/ - FOTO: PKCG
26/12/2023 u 13:15 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
StoryEditor

Privrednici s premijerom i ministrima: Stabilizovati ambijent i pokrenuti zamajac investicija

Privreda očekuje i da se izrade projekti kapitalnog karaktera, koji bi mogli biti finansirani iz Zapadnobalkanskog investicionog okvira, čije korišćenje bi svakako pokrenulo upošljavanje privrede, kazala je Drakić

Stigmatizacija privrede je godinama uništavala privrednike i to više nikad ne smije da se desi, poručio je premijer Milojko Spajić na tradicionalnom godišnjem sastanku privrednika sa predsjednikom Vlade i ministrima, u organizaciji Privredne komore Crne Gore, koji održan je 25. decembra.

Osnov za diskusiju predstavljala je Analiza poslovanja crnogorske privrede u 2023, koju je uradila Privredna komora, značajni dokument koji sadrži opšte i sektorske preporuke za poboljšanje uslova poslovanja, kao i stanja u ekonomiji.

Riječ predsjednice Privredne komore

Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić istakla je da sastanak potvrđuje i naglašava partnerski odnos Vlade i privrede koji treba da doprinose unapređenju poslovnog ambijenta, te time ekonomskom razvoju zemlje. Prema njenim riječima, Analiza poslovanja crnogorske privrede predstavlja najcjelovitiji prikaz i analizu ekonomije, što je čini pouzdanom osnovom za buduće aktivnosti Vlade i nadležnih organa državne uprave u ovoj oblasti. Analiza je rezultat djelovanja privrede u organima Komore i granskim odborima udruženja i obrađuje stanje, daje sugestije i preporuke koje su proizašle iz više od 80 redovnih sastanaka, kao i drugih skupova organizovanih na aktuelne teme. Obuhvata i sublimat dnevne komunikacije sa privrednicima, te rezultate više anketa i istraživanja koje je Komora realizovala na temu poslovnog ambijenta.

Predsjednica je kazala da crnogorska ekonomija u 2023. godini bilježi pozitivne trendove u uslovima nepovoljnih spoljnih faktora. Osvrnula se na rast BDP-a u prva tri kvartala na nivou od oko 6%, najave da su u sektoru turizma i energetike rezultati bolji nego u pretpandemijskom periodu, te da je uprkos neusklađenosti na tržištu rada došlo i do rasta zaposlenosti.

- Prihodi od turizma su za 49% premašeni u odnosu na prethodnu godinu, a za 34% su veći u poređenju sa 2019. koja je bila godina izuzetnih rezultata - rekla je Drakić.

Ipak, uvozna zavisnost naše ekonomije je ostala naglašena i u tekućoj godini, a nije došlo do poboljšanja pokazatelja kada je izvoz u pitanju.

Obim direktnih stranih investicija je u padu, a ulaganja u nekretnine su bila dominantna. Drakić posebno ističe da je nepredvidljivost poslovnog ambijenta u posljednjem periodu usporila mnoge domaće investicije. Uz to treba dodati i da gotovo nije bilo kapitalnih investicija kroz koje bi privreda mogla generisati nove poslove i vrijednost.

- Smatramo da je nužno da, kao kreatori politika, pokrenete zamajac investicija kroz ulaganja u infrastrukturu, čime se domaćim kompanijama stvara prostor za nove poslove. Privreda očekuje i da se izrade projekti kapitalnog karaktera, koji bi mogli biti finansirani iz Zapadnobalkanskog investicionog okvira, čije korišćenje bi svakako pokrenulo upošljavanje privrede - rekla je Drakić.

Predsjednica zato posebno apostrofira važnost kreiranja predvidljivog i stimulativnog ambijenta za privređivanje, te da treba otklanjati barijere jer „ono što je dobro za privredu, dobro je i za državu“. Kvalitetan ambijent za privređivanje najsigurniji je način i za smanjivanje sive ekonomije, koja je prepreka ne samo državi već i svakom privredniku koji poštuje njene propise. Među barijerama je istakla i određene sistemske propise, pa smatra da je neophodno unaprijediti Zakon o privrednim društvima, Zakon o radu, Zakon o porezu na dodatu vrijednost, Zakon o upravljanju otpadom…

- Istaći ću, kao posebno destimulativno, to da su u poslednje vrijeme privreda, tj. privrednici stigmatizovani. Kao da se gubi iz vida da su poslodavci oni koji stvaraju vrijednost, zapošljavaju ljude i ispunjavanjem zakonom propisanih obaveza doprinose punjenju budžeta iz kog se finansira čitav sistem. Stoga je važno da se dobro razumijemo. Mislim da to nije komplikovano kada postoji dobra volja, a mi u nju vjerujemo i zato o tome i danas ovdje otvoreno razgovaramo - navodi ona.

Tokom svog izlaganja‚ dr Nina Drakić je iznijela neke od preporuka za unapređenje poslovnog ambijenta navedenih u Analizi, te približila aktivnosti krovne poslovne asocijacije na digitalnoj i cirkularnoj transformaciji crnogorske privrede.

- Imperativ je doprinijeti stvaranju društva koje vodi računa o resursima, smanjuje zagađenja i gradi otporne ekonomske sisteme. Ovo je kontinuiran i zahtjevan posao pa vjerujemo da će Vlada biti spremna da partnerski nadograđujemo započeto - rekla je ona.

Zaključuje da je crnogorska privreda, tj. Komora otvorena za dijalog i saradnju na poboljšanju uslova poslovanja.

- Cijenimo da su naši stavovi vrijedni vaše pažnje i da mogu doprinijeti napretku. Na ovoj adresi smo od 1928. godine i tokom tog respektabilnog trajanja potvrdili smo da nam je cilj prosperitet, do kojeg je rad jedini put - kazala je predsjednica dr Nina Drakić.

Riječ predsjednika Vlade

Predsjednik Vlade mr Milojko Spajić kazao je da je u izlaganju predsjednice Drakić navedeno gotovo sve što će biti u fokusu rada Vlade te da raduje što su Vlada i privreda „na istim frekvencijama”.

- Stigmatizacija privrede je godinama uništavala privrednike i to više nikad ne smije da se desi. Onaj ko plaća porez i pošteno radi imaće maksimalnu podršku Vlade. Daćemo vjetar u leđa svakom radu i pregalaštvu. Ne treba da se plašimo grešaka. Padneš, odmah se dižeš. To je kultura preduzetništva koju moramo da naučimo. Bitno je da država omogući rad i preduzetničku energiju - kazao je Spajić.

Prema njegovim riječima, namjera Vlade je da smanji rizik privređivanja.

- Planiramo da fiksne troškove koji podižu rizik privređivanja uklonimo sa privrednika, te uprostimo poreske procedure, jer je mnogo konfuzije u tome. Na taj način mislim da ćemo podstaći preduzetničku energiju - rekao je premijer.

On je posebno apostrofirao važnost povezivanja Crne Gore u veliko tržište, kao i ulaska u SEPA sistem kako bi sva plaćanja iz Crne Gore u EU bila - instant.

- Na taj način crnogorska privreda ulazi u EU i dobija tržište od 500 miliona ljudi. Riječ je o velikoj prilici koju privreda spremno treba da dočeka - ocjena je predsjednika Vlade.

Najavio je da će Vlada raditi na usklađivanju carinskih procedura, zakonskom rješenju da se olakša zapošljavanje, ali i na dodatnoj kontroli bolovanja.

- Drago mi je što smo danas u Privrednoj komori Crne Gore jer ovdje možemo da ojačamo Arbitražni sud kako bi postao najbolja institucija te vrste u ovom dijelu Evrope. Želimo da time popunimo svojevrsnu rupu u pravosudnom sistemu koja se tiče imovinske sigurnosti privrednika. Pozivam vas da zajednički ojačamo ovu instituciju koja jednog dana treba da preraste u međunarodni privredni sud po uzoru na sličan u Dubaiju - kazao je Spajić.

Predsjednik Vlade je najavio da ćemo u januaru imati šest tendera za idejna rješenja autoputeva u Crnoj Gori.

Prema njegovim riječima, u 2024. godini će fokus biti dijelu puta od Mateševa do Andrijevice gdje u septembru Vlada želi „ašov u zemlji“ nakon brzog tendera koji će raspisati.

- Ovom investicijom koju ćemo finansirati iz kapitalnog budžeta razvićemo sjeveroistok zemlje, „otvoriti“ Vasojeviće, Plužine, Rožaje, kao i drugu stranu Bjelasice za turizam - kazao je premijer. Najavio je, između ostalog, da je u planu brza cesta Bijelo Polje-Pljevlja-Sarajevo, dionica puta od Paštrovačke gore prema Albaniji sa jedne i Hrvatske s druge strane, obilaznica oko Podgorice i saobraćajnica koja glavni grad povezuje sa Grahovom i dalje prema Bosni i Hercegovini.

- Sva idejna rješenja treba da budu spremna za godinu, a 2025. tenderi da budu za sve te projekte. Mi ćemo 2025. krenuti u tendere za sve te projekte, odjednom nema čekanja. Pitali su me kako ćete to da finansirate? Ja sam im rekao da Crna Gora ima potencijal da finansira kapitalni budžet od 900 miliona eura. Jer će od toga biti dosta povrata novca, porašće BDP - rekao je Spajić.

Premijer je najavio suficit tekućeg budžeta u 2024. godini te da će se svaki pozajmljeni euro iskoristiti za investiranje i vraćanje dugova. Istakao je veliku važnost toga što je Crna Gora izbjegla sivu listu Manivala.

- Siva lista bi privredu stavila „u aut“ i napravila totalni dar-mar za državu. Intenzivnom aktivnošću Vlade, za 15 dana smo od niskog rejtinga došli na srednji, što je ogroman uspjeh. Planiramo da podignemo kreditni rejting na BB- što Crna Gora nije imala godinama, a ubijeđen sam da u mandatu ove vlade možemo doseći i investicioni nivo - rekao je Spajić.

Smatra da je od izuzetne važnosti uspostavljanje razvojne banke i kreditno-garantnog fonda. Razvojna banka bi, kaže, agresivnije kreditirala privredni razvoj, dok će privatnim bankama biti omogućeno da u ovoj oblasti budu konkurentnije preko kreditno-garantnog fonda koji će otklanjati rizik investiranja.

- Želimo pokrenemo veliki investicioni ciklus koji će se uliti u privredu vrlo brzo - naglasio je predsjednik Vlade, dodajući da je potrebno uspostaviti i tržište sekundarnih kredita po uzoru na njemačko-danski model ili američki.

Takođe je najavio da će sva državna uprava biti centralizovana na jednoj lokaciji, te da Vlada namjerava da u javno-privatnom partnerstvu sagradi Montenegro biznis distrikt kako bi privukla najveće svjetske kompanije da tu posluju.

Premijer je u odgovoru na pitanja privrednika između ostalog kazao da EU ne prihvata da se produži antikovid mjera PDV olakšica za turizam i ugostiteljstvo, ali i da se razmatra mogućnost uvođenja trećeg nivoa ove vrste poreza. Takođe, ne odobrava povećanje akciza na gorivo za jahte, jer je to smanjilo našu konkurentnost u odnosu na marine u Albaniji i Turskoj. Ipak, promjena zakona u željenom smjeru značilo bi korak unazad u EU integracijama, navodi premijer, ali se nada da će se u pregovorima sa evropskim partnerima naći povoljno prelazno rješenje. Istakao je namjeru da se Nacionalna turistička organizacija Crne Gore ojača ulaskom privatnog sektora u njenu strukturu, te da će to rezultirati i boljim povezivanjem sa aviokompanijama, turoperatorima i većom zastupljenošću na tržištu Evrope koje, ocjenjuje, nije dovoljno valorizovano.

- Do 31. decembra ćemo donijeti odluku ide li se u koncesiju sa aerodromima, koji su ključni za turizam dok ne napravimo autoputeve - rekao je Spajić.

Riječi privrednika

Direktor kompanije Voli Dragan Bokan kazao je da su očekivanja privrede visoka.

- U našoj javnosti se poslodavac doživljava kao neko ko iskorišćava radnike. Pomenuću neke najveće i aktuelne probleme. Nedostatak radne snage. U periodima turističke sezone, a nerijetko i van nje, suočavamo se sa ovim problemom. Voli obavlja primarnu poljoprivrednu proizvodnju u Šasu u Ulcinju. Naši ljudi su nezainteresovani za radno angažovanje, naročito ne tog tipa - kazao je Bokan.

On je apelovao na javnost i mlade ljude, da razmisle o položaju poslovnog čovjeka u Crnoj Gori, te istakao da se mora više govoriti o njegovom doprinosu u društvu.

Poslodavci se, dodaje on, suočavaju sa zloupotrebom bolovanja.

- Ne bi trebalo da bude zdravstvenih radnika koji zloupotrebljavaju svoj položaj na štetu države. Broj zaposlenih koji koriste bolovanje u Voliju se kreće u svakom trenutku od 250 do 300 - kazao je Bokan, dodajući da se na dozvole, planove i urbanističke uslove čeka dugo.

Kazao je i da je kompanija Voli postala vlasnik farme za uzgoj svinja u Spužu.

- Siguran sam da ćemo uskoro imati domaći proizvod - kazao je Bokan.

On je istakao da da bismo mogli da stvaramo nove vrijednosti i razvijamo ekonomiju, moramo jačati pravnu državu kako bismo bili u prilici da nesmetano obavljamo svoju poslovnu djelatnost.

- Premijeru, radujemo se najavljenom ekonomskom razvoju. Čujte glas crnogorske privrede, a mi ćemo biti partneri svakoj dobroj strategiji vlade - poručio je Bokan.

Mile Gujić, predsjednik Odbora udruženja građevine i građevinskih materijala istakao je u svom izlaganju da građevinski sektor u Crnoj Gori doživljava rast.

-U prva tri kvartala ove godine, ostvareno je 460 miliona eura građevinskih radova sa 17 000 angažovanih radnika, što čini više od 7% ukupno zaposlenih u privredi – kazao je on,

Prema njegovim riječima, pored visokogradnje, izuzetno su značajna  ulaganja u infrastrukturu, posebno u putnu, te da je ključno završiti put Mateševo – Andrijevica, te izrazio uvjerenje da će nova Vlada biti posvećena nastavku gradnje ovog kapitalnog projekta.

Gujić se osvrnuo i na unapređenje zakonodavnog okvira koji reguliše ovu oblast, apostrofirajući važnost zakona o planiranju prostora, istakavši i da je neophodno bolje urediti oblast katastra I državne imovine.

On je takođe istakao da je problem legalizacije objekata potrebno riješiti primjenom novih zakona.

Kao gorući problem u ovoj oblasti vidi i nedostatak radne snage, te ocjenjuje da se posebna pažnja mora posvetiti ovoj barijeri u poslovanju.

Gujić je na kraju poručio da u narednom periodu privrednici od  nove Vlade očekuju brza i praktična rješenja, veću efikasnost i više sluha za privredu, jer da bi se donosile dobre odluke potrebno je razumjeti potrebe građana i privrede.

Predsjednik OU turizma i ugostiteljstva Ranko Jovović je istakao da je uspješno upravljanje turističkom destinacijom preduslov kvalitetnog turističkog proizvoda, što zahtijeva jasnu viziju, konkurentnost turističke ponude i jačanje saradnje privatnog i javnog sektora. Turistički poslenici ukazuju da na uspješnost turističke sezone posebno utiču: siva ekonomija, nedostatak stručne radne snage i jednostavno zapošljavanje stranaca, komunalna i saobraćajna infrastruktura, avio dostupnost destinacije, smanjenje povjerenja investitora.

- Prioritet je rješavanje nedostatka radne snage na sezonskim poslovima u turizmu. Potrebno je omogućiti poslodavcima da u najkraćem roku i uz jednostavne procedure obezbijede radnu snagu za svoje potrebe, više promovisati mogućnosti sezonskog zapošljavanja, urediti poslovni ambijent i mehanizme u kojem će poslodavci imati dodatni interes da zaposle domaće radnike, te sezonski rad sistemski učiniti privlačnijim domaćem radniku - rekao je Jovović.

Jovović naglašava da će najavljeno povećanje stope PDV-a na usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka narušiti poslovni ambijent, pa traži da se omogući da nastavak primjene snižene, sa ciljem da se turističkoj/ugostiteljskoj privredi pruži poreska olakšica na dugi rok.

image
- FOTO: PKCG

Jovan Lekić, predsjednik Odbora trgovine osvrnuo se na analizu poslovnog ambijenta koju PKCG radi svake godine već unazad 15 godina.

-Stalno konstatujemo robni deficit kao rak ranu crnogorske privrede. Bilo bi dobro da vaša Vlada po ovom pitanju usvoji određeni set mjera i pažljivo prouči potrebe privrede – istakao je on.

On je kazao da, kada je u pitanju struktura društvenog bruto proizvoda, trgovina čini 24,4 odsto i broji preko 47 000 zaposlenih, što čini jednu petinu od ukupnog broja.

- U dijelu određenih parametara, imamo dobro razvijenu trgovinu, ali ovaj sektor i dalje muče siva ekonomija i otežana naplata potraživanja – rekao je Lekić, dodajući i da crnogorska trgovina u posljednje vrijem trpi neprimjeren pritisak. Navodi da u dijelu trinaest hiljada kvadratnih kilometara i 600 hiljada stanovnika, nigdje nema veće konkurencije u trgovini nego kod nas.

Posebno je istakao neophodnost novog zakona o elektronskoj trgovini, rješavanje pitanja deklaracije na Brajevom pismu, te neradne nedelje sa fer tumačenjem Ustavnog suda.

- Mi u Vama vidimo čovjeka koji će nastaviti da njeguje tekovine tržišne ekonomije, sa intervencijom države u onoj mjeri u kojoj je to potrebno – kazao je Lekić.

Prema njegovim riječima, važno je da se na drugačiji način u odnosu na sve dosadašnje vlade tretira tržište rada.

– Molim Vas da napravite studiju tržišta rada u Crnoj Gori za period od 2023. do 2027. Želimo da imamo odgovor kako će Crna Gora stajati 2027. godine kada je u pitanju ova oblast – istakao je on, jer kako navodi, problem tržišta rada nije samo socijalno pitanje. Ono zahtijeva ozbiljan rad kako bi investitori i privrednici znali u kom pravcu da idu.

Nebojša Dožić, Uniprom KAP je u svom izlaganju dao pregled trenutne situacije u Kombinatu aluminijuma, te istakao da bi se ostvarile sve planirane investicije ovog privrednog subjekta, neophodna su jasna pravila koja se ne smiju često mijenjati.

- Prihvatili smo plaćanje cijene struje kao i svi ostali građani Crne Gore i pristali na smanjenje korišćenja nivoa električne energije do 70%, kako bismo izbjegli uvoz dodatne količine – kazao je on.

Dožić je rekao da su osnovali pogon za proizvodnju legura i trupaca, međutim, nakon pokretanja ovih fabrika, kada se počela ostvarivati dobit nakon dugogodišnjih izazova, Elektroprivreda Crne Gore je odlučila da od nas traži plaćanje struje po tržišnoj ceni, odnosno minimum 45 eura po kilovat satu, što je previsoka cijena za aluminijumsku industriju.

- Pod pritiskom ovakve situacije, bili smo primorani da obustavimo primarnu proizvodnju, što je dovelo do urušavanja temelja našeg poslovanja. Bez primarne proizvodnje, sada se suočavamo s velikim izazovima – poručio je on, istakavši da se nalaze u jako nezgodnoj situaciji i apeluje na donosioce odluka da pomognu u onoj mjeri u kojoj je to moguće.

Branimir Bukilić, predsjednik Odbora ICT istakao je da su digitalizacija i digitalna transformacija jedni od ključnih stubova daljeg razvoja, te da se ovo pitanje tiče svih privrednih grana, ali i javne uprave.

On je kazao da je sada važno pronaći rješenje kako strateški raditi na prelasku digitalizacije iz horizontalne u vertikalnu privrednu granu.

– U S3 digitalizacija prepoznat kao horizontalna privredna grana, svi žele digitalizaciju poslovnih procesa, a IT sektor je spreman da bude velika podrška u tom prelazu. Dio može da se transformiše u vertikalnu granu, odnosno proizvodnju softvera i IT sektor bi mogao da bude ozbiljan proizvođač, a izvoz ovakvih proizvoda može biti višestruko značajan za crnogorsku ekonomiju – istakao je Bukilić.

Prema njegovim riječima, mora se voditi računa u kreiranju politika u IT oblasti, te razmisliti o tome da IT sektor bude glavni partner Vladi u digitalnoj transformaciji.

– Da bismo došli do efikasnosti i efektivnosti, IT sektor je spreman da bude pokretač i nosilac razvoja digitalnih rješenja, jer to do sada generalno nije bio slučaj, a informatičke infrastrukturne projekte uglavnom su radile kompanije iz inostranstva – kazao je on. Dodao je da je domaći IT sektor zreo da iznese velike infrastrukturne projekte i bude dobar partner Vladi.

On je na kraju poručio da treba razmisliti o ponovnom pokretanju Ministarstva za informaciono društvo ili o nekoj sličnoj organizacionoj jedinici u Vladi.

Blagota Radović, Zetagradnja osvrnuo se na problem sa kojim se brojni investitori suočavaju na sjeveru.

– U Kolašinu se trenutno gradi oko 2000 hotelskih soba, po nekim evropskim standardima to podrazumijeva da će biti između 1300 i 1500 novih radnih mjesta, a sada smo dospjeli u situaciju da u Kolašinu moja kompanija ima zatvoren hotel, bez riješenih pitanja struje, vode, kanalizacije – kazao je on.

Radović smatra da je ove goruće infrastrukturne probleme sa kojima se trenutno suočavaju neophodno u što skorijem roku riješiti, te da se moraju stvoriti uslovi za nesmetan rad u jednom predvidljivom i stabilnom poslovnom ambijentu, ali i privlačenje stranih investitora.

Tomo Čelebić, Čelebić grupa kazao je da je uređena javna uprava najvažniji faktor u rješavanju određenih problema sa kojima se suočava sektor građevinarstva.

– Kada je u pitanju donošenje zakona, oni se ne smiju donositi bez našeg aktivnog učešća. Glas privrede se mora čuti kako bismo na kraju imali zakonska rješenja na obostranu korist – istakao je on.

Prema njegovim riječima, brojni investitori se suočavaju sa infrastrukturnim problemima, što se na kraju sve odražava i na turistički sektor.

– Ako turizam ima značajno učešće u ukupnom BDP-u, ovi se problemi moraju sistemski rješavati, kako bi stvorili pretpostavke za unapređenje postojećih zakonskih rješenja – kazao je Čelebić, istakavši da nepredvidljivost poslovnog ambijenta koja se generalno stvara u ekonomiji Crne Gore, predstavlja veliki problem za nove investitore i strane investicije.

Radenko Vujošević, predsjednik Odbora komunalnih djelatnosti istakao je  da poslovni ambijent u kojem danas funkcioniše naša privreda nije dobar.

– Suočavamo se s brojnim problemima i izazovima. Prije svega, neophodno je hitno urediti pravnu regulativu, odnosno zakonski okvir u kojem posluje naša privreda – hitno usvajanje državnog plana o upravljanju otpadom, zakona o komunalnim i vodovodnim uslugama, kao i drugih pravnih akata, sve u skladu s potrebom uspostavljanja tržišnih cijena i tržišnog poslovanja – kazao je on.

Prema njegovim riječima, upravljanje komunalnim otpadom mora biti prioritet nad svim prioritetima.

-Želimo da se ubrza rješavanje pitanja regionalnog centra za upravljanje otpadom u sjevernom regionu, koji bi trebao biti u Beranama. Na taj način bismo stekli uslove za izgradnju neophodne komunalne infrastrukture za zbrinjavanje i regulaciju otpada, što bi poboljšalo poziciju zemlje shodno poglavlju 27 u pregovorima sa EU – poručio je on.  Dodao je da je ovo pitanje jako bitno, ne samo za komunalnu privredu već i za mesnu industriju, jer na teritoriji Crne Gore nemamo adekvatan tretman te vrste otpada.

Kada je u pitanju Zakon o komunalnim djelatnostima, kazao je da ga treba hitno mijenjati, bez negativnih posljedica po poslovanje privrede.

– Za komunalnu privredu su posebno problematični zakoni koji se odnose na izjednačavanje cijena za fizička i pravna lica, kao i delegiranje nadležnosti Regulatornoj agenciji za energetiku – rekao je Vujošević.

Ističe, međutim, da se u ovom trenutku, 10 komunalnih privrednih društava iz 10 opština, kao i pet vodovodnih preduzeća po bilansima, nalaze u predstečajnom stanju, te da poseban problem u tom smislu predstavlja povećanje bruto zarada za oko 35% po novosklopljenom granskom ugovoru, čime su komunalna društva dodatno opterećena.

– S obzirom na to da je interes svih nas da unaprijedimo i zaštitimo životnu sredinu, neophodno je da donosioci odluka na svim nivoima daju svoj doprinos kako bi komunalna privreda mogla da se izbori sa svim problemima i zadovolji potrebe građana onako kako oni to očekuju – poručio je Vujošević.

Riječ predstavnika Vlade

Potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj je kazao da institucije nijesu adekvatno ispratile ubrzani razvoj sektora informacionih i komunikacionih tehnologija, donošenjem evropskih zakona u ovoj oblasti.

- ICT je jedna od najboljih razvojnih šansi Crne Gore koji traži stimulativniju poresku politiku kako bismo u ovaj sektor privukli dodatne investicije - kazao je Đeljošaj

Kaže da u Vladi postoji sluh za to da se omogući veća konkurentnost domaćim kompanijama u realizaciji poslova po javnim nabavkama. Takođe je iznio i razmišljanja o podršci privrednicima koji doprinose povećanju izvoza.

- Privrednicima je potrebno 5000 novih radnika, a sigurno više od toga radi u državnoj upravi. Ovo nisu hrabri potezi već realni za spas države - donošenje zakonskih rješenja koja će ovo promijeniti - rekao je Đeljošaj.

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović ocijenio je da Prostorni plan predstavlja osnovu daljeg razvoja cijele države. Njegov nacrt uskoro treba da ide na javnu raspravu, dok će se na zakonima o planiranju prostora i legalizaciji objekata još raditi.

- Zakon o legalizaciji će pretrpiti značajne izmjene u odnosu na postojeći tekst jer želimo da većina objekata bude legalizovana - kazao je Odović, dodajući da će 85 odsto objekata za lično stanovanje biti legalizovano, unapređenim modelom po uzoru na hrvatski.

Prema njegovim riječima, moramo u katastru imati upisane sve objekte kako bismo privukli investicije. Zato je neophodno ažuriranje podataka, usklađivanje katastarskih planova sa urbanističkim, odvajanje državnog od ostalog zemljišta radi lakšeg uočavanja u planovima i stvaranje preduslova da se može kliknuti na zemljišnu parcelu i dobiti sve potrebne informacije.

Najavio je početak implementacije eurokodova do kraja drugog kvartala 2024. godine, kada ćemo imati i nacionalnu organizaciju koja će time da se bavi, te izbor novog državnog arhitekte koji će brže odlučivati o davanju saglasnosti na urbanističke projekte.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj je istakao mogućnosti koje privreda može koristiti iz Programa Digital Europe, koji je usmjeren ka podizanju konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i u tom smislu  prepoznao dobru saradnju javne uprave i privrede kao ključni faktor uspjeha.

- Uspostavljanje novih elektronskih usluga za efikasnije poslovanje privrede jedan je od prioriteta ove Vlade. Uvođenje administracije bez papira u poslovanju Vlade, upotreba elektronskog dokumenta, kao i usluga povjerenja, neki su od imperativa Ministarstva javne uprave, koji će dovesti do boljeg poslovnog ambijenta. Uključujući predstavnike privrednih udruženja, ICT i inovativne zajednice u izradu Strateških akata iz oblasti digitalizacije, kao i u Koordinacioni tim Vlade za digitalnu transformaciju, Vlada je pokazala otvorenost za partnerstvo i inkluzivnost - naveo je on.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković smatra da se svakako može više izdvajati za agrobudžet od planiranog, ali i da Crna Gora ima najveće subvencije za poljoprivredu u regionu.

- Najbolje bi bilo povećavati subvencije onima koji povećavaju proizvodnju - rekao je Joković, ističući velike izazove kao što su zaustavljanje iseljavanja iz ruralnih područja i nedovoljnost domaće proizvodnje za podmirivanje potreba tržišta.

On je istakao šumarstvo kao sektor sa najviše problema u privredi. Najavio je da će biti produženi ugovori za korišćenje šuma, zatim novi Zakon o šumarstvu, kao i formiranje preduzeća koje će upravljati šumama, što je, navodi podržala i Svjetska banka.

Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović ističe važnost donošenja nacionalnog energetsko- klimatskog plana koji, prema njegovim riječima, kroji budućnost Crne Gore i predstavlja svojevrsnu legitimaciju prema partnerima u EU. Evropski partneri, prema njegovim riječima, takođe očekuju napredak u regulativi koja uređuje snabdijevanje naftom, kao i bolje povezivanje tržišta električne energije sa regijom.

- Nacionalni energetski i klimatski plan nam je prioritet svih prioriteta. Moramo imati draft verziju do marta 2024, a zaključnu u julu iste godine - kazao je on.

Iako postoji veliko interesovanje investitora za solarne i vjetroelektrane, izdavanje dozvola za nove kapacitete neće biti prioritet, već realizacija investicija na Veljem brdu i Tuzima koji imaju dobre mogućnosti interkonekcije i infrastrukturu.

- Okrenimo se biomasi i termalnoj energiji kao i jačanju kapaciteta prenosa energije transbalkanskim koridorom. Možemo profitirati od jačanja prenosne infrastrukture i to će biti u fokusu ove Vlade. Nemamo luksuz da čekamo još par godina - poručio je ministar.

Prema Pavlu Tripkoviću državnom sekretaru u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, postoji namjera da se radi na objedinjavanju preduzeća na području barske luke, kao i na rekonstrukciji željezničke pruge Golubovci-Bar. Pozvao je privrednike da doprinesu unapređenju Zakona o lukama, a takođe istakao da je objedinjavanje brodarskih kompanija izazov i veoma kompleksan proces.

Putevi su u fokusu ove Vlade i 90 miliona eura iz tekućeg budžeta biće opredijeljeno za početne radove na dionici Mateševo-Andrijevica, a sa Monteputem će se pripremati tehnička dokumentacija.

- Nadamo se javnom pozivu do sredine godine za radove vrijedne pola milijarde dok je pet godina rok za njihovo okončanje - kazao je Tripković.

Nenad Vitomirović, državni sekretar u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera pozvao je privrednike i Komoru da doprinesu unapređenju tekstova zakona o komunalnim djelatnostima i vodnim uslovima, te najavio da je Zakon o upravljanju otpadom prošao vladu.

- Želimo da ovi zakoni što prije dođu pred Skupštinu, kako bi privrednici ušli u zelenu i cirkularnu tranziciju - rekao je on.

Ivan Bulatović, predsjednik OU energetike osvrnuo se na važnost izrade Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, s obzirom na to da je i dalje aktuelna strategija iz 2014.

– Smatram da nam je taj dokument neophodan kako bismo dobili smjernice za budući razvoj energetike – kazao je on.

On je istakao i značaj interkonektivnih vodova, te ukazao na važnost izrade prve podmorske žile, što je predstavljalo značajan iskorak za razvoj energetike, a čemu će doprinijeti i izgradnja drugog.

Igor Banović, predsjednik OU saobraćaja ukazao je na važnost Luke Bar, kao najznačajnijem čvorištu privredne djelatnosti, te da se postavlja pitanje hoće li ova Vlada nastaviti ugovor sa turskom kompanijom.

– Turski investitor, nažalost, nije ispunio očekivanja. Nije donio rezultate koji su na papiru izgledali ambiciozno i inspirativno. Broj kontejnera koji je prošao kroz taj terminal trebao je biti pet puta veći nego što je sada – istakao je Banović.

Prema njegovim riječima, ako pogledamo luke iz regiona, one su u ogromnoj prednosti u odnosu na našu. Istakao je da ako Luka Bar loše posluje, sva preduzeća u tom lancu posluju lošije, i to je nešto o čemu se mora voditi više računa.

On je kazao da je neophodno raditi i na unapređenju željeznice, istakavši da raduje planirano ulaganje od 120 miliona eura.

– Mora se raditi na unapređenju kapaciteta željeznice, jer se dosta tereta gubi i odbija zbog nemogućnosti daljeg otpremanja prema destinacijama – apostrofirao je Banović.

Prema njegovim riječima, u tom smislu veoma je značajna povezanost s Kosovom, što za Crnu Goru može predstavljati veoma važnu izvoznu priliku.

On se osvrnuo i na pitanje  tax-free statusa za jahte, što je, smatra on, donijelo velike gubitke svim akterima u lancu, poručivši da bi bilo dobro pronaći adekvatno rješenje za ovaj problem.

Milutin Đuranović, predsjednik OU poljoprivrede i prehrambene industrije kazao je da razvoja poljoprivrede nema bez adekvatne budžetske podrške.

On je istakao da je samo u ovoj godini uvoz stranih pića bio preko milijardu eura, te da je neophodno više raditi na njegovom supstituisanju.

– Šta Vlada planira da uradi kako bi se u narednom periodu poboljšao tržišnih položaj domaćih proizvoda, što bi direktno uticalo na supstituciju uvoza domaćim prehrambenim proizvodima – upitao je Đuranović.

Kako je naveo, u zajedničkom budžetu Evropske unije poljoprivreda je učestvovala sa 45%, a u Srbiji je zakonom propisano da minimalno učešće agrobudžeta bude 5%.

– U Crnoj Gori opredijeljena sredstva za agrobudžet iznose 1,8%, a direktna podrška privredi 1%, dok je učešće poljoprivrednog sektora u našem ukupnom bruto domaćem proizvodu 10% - istakao je on.

Đuranović smatra da trenutna budžetska podrška crnogorskoj poljoprivredi nije dovoljna, kako bi obezbijedila održivost sela, ruralnih područja i razvoj ukupne poljoprivrede.

Dragan Bojović, Boj komerc ukazao je na brojne probleme u sektoru šumarstva, te da se suočavamo sa podacima koji nisu ohrabrujući i koji predstavljaju razlog za duboko razmišljanje.

- Istina je da se radi o jednom jako osjetljivom resursu, koji možda nema ekonomsku snagu, ali ima veliki značaj – kazao je on.

Kako navodi, šumarstvo konstantno biva napadnuto, što dovodi do regresije u ovoj privrednoj grani. Tranzicija u šumarstvu traje jako dugo, a odnos između Uprave za šume i sektora Ministarstva koji se bavi uređenjem i praćenjem rada Uprave za šume nije optimalan.

– Dinamika realizacije ugovora kod Uprave za šume jako je spora, a raspodjela je izvršena sa zakašnjenjem. Ovaj disbalans i nefunkcionisanje dinamike doveli su do problema u drvnoj industriji i do situacije u kojoj nema realnog korišćenja kapaciteta, što na kraju predstavlja nemogućnost ispunjenja obaveza prema tržištu – istakao je Bojović.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
17. april 2024 09:24