, ali nedovoljna da zadovolji sve naše potrebe, kazao je Gujić.

Tomić za Dan": Stvoriti uslove za investitore

On je objasnio da u Crnoj Gori ima puno stranaca i da je zbog rata u Ukrajini dosta ljudi iz te zemlje došlo, tražeći utočište. Njihovim odlaskom, krajem prošle i početkom ove godine, očekivalo se da će doći do pada cijena nekretnina.

- Međutim, to se nije desilo. Umjesto njih došli su Turci, Njemci, Poljaci, Izraelci. Crna Gora je postala, pogotovo primorski dio, jedno atraktivno tržište, kako za život, tako i za biznis, kazao je Gujić.

On je ocijenio da je stambena izgradnja u Crnoj Gori, kao segment građevinskog sektora, doživjela nezabilježen rast i da je država postala jedno ogromno gradilište.

- Međutim, to očigledno nije dovoljno. Taj broj stanova koji se gradi nije dovoljan da zadovolji tražnju, koja je sve izrazitija u Crnoj Gori, što je uz neke druge faktore - inflaciju, skok cijena građevinskog materijala, nedostatak radne snage, skok cijena radne snage, dovelo i do povećanja cijena stanova koji se nude na tržištu, dodao je Gujić.

Prema njegovim riječima, programom Evropa sad mnogi građani su dobili priliku da sa svojim zaradama konkurišu i dobiju kredite, a u međuvremenu se desio skok kamata i euraibora.

- Sada imamo najavu Centralne banke da do kraja ove godine sve poslovne banke uđu u spuštanje i korigovanje kamatnih stopa, koje bi trebalo da budu negdje između šest do sedam odsto. Ukoliko se obuzda inflacija u euraozoni i kod nas, za očekivati je da će i euraibor krajem godine doživjeti pad, što bi sve umnogome olakšalo ljudima koji nemaju gotov novac, da kroz kreditni aranžman sa poslovnim bankama dođu u posjed stana, najavio je Gujić.

U Crnoj Gori, kako je kazao, postoji jako puno domaćeg stanovništva koji su podstanari i koji predstavljaju jednu ogromnu bazu potencijalnih kupaca nekretnina.

Kada je riječ o trenutnom stanju u sektoru građevinarstva i njegovim potencijalima, Gujić je ocijenio da je ta grana privrede i uopšte ekonomija, ne samo crnogorska, već i globalna, prošla kroz jedan izazovani period, počev od pandemije koronavirusa, pa do rata u Ukrajini.

- Imali smo zatvaranje zbog pandemije koronavirusa, pokidane trgovinske lance, krenula je inflacija i to se sve nastavilo i 2022. godine, kada je izbio konflikt u Ukrajini. Cijene građevinskih materijala, i uopšte cijene na tržištu, su otišle u nebo, i građevinarstvo je to teško pratilo. Tu su bili i eksterni uticaji – rast cijena goriva i transporta, nedostatak radne snage i skok cijena radne snage, podsjetio je Gujić.

On smatra da sektor građevinarstva ima potencijala za dalji razvoj, ali da ima i dosta problema koji prate tu granu privrede.

- U građevinarstvu u Crnoj Gori osnovni problem predstavlja nedostatak radne snage, neadekvatna zakonska rješenja i priličan broj biznis barijera, koje u posljednje vrijeme nadležni pokušavaju da riješe donošenjem novih zakonskih propisa i eliminisanjem sive ekonomije. Sve su to neki faktori koji utiču na naše poslovanje, objasnio je Gujić.

Gujić je naveo i da su poslodavci u građevinarstvu, zbog neadekvatne domaće radne snage, prinuđeni da zapošljavaju ljude sa trećih tržišta.

- Tu ima jako puno administrativnih procedura dok se ti radnici ne zaposle, dok ne dobiju odobrenja za rad i sve ostale stvari koje treba da se ispoštuju, tako da doći do kvalitetne i stručne radne snage zaista nije lako. Vama često dolaze ljudi sa strane koji nijesu iz te branše i tim ljudima treba vremena da nauče posao. A sve to košta, rekao je Gujić.

On je rekao da građevinarstvo, u prethodne tri godine, od završetka pandemije koronavirusa, ima jedan stalan, kontinuiran rast radne snage.

- Najznačajniji dio radne snage obezbjeđuje se iz inostranstva. Iz baze nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), jako malo njih želi da radi i jako malo ih je kvalifikovano za rad u ovom sektoru. Pokušava se prekvalifikacijom i dokvalifikacijom to popraviti, međutim, tradicionalno ljudi u Crnoj Gori nijesu baš zainteresovani za ovaj posao. U pitanju su jako teški poslovi, gdje se radi i na kiši, suncu, visokim temperaturama, zimi, što mnoge odbija, naveo je Gujić.

Onaj dio kvalifikovane i stručne radne snage, koji već ima iskustva, je otišao u inostranstvo i to najprije na njemačko tržište.

Na pitanje kakve su dalje šanse za razvoj sektora građevinarstva u Crnoj Gori i može li se izgradnjom najavljenih kapitalnih projekata očekivati građevinski bum, Gujić je odgovorio da ti projekti mogu biti značajan pokretač, ne samo razvoja građevinarstva, nego i privrede u cjelini.

On je podsjetio da je premijer Milojko Spjaić najavio da ove godine kreće izgradnja druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice.

- Takva vrsta kapitalnog projekta umnogome doprinosi i angažovanju većeg broja radne snage, domaće privrede, proizvođača i uslužnih djelatnosti. Kao što smo prethodno imali slučaj sa realizacijom prve dionice, kada su značajne crnogorske kompanije našle svoje mjesto i doprinijele završetku projekta, kazao je Gujić.

On smatra da je od velikog značaja i donošenje prostorno-planske dokumentacije, podsjećajući da bi ove godine trebalo da bude usvojen Prostorni plan Crne Gore, koji će opredijeliti dalji ekonomski, socijalni, kulturni i teritorijalni razvoj države. Pored toga, tu je i izrada lokalnih planskih dokumenta i određenih zakonskih rješenja.

Na pitanje da li je trenutna zakonska regulativa podsticajna za sektor građevinarstva, ili na neki način otežava poslovanje kompanijama, Gujić je odgovorio da bi zakonska regulativa mogla da bude biznis barijera.

- Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata je donijet 2017. godine i za ovih sedam godina primjene pokazao je dosta svojih nedostataka. Mislim da se uz dobre namjere i uz dobra zakonska rješenja može jako puno uticati na sektor građevinarstva i da se mnoge stvari mogu unaprijediti u brzini, efikasnosti, načinu kontrola i sprovođenja zakona, smatra Gujić.

On je rekao i da Zakon o legalizaciji nije opravdao svoju svrhu, jer pojedina njegova rješenja nijesu bila sprovodiva u praksi.

Govoreći o dostignućima Odbora Udruženja građevinarstva u PKCG, na čijem je čelu, Gujić je kazao da je to tijelo veoma aktivno.

- Mi godišnje po planu imamo četiri sastanka, međutim često se organizuju i okrugli stolovi i rasprave o zakonima. Pored toga, razmatramo i razne druge, brojne probleme građevinara, rekao je Gujić.

Gujić je saopštio i da Crna Gora ima potencijala za određeni vid građevinske proizvodnje, kao što su cement i opekarski proizvodi, ali da ga ne koristi dovoljno.

Govoreći o zabrani izvođenja građevinskih radova, koja će, zbog ljetnje sezone, nastupiti negdje u junu, Gujić je upozorio da je tu problem izvođenje radova na infrastrukturi.

- Mi sada imamo rekonstrukciju nekoliko značajnih magistralnih puteva. Kada dođe turistička sezona, gužve su velike i svi ti putni pravci su jako opterećeni, pogotovo ovaj dio od Dobrakova prema Crnoj Gori, prema auto-putu. Plašim se da će tu biti jako puno problema. I kada nemate radova, u sezoni, zbog ogromnog priliva turista, pogotovo iz Srbije, imate veliki problem, dodao je Gujić.

On je rekao da očekuje da nadležne institucije i izvođači radova maksimalno ubrzaju radove i završe započete projekte u optimalnim rokovima, kako ne bismo došli u situaciju da imamo gužve tokom sezone.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
13. jun 2024 16:48