Privredna komora (PKCG) je uspostavila HUB cirkularne ekonomije (CE HUB) kao jedinstveni punkt za cirkularne inicijative i rješenja.
HUB, kako je saopšteno iz PKCG, ima cilj da bude centar znanja i ekspertize, omogući pristup domaćoj i međunarodnoj praksi i iskustvima, kao i tekućim aktivnostima i događajima koji se tiču cirkularne ekonomije.
Na zvaničnoj promociji HUB-a, predsjednica Privredne komore, Nina Drakić, kazala je da je nakon Mape puta, na bazi koje je Vlada donijela i Strategiju cirkularne tranzicije, logičan slijed bio uspostavljanje čvorišta znanja i praksi koje treba da doprinese podizanju svijesti privrede i donosioca odluka o ovoj važnoj temi
- Kroz ovaj okvir nastojimo da podržimo naše članice na implementaciju cirkularnih poslovnih modela, koji su odgovor na klimatske promjene i resursnu neizvjesnost. Za to je potrebna sinergija čitave zajednice, zbog čega je naš HUB pored privrede otvoren za institucije nacionalnog i lokalnog nivoa, međunarodne institucije, naučne institucije, NVO sektor i nezavisne stručnjake, rekla je Drakić.
Ona je pozvala sve da budu dio ove korisne inicijative koja će graditi zajednicu posvećenu održivosti, a čiji uspjeh zavisi od nivoa njene inkluzivnosti.
Prema njenim riječima, brojne su obaveze koje je Crna Gora preuzela kroz različite međunarodne sporazume i deklaracije, a tiču se očuvanja resursa i kvaliteta životne sredine. Zahtjevi koji se odnose na poslovnu zajednicu su usljed poslednjih kriza dodatno usložnjeni.
- Zbog toga pravovremenost informacija i iskustva drugih koji će biti dostupni na ovoj platformi predstavljaju kvalitetnu osnovu i podršku za djelovanje u željenom pravcu. HUB-ovi cirkularne ekonomije postoje u mnogim zemljama koje su iskoračile u transformisanju svoje privrede, navela je Drakić.
Prema njenim riječima, opravdanost njihovog postojanja potvrdila se širom Evropske unije, pa će vjerujemo i kod nas.
- Zadovoljstvo mi je da se značajan broj kompanija odazvao našem pozivu da bude partner platformi. Ovdje smo da podržimo jedni druge, dijelimo iskustva i ideje, gradeći zajednicu koja je posvećena cirkularnosti. Kao institucija koja okuplja cjelokupnu crnogorsku privredu davaćemo kontinuirani doprinos stvaranju društva koje vodi računa o resursima, smanjuje zagađenja i gradi otporne ekonomske sisteme. Kroz partnerstva očekujemo da svi akteri daju doprinos i sinergijom pomognu da ovaj HUB uspješno živi, rekla je Drakić.
Kopredsjedavajuća Evropske platforme stejkholdera cirkularne ekonomije, Ladeja Godina Košir, kao neko ko ima ima jasan pregled kretanja vezanih za prelazak na zelenu i cirkularnu ekonomiju, istakla je da Crna Gora na ovom putu zauzima izuzetno snažnu i prepoznatljivu poziciju.
- Postajete važan akter i u Evropi, a sada sa novosnovanim hubom, možete stajati rame uz rame sa najnaprednijim državama, navela je Košir.
Prema njenim riječima, takozvana "one stop shop" u okviru cirkularnog huba omogućava da svako ko je zainteresovan može da se uključi u cirkularnu agendu i pronađe svoje mjesto.
- Cirkularni hub okuplja sve one sa kojima možete sarađivati i razmjenjivati iskustva. Sa otvaranjem ovog huba dobićete dodatnu energiju da pokrenete sistemsku tranziciju i da ojačate ne samo privredu, već i cijelu zajednicu, rekla je Košir.
Ona je poručila da, kada se govori o cirkularnoj ekonomiji, teži se boljem životu za sve, te doprinosi spajanju regiona.
Predstavnica Privredne komore Milena Rmuš prezentovala je HUB cirkularne ekonomije i njegov sajt (www.ce-hub.me) koji sadrži sve važne informacije o cirkularnoj ekonomiji na jednom mjestu.
Iz PKCG su rekli da je cirkularna ekonomija prepoznata kao važan alat za zelenu tranziciju i predstavlja ekonomski narativ utemeljen na održivoj potrošnji i proizvodnji. Kazala je da prednosti cirkularne ekonomije uključuju smanjenje iscrpljivanja resursa, manju generaciju otpada, obezbjeđenje sigurnosti resursa, otvaranje novih radnih mjesta i ekonomsku otpornost. Prelaskom na cirkularnu ekonomiju moguće je postići održivi i inkluzivni ekonomski rast, istovremeno minimizirajući negativne uticaje na životnu sredinu i društvo.
- Podizanje svijesti i edukacija o konceptu cirkularne ekonomije igraju ključnu ulogu u promovisanju cirkularnosti. Osnovno razumijevanje principa cirkularne ekonomije, kao i svijest o njenim prednostima i potencijalnim pozitivnim uticajima, važni su za sve aktere u društvu. Edukacija o održivosti i cirkularnosti treba da bude prisutna na svim nivoima obrazovanja i ciljana ka svim relevantnim akterima, kazala je Rmuš.
Prema njenim riječima, prvi konkretni koraci na putu ka cirkularnoj tranziciji u Crnoj Gori, procesu koji zahtijeva sistemsku promjenu i koji se mora posmatrati kao kontinuirani proces, napravljeni su razvojem Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji u kojoj su identifikovana prioritetna područja i ključni pokretački faktori za cirkularnu tranziciju.
Kako je navela, uprkos bogatim prirodnim resursima, crnogorsku ekonomiju karakteriše veliki uvoz hrane, sirovina i proizvoda sa drugih tržišta. U nekim slučajevima proizvodi niske dodate vrijednosti izvoze se, a zatim se uvoze kao proizvodi visoke dodate vrijednosti.
- Ovaj neiskorišćeni potencijal i zavisnost od uvoza stvaraju snažnu potrebu za otpornošću i samodovoljnošću, što bi se moglo postići cirkularnim lancima vrijednosti i međunarodnoj konkurentnosti uključenih aktera, dodala je Rmuš.
Ona je istakla značaj zelenog finansiranja za cirkularnu ekonomiju, koje treba da usmjeri kapital ka ekološki održivim aktivnostima koje promovišu efikasno korišćenje resursa, recikliranje, obnovljivu energiju i smanjenje otpada. Izgradnja kapaciteta privatnog i javnog sektora za pripremu cirkularnih projekata biće ključna da bi se zelena sredstva mogla apsorbovati u budućnosti.
Cirkularni izazovi zajedno sa željom da postane konkurentnija i produktivnija mogu usmjeriti zemlju ka modernizaciji kroz razvoj cirkularnih rješenja, cirkularnih sistema vrijednosti, novih poslovnih modela i jačanja lokalnih lanaca vrijednosti. Cirkularne inovacije mogu biti podržane digitalnim inovacijama i rješenjima.
- Sve je veća potreba za zelenim poslovima i kompetencijama koji mogu usmjeriti sistem prema uvođenju cirkularnih rješenja i razvoju novih znanja i vještina kako bi se odgovorilo na mogućnosti koje su pred nama, kazala je Rmuš.
Ona je predstavila i vodič koji se odnosi na planiranje i organizovanje održivih događaja u Crnoj Gori.
Rmuš je kazala da je svrha ovog vodiča da pruži preporuke za organizovanje održivih događaja, ukazivanjem na mjere koje se mogu preduzeti u oblasti promocije događaja, mobilnosti, potrošnje energije i vode, komunikacije, smanjenje, odvajanja i skladištenja otpada.
Vodič je u okviru projekta koji je finansirao Globalni fond za životnu sredinu (GEF) izradio UNDP Srbija, a uz podršku UNDP-a Crna Gora ustupljen je na prilagođavanje i publikovanje ustupljen Privrednoj komori Crne Gore. Vodič pruža opšte informacije o održivosti, ključne principe i kriterijume za planiranje i organizaciju održivih događaja sa praktičnim primjerima i savjetima.
Predstavnik Helvetasa za Zapadni Balkan, Vidoje Kojović, čestitao je Privrednoj komori na kontinuiranom radu u oblasti cirkularne ekonomije.
On je predstavio RECONOMY program koji vodi Helvetas, a finansira švedska razvojna agencija SIDA i koji je zastupljen u 11 zemalja Zapadnog Balkana i istoka Evrope.
- Postoji ogroman potencijal razvoja cirkularne ekonomije u Regionu i privredne komore su spremne da sarađuju. Ideja je da se stvori regionalna sinergija između habova zemalja i ubrza proces cirkularne tranzicije uz stvaranje dodatne vrijednosti, rekao je Kojović.
Privrednici i predstavnici partnerskih institucija su tokom diskusije istakli važnost kreiranja cirkularnog haba i čestitali Komori na kvalitetno urađenom poslu koji će doprinijeti okupljanju i umrežavanju svih aktera zelene tranzicije.
- Svi se moramo umrežiti i dati doprinos ovom procesu - koji nam daje šansu da budemo održivi - ono što se zove snaga preduzetništva, poručeno je sa skupa.
Bilo je riječi i o doprinosu predstojeće digitalne transformacije Komore ovim procesima, kao i konkretnim iskoracima u pravcu zelene ekonomije kako u turizmu i drugim privrednim sektorima, tako i u sistemu obrazovanja.
Takođe, naglašena je važnost sistemske saradnje za uspjeh realizacije cirkularne tranzicije, kao i kreiranja legislative po uzoru na evropske, te apostrofirana važnost međunarodnih projekata koje realizuje Privredna komora u saradnji sa partnerskim organizacijama.
