/ foto youtube
28/11/2023 u 15:40 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
StoryEditor

Prelević: Nepromijenjen račun uz bolje praćenje potrošnje

Predsjednik Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Branislav Prelević, saopštio je da najavljeni procenti povećanja računa za struju mogu ostati tek puki podatak, koji se ne mora realizovati ukoliko kupci budu vodili više računa o potrošnji u višoj i nižoj tarifi

Račun za utrošenu električnu energiju može ostati isti i pored poskupljenja od naredne godine, ukoliko građani budu vodili više računa o potrošnji u višoj i nižoj tarifi, saopštili su predstavnici regulatora.

Predsjednik Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN), Branislav Prelević, saopštio je da najavljeni procenti povećanja računa za struju mogu ostati tek puki podatak, koji se ne mora realizovati ukoliko kupci budu vodili više računa o potrošnji u višoj i nižoj tarifi.

„Naime, kada bi kupac sa prosječnom potrošnjom, 45 odsto energije koju potroši na mjesečnom nivou koristio u nižoj tarifi, a 55 odsto u višoj, njegov račun se ne bi povećao u odnosu na tekuću godinu“, rekao je Prelević u intervjuu agenciji Mina-business.

Odbor REGAGEN-a završio je sjednicu na kojoj se odlučivalo o zahtjevu za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) za narednu i 2025. godinu, kojoj je prethodio njen otvoreni dio kojem su prisustvovali i predstavnici te kompanije.

CEDIS je zahtjev podnio prije tri mjeseca.

Kompanija je, prema riječima Prelevića, zahtijevala regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene za narednu godinu od 111,08 miliona eura, a za 2025. u iznosu od 116,38 miliona eura.

„REGAGEN je, na osnovu dokumentacije koju je dostavio CEDIS, ocijenila osnovanim regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene za narednu godinu u iznosu od 94,6 miliona eura, što je 16,48 miliona eura, odnosno 14,84 odsto manje od zahtijevanog iznosa“, precizirao je Prelević.

Takođe, regulator je ocijenio osnovanim regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene za 2025. godinu u iznosu od 108,16 miliona eura, što je 8,22 miliona, odnosno 7,06 odsto manje od zahtijevanog iznosa.

„Uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u narednoj kao u ovoj godini, donošenje ovakve odluke REGAGEN-a znači povećanje mjesečnog računa 3,64 odsto za kupca priključenog na 35 kV naponski nivo, 3,82 odsto za kupca priključenog na deset kV naponski nivo, 0,67 odsto za kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo i 4,71 odsto za kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo“, naveo je Prelević.

On je podsjetio da najviše kupaca priključenih na distributivni sistem pripada kategoriji domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem.

„Račun za kupce iz navedene kategorije sa prosječnom potrošnjom biće u narednoj godini povećan 1,51 eura, odnosno 5,63 odsto, ako snabdjevač ne promijeni cijenu električne energije“, rekao je Prelević.

Na pitanje šta je uzrok povećanju cijena, Prelević je odgovorio da je javnosti već poznato da se u energetskim kompanijama u protekle tri godine zaposlio veliki broj ljudi, što neminovno utiče na rezultate njihovog poslovanja.

„Međutim, Agencija je kreirala takav regulatorni okvir, kojim ne dozvoljava da se ove, po mom mišljenju, loše poslovne odluke, preliju na potrošače. U tom smislu, troškovi zarada zaposlenih CEDIS-a, koje pokrivaju kupci, ne prate trend rasta troškova zarada uslovljenog neosnovanim zapošljavanjem, već je Agencija svojim podzakonskim aktom kreirala mehanizam koji sprječava da neefikasnost operatora plaćaju kupci“, objasnio je Prelević.

Prema njegovim riječima, ukoliko operator ne poštuje regulatorni okvir, već ostvaruju veće troškove zarada, to neće plaćati kupci, već će biti teret operatora i odraziće se na njegove rezultate poslovanja.

„Dakle, zahvaljujući takvom regulatornom okviru, predmetno povećanje cijena nije proizvod neefikasnosti kompanije, već prije svega, povećanja troškova na koje kompanija realno ne može da utiče, a to su u ovom periodu troškovi nabavke električne energije za pokrivanje tehničkih gubitaka u mreži“, dodao je Prelević.

On je saopštio da o posljedicama neuvažavanja regulatornog okvira govori još jedan podatak.

„Naime, Agencija je u postupku utvrđivanja regulatorno dozvoljenog prihoda za ovu godinu bila predložila troškove za pokrivanje tehničkih gubitaka koji su procijenjeni na osnovu cijene električne energije od oko 119 eura po megavat satu (MWh). Povlačenje zahtjeva od CEDIS-a u novembru prošle godine, što je za posljedicu imalo obustavljanje predmetnog postupka, dovelo je do toga da se CEDIS-u u ovoj godini kroz privremene cijene nadoknađuju troškovi za pokrivanje tehničkih gubitaka po cijeni od 53 EUR po MWh“, naveo je Prelević.

Time je CEDIS, kako tvrdi Prelević, svojevoljno pošao u gubitak mjeren višemilionskim iznosima.

„Da je naša projekcija cijene bila dobra, ilustruju podaci iz ove godine, koji govore da je prosječna cijena na berzama bila vrlo blizu naše projekcije“, naveo je Prelević.

Na pitanje da li su cijene realne i hoće li uticati na standard građana, Prelević je odgovorio da je cijena električne energije u Crnoj Gori bila stabilna već čitavu deceniju, što je nezamislivo u današnjim uslovima.

„Prvo, nema zemlje u Evropi u kojoj cijena električne energije nije više puta povećavana u ovom periodu. Drugo, cijene svih ostalih usluga i robe su višestruko povećane u istom periodu, a naročito energenti kao što su drva za ogrijev, gorivo, pelet i slično. Došli smo do apsurda da je postalo najeftinije grijati se na klima uređaje, što je, sa aspekta vrijednosti ovih energenata na tržištima, van svake pameti“, kazao je Prelević.

Pored toga, kako je rekao, plate, minimalne, prosječne, penzije su povećavane od 2010. godine, dok cijena struje nije značajnije varirala.

„I konačno, relevantne studije specijalizovanih institucija iz Evropske unije (EU), koje su se bavile poređenjem cijena električne energije za domaćinstva svedenih na paritet kupovne moći u evropskim državama, ukazuju da je ta cijena u Crnoj Gori niža od prosjeka u Evropi. To znači da, u teorijskoj ravni, kupac u Crnoj Gori može kupiti više električne energije od kupaca u većini evropskih država za istu sumu novca“, poručio je Prelević.

On je istakao i da je neophodno obezbijediti održivost elektroenergetskog sistema i kroz cjenovnu politiku.

„Tako se i kroz utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema obezbjeđuje održivost poslovanja operatora koji obavlja djelatnost od javnog interesa, ali i zadovoljavanje potreba korisnika navedene javne usluge“, saopštio je Prelević.

REGAGEN u tom procesu mora sačuvati svoju nezavisnost od dnevnopolitičkih potreba i kretati se isključivo u okviru regula temeljenih na naučnim zakonomjernostima.

„Kreiranje adekvatnih politika u drugim oblastima stvoriće ambijent u kome će cjenovna politika u oblasti energetike biti ispraćena odgovarajućim standardom građana Crne Gore“, poručio je Prelević.

Komentarišući to što, ipak, postoje potrošači kojima će poskupljenje struje biti značajan teret, Prelević je naveo da je, nažalost, to tačno, ali da to nije problem samo Crne Gore, već u svim državama postoje socijalno ugrožene kategorije građana kojima država mora da obezbijedi povoljnije uslove snabdijevanja električnom energijom.

„I sada, ovo što ću reći može samo naizgled da zvuči paradoksalno, ali je tačno - što EPCG bude ostvarivala bolje rezultate poslovanja, to će država kao njen većinski vlasnik moći da vodi kvalitetniju socijalnu politiku, odnosno da obezbijedi pravedniju redistribuciju sredstava, usmjeravajući ih na one kojima je najpotrebnije“, rekao je Prelević.

On je dodao i da je energetika od strateškog značaja za crnogorsku ekonomiju, „a mi politikom ‘socijalnih‘ cijena prema svima, dakle i najbogatijima i najsiromašnijima, pravimo nesagledivu štetu tom sektoru koji treba da bude razvojna poluga za sve druge djelatnosti“.

Prema riječima Prelevića, cjenovna politika utiče i na razvoj kulture u oblasti potrošnje električne energije. U tom smislu, cjenovna politika koja se ne zasniva na realnim osnovama dovodi do neracionalnog trošenja energije.

„Ilustracije radi, podaci o potrošnji električne energije u Crnoj Gori od 2009. godine do danas ukazuju da potrošnja energije kupaca iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem u višoj tarifi konstantno raste - u 2009. godini udio potrošnje u višoj tarifi iznosio je 55 odsto dok je, uz permanentan rast u međuvremenu, u prošloj godini iznosio 64 odsto“, precizirao je Prelević.

On je saopštio da sva bogata društva i velike ekonomije EU mnogo više vode računa o potrošnji enegije nego u Crnoj Gori, što se lako može utvrditi kroz podatke o energetskoj efikasnosti i potrošnji električne energije po stanovniku, odnosno domaćinstvu.

„Ipak, najupečatljiviji dokaz za ovakvu tvrdnju mogli smo da vidimo nedavno u Njemačkoj, jednoj od najrazvijenijih država EU. Naime, u avgustu prošle godine, njemačko Ministarstvo ekonomije je donijelo niz mjera štednje energije za zimu 2022/2023, ne zbog toga što su siromašni, nego što su odgovorni prema potrošnji energije. Između ostalog, mjere su uključivale ograničenje grijanja javnih i radnih prostorija do maksimum 19 stepeni Celzijusovih, zabranjeno držanje otvorenih vrata u prostorijama i prodavnicama koje se griju i slično“, zaključio je Prelević.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
15. februar 2024 12:33