Državna revizorska institucija dala je Vladi uslovno mišljenje na predlog zakona o završnom računu budžeta za 2014. godinu, jer „korisnici budžetskih sredstava nijesu u svim materijalno značajnim aspektima uskladili poslovne aktivnosti sa zakonskim i drugim propisima”. Za razliku od revizije pravilnosti, Vlada je dobila pozitivno mišljenje na finansijsku reviziju, odnosno utvrđeno je da je predlog završnog računa pripremljen u svim materijalno značajnim aspektima.
DRI je utvrdila da je u 2014. godini budžetska potrošnja prekoračena u iznosu od 424,2 miliona eura, a da iznos od 363,9 miliona predstavlja dozvoljena prekoračenja. Vlada je, kako je utvrdila DRI, nedozvoljeno prekoračila budžetsku potrošnju za 60,4 miliona eura. Od 60,4 miliona, 45 miliona eura se odnosi na izdatke za kupovinu hartija od vrijednosti Elektroprivrede.
– Revizijom je utvrđeno da član 12 stav 4 i 5 Zakona o budžetu nije usklađen sa članom 16 u posebnom dijelu zakona, gdje je trebalo planirati uvećanje izdataka za kupovinu hartija od vrijednosti u navedenom iznosu. To je kod izvršenja budžeta imalo za posledicu prekoračenje izdataka u odnosu na one planirane godišnjim Zakonom o budžetu države. Ova neusklađenost dovela je do prekoračenja od 44,999 miliona eura – piše u izvještaju DRI kojim su rukovodili senatori Milan Dabović i Dragiša Pešić.
Zakonom o budžetu Vlada je trebalo da odradi konverziju poreskog duga EPCG od 45 miliona u akcijski kapital. Konverzija je bila amandman tada poslanika SDP-a Damira Šehovića i uslov manje članice vlasti za usvajanje Zakona o budžetu za 2014. godinu. Od 45 miliona, 16 miliona se odnosi na dug EPCG prema Poreskoj upravi, a 29 miliona prema Upravi carina za neplaćeni PDV na uvezenu električnu energiju.
Ostatak nedozvoljenih prekoračenja odnosi se na izdatke za kupovinu hartija od vrijednosti Investiciono-razvojnog fonda u iznosu od milion eura i 14,3 miliona eura za sudske odluke.
– Izdaci po osnovu sudskih odluka izvršeni su na teret potrošačkih jedinica koje su uzrokovale sudske troškove – naveli su revizori.
Vrhovna revizija je utvrdila da je Ministarstvo finansija odobravalo odlaganje poreskog duga bez instrumenata obezbjeđenjea u visini neplaćenih obaveza, što kako su kazali, nije u skladu sa članom 2 tačka 8 Uredbe o uslovima za odlaganje naplate poreskih i neporeskih potraživanja. Oni su utvrdili da je u prošloj godini plaćanje poreza odloženo za 62 pravna lica.
Revizijom poreskog završnog računa, kako piše u izvještaju, utvrđeno je da nijesu obezbijeđeni podaci na osnovu kojih se može utvrditi tačan iznos poreskog duga i iznos pretplate na početku i na kraju poslovne godine.
Poslednji zvanični podatak o poreskom dugu dala je upravo DRI u junu kada je radila reviziju o efikasnosti Poreske uprave u naplati poreskog duga. Tada su naveli da je poreski dug na kraju prošle godine iznosio 720,1 milion eura. Prije toga, poslednji zvanični podatak iz oktobra prošle godine je govorio da je dug 537 miliona. Ranije su iz Poreske uprave saopštavali da je dug 354, pa oko 330 miliona, a premijer Milo Đukanović je krajem marta kazao na premijerskom satu da je dug 420 miliona.
U završnom računu nije evidentirano 7,7 miliona eura koje je shodno zakonu o prošlogodišnjem budžetu usmjereno RTCG-u.D.M.
Za plate 387 miliona
Tekući prihodi budžeta lani su iznosili 1,339 milijardi eura, a pozajmice i krediti 535,7 miliona, što je ukupno 1,896 milijardi.
Izdaci su iznosili 1,89 milijardi eura, od čega se na bruto zarade državnog aparata odnosi 387,3 miliona eura. U izvještaju se ne navodi broj zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta.
Na ostala lična primanja je otišlo skoro 12 miliona eura, kamate na kredite 75,5 miliona, na rentu osam miliona, a na subvencije 18,4 miliona.
Sopstvene prihode nijesu prikazali
Nalaz je pokazao da su pojedine potrošačke jedinice koje ostvaruju prihode od sopstvene djelatnosti trošile taj novac mimo budžetskih ograničenja a višak nije uključen u sistem javne potrošnje. To su radile javne ustanove kulture, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, JU Ispitni centar, Policijska akademija, prosvjetne javne ustanove, Univerzitet Crne Gore i javne ustanove zdravstva.
U godišnjim zakonima o budžetu Vladi je preporučeno da planira iznose prihoda ostvarene obavljanjem sopstvene djelatnosti potrošačkih jedinica i da se realizovani prihodi koriste u skladu sa budžetskim ograničenjima.
Nijesu realizovali četiri preporuke
Od 15 preporuka iz prošle godine četiri nijesu realizovane, utvrdila je DRI. Ove godine DRI je Vladi dala sedam preporuka na završni račun, što je znatno manje u odnosu na prošlu godinu, kako i prethodne godine, kada je bilo značajno više preporuka i utvrđenih nepravilnosti.