Daliborka Uljarević / - CGO
28/01/2024 u 12:19 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Uljarević: Scenario u kojem bi desnica imala većinu u EP nije realan

Ona je ocijenila da su određeni procesi, primarno oni koji se odnose na maligne uticaje izvana, u Crnoj Gori dobili na zamahu nakon ulaska države u NATO, i to zato što su SAD izgubile fokus sa Crne Gore

Jačanje partija desnice u svijetu može biti nastavljeno i ove godine, ali nije realno da stranke te orijentacije osvoje većinu na izborima za Evropski parlament (EP), ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.

Ona je kazala da trend jačanja desnice u Evropi počinje 2008. godine, od svjetske ekonomske krize.

Svjetska ekonomska kriza, kako je dodala, jedna je od cikličnih kapitalističkih kriza i uslovila je neizvjesnost, nestabilnost, propadanje srednjeg sloja u društvu i posljedično jačanje ekstremne desnice.

Uljarević je u intervjuu Agenciji MINA rekla da su se toj vrsti krize, u međuvremenu, pridružili drugi neki elementi.

- U posljednjem periodu imali smo efekte onoga što je bila kriza koju je donio koronavirus, zatim imigranske, pa i ratova kojima svjedočimo posljednjih godina. Kumulativno, sve to je izraz dobilo i u onome što je promjena tkiva političkih odnosa i struktura, navela je Uljarević.

Kako je kazala, u tom periodu ekstremni desničari uspjeli su da dobro detektuju probleme i građanima ponude brza i laka rješenja za složene društvene, ekonomske, političke, socijalne izazove, što nije pravi put.

- Naravno, svi ti izazovi i problemi zahtijevaju mnogo stručnije, radikalnije rezove, a to, na drugoj strani, vodi odricanjima samih građana i građanki, pa su se i oni okretali onome što im se činilo jednostavnijim putem, rekla je Uljarević, poručujući da nema brzih, ili lakih rješenja za velike probleme.

Ona je kazala da je činjenica da mnogi skupo plaćaju zabludu ili uvjerenje da se stvari mogu preko noći riješiti i da postoji neki čarobni štapić, koji, kako je navela, desničari često ističu.

Na pitanje da li je saglasna sa procjenama da ove godine može biti nastavljen trend jačanja desnice, koji je zabilježen prošle, Uljarević je odgovorila potvrdno.

- Samo je pitanje da li će to biti jačanje u smislu promjene političke konstelacije u određenim državama i šireg uticaja, ili će se ono odraziti samo na bolju pozicioniranost određene desničarske grupacije u pojedinačnim parlamentima država članica, rekla je Uljarević.

Upitana da li smatra da je realno da desnica ima većinu u EP, ona je kazala da misli da to nije realan scenario.

- Uz napomenu da ćemo imati definitivno jači desničarski blok unutar EP, što je svakako oznaka i slabljenja umjerene desnice, ali i onoga što je nemogućnost ljevice da iskomunicira kvalitetna rješenja prema širem građanstvu, navela je Uljarević.

Ona je rekla da vjeruje da unutar EU, ipak, postoji demokratski pluralistički poredak u kojem su “živi” i pokreti sa snažnim mobilizacijskim potencijalom, i da će i to uticati na ograničavanje enormnog rasta desnice.

- Svjedočimo i ovih dana protestima, poput ovog u Njemačkoj, koji je vjerovatno najveći zabilježen do sada. Ne treba isključiti da ćemo slične stvari imati u drugim državama članicama, dodala je Uljarević.

Kako je kazala, Njemačka je tu veoma važna iz mnogo razloga, ne samo zato što je među državama osnivačima EU, već i zbog toga što ima veliki uticaj na oblikovanje politika i usmjerenje čitave Unije.

Upitana kako bi se uspon desnice u EP odrazio na funkcionisanje i budućnost same EU i njenu politiku proširenja, Uljarević je rekla da bi u tom slučaju sigurno došlo do usporavanja određenih procesa, ali da vjeruje da je demokratski poredak, koji postoji unutar EU, ipak jači i žilaviji od onih sila koji žele da ga uruše.

Prema njenim riječima, prirodno je i očekivano da bi to imalo posljedicu na one koji su najslabiji u sistemu, odnosno one koji čekaju na pristupanje EU.

- Ne treba, takođe, zanemariti činjenicu da Mađarska preuzima predsjedavanje EU od jula i da već tu možemo očekivati, nezavisno od onoga što će biti i sami rezultati izbora za EP, određene pokušaje drugačijeg pozicioniranja politike, navela je Uljarević.

Ona je dodala da je Mađarska, i kada je riječ o Ukrajini u EU, imala drugačiji stav od ostalih 26 zemalja članica.

- Rast ekstremne desnice je, na jednoj strani, izraz ksenofobije koja se javila u društvu u određenom periodu. Istovremeno ona (ekstremna desnica) nastavlja da hrani tu ksenofobiju, pa onda završavamo u jednom začaranom krugu, rekla je Uljarević.

Ona je kazala da će ti negativni trendovi u EU trajati neko vrijeme i da treba imati i odgovore na to.

- Posebnu odgovornost tu imaju progresivne snage u svim društvima, pa i u našim na Zapadnom Balkanu, gdje bi trebalo mnogo više da se uvezuju progresivne, antifašističke i ljevičarske struje i da pokušaju da daju svoj odgovor na sva ova pitanje sa kojima se suočavamo, dodala je Uljarević.

Upitana kako jačanje desnice utiče na Zapadni Balkan i da li je dovoljno snažan da se odupre tim negativnim posljedicama, ona je rekla da su države regiona i ranije pokazale da mnogo lakše pokleknu pod negativnim uticajem nego što uspiju da sačuvaju određene pozitivne trendove, ili iz njih nadograđuju neke nove prakse.

To, prema riječima Uljarević, nije neočekivano za društva nerazvijene političke, kulture djelovanja i kulture ljudskih prava.

Ona je kazala da u tom dijelu vidi ogromnu odgovornost donosilaca političkih odluka, ali i civilnog društva, medija i akademske zajednice.

Uljarević je istakla da to što se trenutno dešava u EU, ili na drugom kraju svijeta, nijesu izolovane stvari.

- Mi smo svi negdje u istom grotlu i moramo da razmišljamo o tome kakvu to vrstu posljedice može da ima za nas konkretno, navela je Uljarević.

Na pitanje da li je, na izborima u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), izvjesnija pobjeda Džozefa Bajdena ili Donalda Trampa, ona je odgovorila da smatra da je prerano to procjenjivati.

- Zato što su kod njih izbori ozbiljna priča, koja se vodi dugo i sistematično, a savremeni komunikacioni kanali su tu priču dodatno usložili, tako da ne bih u ovom trenutku prejudicirala, navela je Uljarević.

Ona je kazala da se nada da SAD neće ponovo doći u situaciju koju su imale u periodu kada je Tramp vladao i kada je silazio sa vlasti, jer to su bile scene koje ranije nijesmo imali prilike da vidimo u toj državi.

SAD, kako je dodala, po mnogo čemu služe kao uzor nekoga ko je demokratski zreo i gdje se i određene anomalije u društvu uspijevaju rješavati kroz snagu institucija i procesa, koji funkcionišu nezavisno od toga ko vodi državu.

- Ostaje da se vidi da li će rezultat biti onakav kakav smo već jednom imali. Nije to dobro ni za Ameriku, da se na taj način vraća konzervativnom, odnosno ekstremno desnom pristupu, rekla je Uljarević.

To će, prema njenim riječima, biti veliki poremećaj u sistemu, ukoliko Tramp ponovo bude predsjednik SAD-a.

- Ali, na drugoj strani, navikli smo da Amerika donosi određena iznenađenja, tako da ne treba isključiti do kraja rezultat niti mogućnost da tu budemo prijatno iznenađeni, dodala je Uljarević.

Ona je kazala da izbori u SAD-u utiču mnogo na dešavanja i političke promjene u svijetu, jer je to jedan od ključnih igrača na međunarodnoj sceni.

- Na kraju krajeva, imali smo priliku da vidimo kako se to odrazilo, da vratim na naš mikro nivo, na Crnu Goru, navela je Uljarević.

Ona je ocijenila da su određeni procesi, primarno oni koji se odnose na maligne uticaje izvana, u Crnoj Gori dobili na zamahu nakon ulaska države u NATO, i to zato što su SAD izgubile fokus sa Crne Gore.

- Oni su na neki način štrikirali nas kao državu koja je ispunila određene standarde i oslonili se na to da će sve ostalo što nije dostignuto, a što je trebalo da bude već završeno i tada kada smo ušli u NATO, na neki način biti kompenzovano kroz proces evropskih integracija, kazala je Uljarević.

Ona je rekla da se to nije desilo i da je izostanak tog sinergetskog djelovanja SAD-a i EU doveo Crnu Goru do toga da ona danas ima mnogo težu poziciju u pregovorima sa Unijom i “da govorimo o nekim procesima, slobodama i pravima za koja smo mislili da su izborena i da ne moramo više njima da se bavimo”.

- Da smo u tom segmentu imali onu američku administraciju koja je posvećena Crnoj Gori, kojoj fokus nije na nekim drugim stranama i da nijesmo imali, po mom dubokom uvjerenju, Trampovu administraciju, i u Crnoj Gori bi neki procesi uspostavljanja demokratske konsolidacije i funkcionalne vladavine prava bili brzi i lakši, smatra Uljarević.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
21. maj 2024 03:54