Dok rok za izmjenu izbornih zakona curi, u parlamentu ćute

Za izmjene nekoliko zakona ostalo je još svega nekoliko dana, ali još uvijek nije poznato šta je konkretno parlament do sada uradio. Ono što je već sada gotovo izvjesno, jeste da će izborna reforma ostati samo na minimalnim izmjenama, na kojima insistira Brisel.

Proces izmjene izbornog zakonodavstva pokrenut je sa mrtve tačke početkom mjeseca kada je na skupštinskom odboru održana tematska sjednica na kojoj su se razmatrali modeli poluotvorenih izbornih lista koje su predložile Demokratska partija socijalista i Građanski pokret URA. Isto radno tijelo trebalo je da razmatra i izmjene zakona koje priprema Ministarstvo unutrašnjih poslova, a koje bi trebalo da doprinesu čišćenju biračkog spiska. Ipak, u međuvremenu su parlamentarna većina i dio opozicije potpisali sporazum kojim su se obavezali da, između ostalog, zajednički usvoje izbornu reformu. Dogovoreno je formiranje radne grupe, koja bi trebalo da pripremi izmjene zakona, a one bi morale da budu usvojene do kraja naredne sedmice.

Međutim, šta je do sada urađeno, te da li će se ispoštovati rok, nisu odgovarali ni poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, ni poslanik DPS-a Nikola Rakočević, koji su donedavno kopredsjedavali Odborom za sveobuhvatnu izbornu reformu.

Konkretno, Radna grupa je trebalo da pripremi izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kojima bi se precizirali određeni mehanizmi, čime bi se omogućio bolji nadzor finansiranja predizbornih kampanja. Takođe, Brisel očekuje da Centralna izborna komisija bude formirana najkasnije u septembru, te se planira izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojom će se promijeniti kriterijumi i olakšati izbor članova i predsjednika. Treći zakon koji bi trebalo mijenjati jeste Zakon o predsjedniku.

Poslanik GP URA Zoran Mikić, koji predsjedava Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu, nema informacije o tome šta je Radna grupa uradila do sada, ali očekuje da odbor kojim predsjedava naredne sedmice održi dvije sjednice i da se tri izborna zakona, koja su neophodna za zatvaranje određenih poglavlja, usvoje u plenumu najkasnije u petak.

– To je sastavni dio sporazuma koji su potpisali poslanici opozicije i vlasti, posredovanjem ambasadora EU Johana Satlera, a gdje su i definisani rokovi za usvajanje ovih zakona. Pomenuta zakonska rješenja odnosiće se na promjene pravila za izbor Centralne izborne komisije, jer se pokazalo kroz pet konkursa da se samo iz reda pravnika ona ne može popuniti. Vjerovatno će se dati mogućnost da se i ljudi koji su završili Fakultet političkih nauka, koji poznaju izborne sisteme, kao i ljudi iz domena informacionih tehnologija, mogu prijaviti za članove CIK-a. Takođe, trebalo bi da se bolje preciziraju rokovi za postupanje Ustavnog suda kada su u pitanju žalbe, u kojim situacijama CIK može da preuzme nadležnost i opštinskih izbornih komisija, a promijeniće se određene stvari na kojima insistiraju partneri iz EU koji se odnose na domen zloupotrebe državnih resursa i koji se odnose na domen finansiranja političkih partija, izbornih kampanja. Nova stvar, koju dosad nismo imali prilike da vidimo, a koju bi trebalo mijenjati, to je Zakon o predsjedniku – kazao je Mikić za "Dan".

Očekuje da se rok zacrtan za 31. jul ispoštuje, jer, kako kaže, suprotno bi bila neozbiljnost i prema evropskim partnerima i prema evropskom putu Crne Gore.

Sagovornici "Dana": Konsenzus Briselu šalje poruku da smo spremni za EU

Ono čime nije zadovoljan, naglašava, jeste što će izborna reforma biti svedena samo na minimum koji traži Brisel.

– Mislim da je suštinska reforma koja je Crnoj Gori bila potrebna promjena izbornog sistema i uvođenje sistema otvorenih izbornih lista. Mi iz GP URA smo to rekli i našim međunarodnim partnerima u Evropskoj komisiji. Nemamo problem da se ona primjenjuje od 2027. godine ili od našeg punopravnog članstva u EU u susret prvim izborima za Evropski parlament, ali sigurno je da ćemo istrajati u tome – zaključio je Mikić.