Poslanici nijesu bili pozvani da prisustvuju jučerašnjoj završnoj konferenciji i panel diskusiji SAM projekta „Jačanje upravljačkih kapaciteta u oblasti državne pomoći u Crnoj Gori”, kazao je nezavisni poslanik Mladen Bojanić, koji se, kako je rekao, samopozvao kada je saznao za konferenciju.
– Ogranizator nije našao za shodno da pozove bilo koga iz Skupštine. Kompletan proces počinje od Skupštine, koja donosi zakonsku regulativu i završava se sa Skupštinom koja usvaja ili ne usvaja izvještaj Komisije o kontroli državne pomoći – rekao je Bojanić na jučerašnjoj konferenciji.
On je istakao da se u Crnoj Gori vodi pogrešna politika povodom državne pomoći, jer su poreske stope najniže u regionu i Evropi, što za rezultat nije imalo dolazak većih i bitnijih investitora i ulaganja, osim u nekretnine.
– Komisija za kontrolu državne pomoći i po sadašnjoj zakonskoj regulativi imala je dovoljno prostora i u obavezi je da prati državnu pomoć. Crna Gora je za četiri godine dala 181 milion eura garancija, kao podršku privredi, a radi se o osam kompanija. Sve te garancije su plaćene iz budžeta. Nijesmo i nećemo naplatiti ništa od kontragarancija, a te kompanije su otišle u stečaj. Napravljena je trostruka greška, novac je dat, a nije provjereno kome, njihovi biznis planovi su bili nikakvi, Komisija nije kontrolisala kako su se trošila sredstva i nijesmo imali valjane kontragarancije – rekao je Bojanić.
Prema njegovim podacima, tim kompanijama je dato devet godišnjih agrobudžeta, koji je 20 miliona, a radi se o privatnim kompanijama koje su prethodno privatizovane.
Predsjednik Komisije za kontrolu državne pomoći Mitar Bajčeta kazao je da je svaka zemlja u tranziciji doživjela nešto slično.
– Državna pomoć ne pravi razliku između javnog i privatnog partnerstva. Svi su oni učesnici na tržištu – rekao je Bajčeta.
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič podstakao je Crnu Goru da intenzivira dinamiku politike i kontrolu državne pomoći, jer je, kako je kazao, poglavlje osam o politici konkurencije vrlo zahtjevno i uslovljeno sa nekoliko mjerila.
– Trošenje javnih sredstava na održavanje poslovanja neefikasnih preduzeća i dodjela poreskih olakšica kompanijama sa sumnjivim izgledima za investicije ne može se smatrati dobrom pomoći. To je gubitak novca poreskih obveznika – rekao je Drobnič, ističući da loša pomoć ubija vladin kredibilitet.
Projekat je finansirala EU, a implementirala Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ), a po riječima Drobniča, to je drugi projekat koji je Evropska komisija povjerila GIZ-u, pri čemu je njihova ukupna IPA investicija iznosila blizu milion.
Na konferenciji su govorili i ministar finansija Radoje Žugić, lider SAM projekta Daiga Lagzdina, kao i njemački ambasador u Crnoj Gori Gudrun Elizabet Štajnaker.
J.V.