Zahvaljujući kolegama muzičarima, djelo prerano preminulog kompozitora Dejana Krdžića neće biti zaboravljeno. Okupljeni oko stare ideje – cjelovečernjeg koncerta na kojem bi se izveo samo dio, i to manji, Krdžićevog opusa, podgorička publika, među kojima i porodica ovog autora, imala je priliku da čuje petnaestak kompozicija. Većina je izvedena premijerno, kako ističe violinista Marko Simović, zaslužan što je ideja materijalizovana.
– Ideja je postojala i ranije, još za Krdžićevog života. No, kako je izjavila njegova majka, cjelovečernji koncert je bio Dejanov nedosanjani san. Ovo je samo, možda, desetak odsto njegovih kompozicija. Ovu ideju, koja je tinjala već godinama, uspio sam da materijalizujem zahvaljujući kolegama koje su se odazvale na prvi moj poziv – kazao je Simović.
Iako je većinu kompozicija publika čula premijerno, ima Krdžićevih djela koja se kontinuirano izvode. Tako je prije neko veče u Zagrebu izvedena njegova Sonata, a večeras smo prvi put čuli Baladu i Sonatinu, ukazao je Simović.
Ovim koncertom dolazimo do problema, koji je kod nas zasad nerješiv, kaže ovaj muzičar. A, to je čuvanje i prezentovanje djela naših kompozitora i zaštita njihovih autorskih prava.
- Ovdje smo vični zaboravljanju ljudi kojih više nema. Ne samo Dejana Krdžića, nego i drugih autora. Njihovo djelo je zaboravljeno i zametnuto. Desi se da zahvaljujući nekim starim TV arhivama i emisijama čujemo poneko djelo i pročitamo ime autora, ali to je rijetko. No, mi nemamo uvid u njihovo stvaralaštvo. I tu leži problem – kako da pronađemo način da zaštitimo i predstavimo tu nemalu nematerijanu baštinu. Ko štiti njihov interes, ko pruža garanciju da će se njihovo djelo čuvati i svirati i za sedam, osam decenija. To je problem i ovim koncertom, nadam se, načeli smo tu temu – poručio je on.
I članovi porodice i prijatelji pokojnog kompozitora nisu krili zadovoljstvo što se bar malio dio njegovog opusa čuo na jednom ovakvom koncertu. Isticali su da se vidi da je Krdžić stvarao muziku koja ima vedrinu, da je bio bio svestran muzičar, oboista, svirao je klavir i giratu, a pomalo i klarinet. Takođe, izrazili su nadu da će se uskoro izvesti i njegova orkestarska muzika.
Oboistkinja Nadica Ristić imala je priliku da izvede dvije Krdžićeve kompozicije za obou, instrument kojem je bio posvećen pokojni kompozitor.
- Njegova djela su toliko koloritna, da bi svaki instrumentalista želio da ih ima u repertoaru. Balada koju sam svirala je preemotivna, smatram da je u njoj otkrio svoju dušu. U njegovim kompozicijama možete pronaći i tugu, i nadu, sjećanje, melanholiju... presrećna sam što sam mogla da sviram Krdžićeva djela. Svi mi smatramo da Krdžić zaslužuje da mu se djela izvode, naročito za obou. Baš zbog toga što naši autori malo komponuju za obou. Na neki način sviranjem Krdžićevih djela za obou dajemo nadu domaćim oboistima da ima nade, da mi hoćemo da sviramo njihove kompozicije – prokomentarisala je ona.
U zaostavštini Dejana Krdžića ostalo je još mnogo kompozicija, od kojih najveći broj nije štampan, istakao je Simović. Najviše su izvođene njegove kompozicije za djecu, čak se i danas izvode, i kod nas i u inostranstvu, ali brojna njegove djela nikad nisu mogla da se čuju ovako kao na koncertu u KIC-u „Budo Tomović“ u kojem su učestvovali muzičari, pored Simovića i Ristićeve, i Nikola Vučković, Žana Lekić, Oleksij Molčanov, Zorana Latković, Marija Vujanović, Bojana Brajović, Stefan Pavićević, Jelena Krivokapić, Vesna Đokić, Antonio nasevski, Ana Dulović, Vili Ferdinandi i Davor Novak, te ženski vokalni ansambl „Voks mirus“ kojim je dirigovala Mirjana Živković Kurdadze.S.Ć.