Đilasovo suprotstavljanje birokratizaciji i društvenim devijacijama (5): Potcjenjivanje i podređivanje sebi najvišeg foruma

Petnaestak dana poslije njegovog pozdravnog pisma Gradskoj konferenciji beogradske organizacije SKS, Tito je održao govor u Pazinu, u kojem je na taktički način najavio spremnost za normalizaciju odnosa sa Moskvom. U međuvremenu, odlučeno je da se za 16. i 17. jun zakaže Drugi plenum CK SKJ na Brionima, gdje je Tito otputovao odmah poslije posjete Pazinu.

Inicijativa za sazivanje Drugog plenuma SKJ, kao i cjelokupna zamisao njegovog sadržaja i problematike, potekla je lično od Josipa Broza Tita. Centralna i najvažnija tema Plenuma formulisana je kao "Aktuelni idejni i politički problemi u SKJ".

Tako se iz Titovih radnih bilježaka (teza za Plenum) mogu sagledati glavni problemi koji su u to vrijeme okupirali pažnju generalnog sekretara SKJ. Primarno, Tita je zanimalo pitanje idejne zbrke i tzv. negativnih pojava u redovima SKJ, kao i posljedice koje iz toga mogu proisteći. Zatim, kako problem idejno-političke slabosti komunista utiče na sve vidnije prodiranje starnih uticaja i na koji način problem pogrešnog shvatanja demokratije proizvodi političko reaktiviranje starih snaga (buržoazije) i štetno utiče na sveukupno ponašanje u društvenoj i političkoj stvarnosti. [...]

Tokom proljeća 1953. konzervativnom dijelu partijskog članstva postalo je jasno da su nastupili povoljni uslovi za stopiranje pojedinih mjera političko-društvene liberalizacije, vidjeći u Titovim stavovima, ličnosti i autoritetu apsolutan i siguran oslonac takvim tendencijama. Izgleda da se već tada u Centralnom komitetu, pa i u užem partijskom rukovodstvu, formirala većina koja je bila spremna da podrži Titov novi politički kurs i da toj politici pruži podršku na novom partijskom plenumu. Istovremeno, bilo je jasno da se na drugoj strani, ako ne potpuno usamljen, ono sigurno jedini među vodećim rukovodiocima, nalazi Milovan Đilas. Sam Plenum, mjesto i način sazivanja, kao i cjelokupna situacija koja je prethodila, stvarali su zavjereničku atmosferu, ostavljajući dubok utisak nelagode, pa tako Đilas u memoarima bilježi: "Već samo sazivanje Plenuma na Brionima izazivalo je kod mene negodovanje koje nijesam ni htio ni umio da sakrijem.

Đilasovo suprotstavljanje birokratizaciji i društvenim devijacijama (4): Demokratija se ''stiče razvijanjem svijesti ljudi''

Bilo je uobičajeno, sve dotada, da se plenumi CK održavaju u Beogradu, sjedištu CK i vlade. Sazivanje Plenuma na Brionima, gdje je bila Titova najpoznatija rezidencija, ja sam doživio kao podređivanje CK Titu, umjesto podređivanja Tita vodećem kolektivu. Već sam se dvoumio da to i postavim na Plenumu. Ali, osjetivši da neću naići na podršku – odustao sam od toga. Jer već u Beogradu, uoči odlaska na Brione, spomenuo sam Kardelju, a možda i Rankoviću, i Vukmanoviću-Tempu, da skupljanje članova CK iz cijele Jugoslavije kod Tita na Brionima znači potcjenjivanje i podređivanje najvišeg foruma. Ne sjećam se reagovanja drugih, ali Kardelj je – iako sam imao utisak da i on slično misli – rekao da to nije važno. Bilo je upadljivo – a za mene i neslučajno! – što su se u hotelu, gdje su smješteni članovi CK, i u samoj Titovoj vili, gdje je Plenum održan, svukud muvali i po uglovima stražarili oficiri Garde, iako za to nije bilo nikakvih bezbjednosnih razloga, budući da su sami Brioni zastraženi i vojskom i flotom. Ne znam kako se ko osjećao, ali držim da ja nijesam bi jedini koji je imao mučan utisak kao da je domamljen na vijećanje u zavjereničku tvrđavu. Te moje utiske i takva moja osjećanja je potvrđivalo držanje nekih članova CK prema meni, a pogotovu Tita."

PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)