Odbor direktora Luke Bar moraće ponovo da bira izvršnog direktora državne kompanije. Tako je presudio Viši sud u Podgorici, kao drugostepeni organ, koji je potvrdio presudu Osnovnog suda iz jula ove godine, a odbio žalbu Luke Bar, za koju je utvrdio da je neosnovana. Sud je odlučivao po tužbi jednog od kandidata na konkursu Momčila Jelića, koji je sada direktor Direktorata za željeznicu u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva.
– Potvrđuje se presuda Osnovnog suda u Baru od 7.7.2023. godine i žalba Luke Bar odbija kao neosnovana. Prvostepenom presudom odlučeno je da se usvaja tužbeni zahtjev tužioca, pa se poništava odluka odbora direktora tuženog br.OD/220-3-b od 4.10.2021. godine o izboru kandidata na radno mjesto izvršnog direktora AD Luka Bar Ilije Pješčića i nalaže tuženom da izvrši ponovni izbor između prijavljenih kandidata u roku od osam dana od pravosnažnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Obavezuje se tuženi da tužiocu naknadi troškove postupka u ukupnom iznosu od 1.062 eura u roku od osam dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja – navedeno je u presudi koju potpisuje Magdalena Zečević kao predsjednica Vijeća sudija.
Jelić je tužbom zahtijevao da se poništi odluka upravnog odbora o izboru Pješčića za izvršnog direktora i da se izvrši ponovni izbor između prijavljenih kandidata. Na konkurs za izbor izvršnog direktora, osim Pješčića i Jelića, prijavili su se Savo Vujošević, Željko Ivanović i Dejan Keković. Uslove kokursa, kako su utvrdile službe Luke Bar, ispunjavali su Vujošević, Pješčić i Jelić, sa kojima su i urađeni intervjui.
Nakon intervjua, odbor direktora je izabrao Pješčića sa tri glasa za i jednim protiv 4. oktobra 2021. godine, dok je Jeliću lično uručeno obavještenje da nije izabran za izvršnog direktora i vraćena mu je dokumentacija koju je predao na konkurs.
– Iz sadržine odluke odbora direktora o izboru Pješčića za izvršnog direktora ne vide se precizni razlozi kojima se tužena rukovodila prilikom izbora Ilije Pješčića na predmetno radno mjesto, pa je imajući u vidu sadržinu pobijane odluke tužene, pravilno odlučio prvostepeni sud kada je tu odluku poništio. Stoji činjenica da odbor direktora ima diskreciono pravo da bira kandidata, međutim, navedeno ne znači da odluka o izboru može biti bez obrazloženja i bez valjanih razloga. U odluci moraju biti navedeni razlozi na kojima se odluka zasniva da bi bila u skladu sa članom 32 Ustava Crne Gore i članom 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Pravo na obrazloženu odluku imaju kandidati koji su konkurisali kao i šira javnost i od obrazložene odluke uveliko zavisi povjerenje stranke i konačno obrazložena odluka obezbjeđuje pravo na pravnu sigurnost i vladavinu prava generalno. Diskreciono ovlašćenje odbora direktora tužene da odluči da li će ili ne primiti nekog kandidata u radni odnos po javnom oglasu, ne pretpostavlja njihovu samovolju prilikom odlučivanja, već je za odluku o izboru potrebno da postoje posebni, jasni i valjani razlozi o kriterijumima koji su cijenjeni prilikom donošenja odluke. Dakle, odluka o izboru mora sadržati kriterijum, odnosno razlog iz kojeg je izabranom kandidatu data prednost u odnosu na ostale kandidate. To dalje znači da odluka koja počiva na diskrecionom pravu mora biti obrazložena, kako u pogledu postupka koji je prethodio izboru kandidata, tako i u pogledu osnova koji je izabranom kandidatu dao prednost u odnosu na ostale kandidate koji ispunjavaju uslove oglasa. Samo takva odluka se može ispitati. I samo obrazložena odluka može biti u skladu sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda – obrazloženo je u presudi Višeg suda.
Odluka o izboru, kako su naveli, ne može se zasnivati na povredi prava drugog.
