Advokatima koji su se u poslednjih 12 mjeseci pojavljivali u svojstvu branilaca po službenoj dužnosti isplaćeno je iz budžeta blizu milion eura, saopšteno je „Danu” iz Sudskog savjeta. Pravnici sumnjaju u način izbora advokata po službenoj dužnosti, tvrdeći da postoje privilegovani branioci kojima se daju ovi slučajevi.
Novi Nacrt zakona o izmjenama i dopunama ZKP-a, između ostalog, podrazumijeva i izmjene u pogledu izbora branioca po službenoj dužnosti, kojeg su počinioci krivičnih djela dosad mogli da biraju po slobodnom izboru. Zbog loše zakonske regulative mnogi advokati smatraju da među kolegama postoje oni koji su privilegovani i „prepoznati”, jer godišnje imaju i po nekoliko desetina službenih odbrana. Za jedanaest mjeseci prošle godine samo u podgoričkom Višem sudu zabilježeno je 75 odbrana po službenoj dužnosti, od čega je, prema zvaničnim podacima, najniži iznos koji je izdvojen braniocu po službenoj dužnosti iznosio 112,50, a najviši 52.725,00 eura. Iz Višeg suda nijesmo dobili informaciju kojim advokatima su isplaćeni ovi iznosi, ali je iz sekretarijata Sudskog savjeta saopšteno da je prošle godine u ovu svrhu potrošeno ukupno 935.801,77 eura. Taj novac isplaćen je iz džepova građana Crne Gore.
Zbog problema koje je u praksi stvaralo dosadašnje zakonsko rješenje o postavljanju branioca po službenoj dužnosti, predloženo je da se branilac postavlja po redosledu, a ne po izboru okrivljenog sa spiska Advokatske komore. Na ovaj način, kako tvrde poznavaoci prava, onemogućena je zloupotreba korišćenja prava na branioca, zbog čega je često dolazilo do odugovlačenja postupka i dodatnog isplaćivanja naknade braniocu po službenoj dužnosti.
Advokat i član Odbora za politički sistem i pravosuđe Azra Jasavić kaže da spada u kategoriju advokata koji su u dugogodišnjoj karijeri vrlo rijetko postupali po službenoj dužnosti. Upravo ta činjenica, kako kaže Jasavić, jeste indikator koji ukazuje da se očigledno nije poštovao ni redosled po spisku službenih odbrana.
– U jednom periodu taj dio zakona je pretrpio izmjene i te izmjene su produkovale još većim zloupotrebama po pitanju izbora branioca po službenoj dužnosti. Najbolji način da se istraži ta oblast je da se izvrši revizija svih primljenih novčanih sredstava za sve advokate bez izuzetka po službenim odbranama, jer će, kako ističe ona, upravo to najbolje pokazati kako funkcioniše sprega advokata, tužilaštva i sudova.
Prema Zakonu o krivičnom postupku advokate po službenoj dužnosti biraju oni koji nemaju novca za svoju odbranu, a naknade ovim advokatima se isplaćuju iz sudskog budžeta, odnosno novcem poreskih obveznika, prema tarifama koje određuje Advokatska komora. S obzirom na to da po pravilu osumnjičeni, koji ne mogu da plate usluge branioca, biraju uglavnom između desetak advokata, brojni advokati sumnjaju da se u tužilaštvu prilikom saslušanja sugeriše koga da izaberu.
– Zahvaljujući ovom sistemu „izabrana grupa privilegovanih advokata” dobija godišnje po 30 do 50 službenih odbrana, a zabilježen je i slučaj da je jedan advokat prošle godine imao čak 71 službenu odrbranu. Ostali advokati sa spiska Advokatske komore Crne Gore dobijaju po jednu službenu odbranu u prosjeku za tri godine. Naknada za jednu službenu odbranu košta državu u prosjeku 4.000 eura, pa je lako izračunati koliki su prihodi privilegovanih advokata po ovom osnovu, ističu pojedini advokati koji su željeli da ostanu anonimni.
VJ.DAMJANOVIĆ
Klanovi „prepoznatih” advokata
Jasavićeva ističe da se o ovom pitanju definitivno treba otvoriti javna debata, jer se, kako ona tvrdi, stvorila jedna grupa advokata koji imaju monopol za odbrane u krivičnim predmetima iako ima jako puno mladih talentovanih advokata koji bi postupali možda i usješnije od njih. Iz tog kruga „prepoznatih” advokata polazi nelojalna konkurencija i loše zakonsko rješenje. Ona navodi da će zdušno podržati izmjene zakona u ovom dijelu, jer se, kako kaže, mora napraviti kvalitetan balans i ravnopravnost između svih kolega, osobito onih koji pokazuju spremnost da se bave krivicom, ali ne mogu od „klanova” u advokaturi da istinski i kvalitetno obavljaju taj posao, tvrdi Jasavićeva.
Nekima monopol, drugima diskriminacija
Sa konstatacijom da aktuelna zakonska odredba diskriminiše pojedine advokate, naročito mlađe, slaže se i predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović i ističe da je u saznanju da će već na narednoj sjednici Skupšine Crne Gore biti riječi o izmjenama ovih odredbi.
– Na ovaj način „diskriminisan” je veliki broj advokata, pogotovo mlađih, kojima je zbog ovakve zakonske odredbe indirektno onemogućeno da budu postavljeni za branioca po službenoj dužnosti – kazao je predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović.