U periodu od 2015. do 2030. godine zbog zastarjelosti i nezadovoljavanja standarda EU, trebalo bi da se obnovi ili zatvori Termoelektrana Pljevlja, pokazalo je istraživanje Mreže za promjene jugoistočne Evrope.
Na drugoj strani, da evropska pravila ne mogu da tolerišu uslove u kojima danas radi Termoelektrana, potvrđuje i izjava tehničkog rukovodioca TE Pljevlja Vladimira Šestovića da je u taj proizvodni sistem neophodno uložiti još dvadeset miliona eura. On ističe da bi, uz ulaganje od oko 20 miliona eura u projekte rješavanja problema azotnih i sumpornih oksida, kao i otpadnih voda, Termoelektrana u velikoj mjeri ispunila zahtjevne evropske standarde u oblasti očuvanja životne sredine. On ipak nije rekao da bi u tom slučaju bili zadovoljeni evropski standardi, već da bi se primaklo evropskim standardima u zaštiti životne sredine.
– To su zaista male pare u odnosu na korist koja bi se ostvarila, jer se u tom slučaju ne bi morao ograničavati period rada i zatvarati prvi blok, koji je nakon svih investicija spreman za još jedan radni vijek – kazao je Šestović za časopis „Elektroprivreda“.
Izjava Šestovića, prema mišljenju poslanika Vladislava Bojovića (DF), pokazuje koliko je Termoelektrana nanijela štete životnoj sredini u Pljevljima. On smatra da je tom izjavom Šestović najavio mogućnost da će nakon ulaganja u postojeći blok Termoelektrane raditi istovremeno dva bloka, ili da Vlada nema mogućnosti da izgradi drugi blok.
– Tom izjavom pripremaju javnost da će državna vlast pokušati da podrži rad prvog bloka u dužem periodu, bez obzira što evropska direktiva predviđa obavezu da ga Crna Gora ugasi. U svjetlu činjenice da se najavljuje izgradnja i drugog bloka, to bi značilo da bi u funkciji bila oba bloka koja bi na još drastičniji način ugrožavala životnu sredinu – kazao je Bojović.
On smatra da je drugi scenario, kada je u pitanju Termoelektrana, da država neće graditi drugi blok.
– Postoji mogućnost da Vlada nije u stanju da gradi drugi blok, već da će uprkos pritiscima javnosti i EU pokušati da učini održivim rad prvog bloka uz pojačanu eksploataciju uglja – kazao je Bojović ističući da priča o gradnji drugog bloka liči na predizborna obećanja.
Iz Vlade je više puta saopšteno kako je gradnja drugog bloka prioritet, a sa druge strane, strateški partner u EPCG, italijanska A2A, traži da se nađe treći partner jer neće da učestvuju u finasiranju gradnje.
Gradnja drugog bloka je kamen spoticanja između Vlade i A2A i uslov za produžetak ugovora o upravljanju EPCG. Prema ugovoru koji je potpisan poslednjeg dana marta, A2A će upravljati EPCG do jula.
B. Je.
Zatvaranje 13 termoelektrana
U zemljama balkanskog regiona trebalo bi da se obnovi ili zatvori 13 termoelektrana. U Srbiji bi trebalo da se zatvore termoelektrane Morava, Kostolac, „Nikola Tesla” i Kolubara, dok je u TE Kosovo rok za zatvaranje tri bloka 2020. godina, a preostala dva 2025. godina. U Bosni i Hercegovini, kako prenosi agencija Mina biznis, na meti su četiri bloka TE Tuzla, a do 2030. godine termoelektrane Gacko, Ugljevik i Kakanj. U Hrvatskoj bi do 2020. trebalo zatvoriti Plomin, a u Makedoniji Oslomej i Bitolj u periodu između 2025. do 2030. godine, kako bi region do 2050. godine smanjio emisiju štetnih gasova 80 odsto, što je poruka EU.
Što prije obezbijediti uslove za gradnju
Uslove za početak radova na drugom bloku treba obezbijediti što prije, ocijenjeno je u razgovoru premijera Mila Đukanovića sa generalnim direktorom kompanije Škoda Praha Petrom Bodmarom juče u Bratislavi.
– Sagovornici su razmijenili mišljenja o budućoj saradnji i stvaranju pretpostavki za što brži početak radova na projektu drugog bloka TE u Pljevljima, za koji je kompanija Škoda Praha izabrana kao prvorangirana na nedavno završenom tenderu za projekat vrijedan oko 340 miliona eura – navedeno je u saopštenju.