Izvršni direktor NVO Mladi Romi Samir Jaha ocijenio je u razgovoru za „Dan” da za razliku od drugih manjinskih zajednica Romi u Crnoj Gori nemaju svoje autentične političke predstavnike, što ograničava njihovu vidljivost i sputava aktivizam. On ističe da je i dalje nedovoljan broj Roma koji znaju i uviđaju značaj predstavljanja svojih interesa i lobiranja prema društvenim grupama i donosiocima odluka u društvu.
– Pored pojedinačnih problema koje uglavnom svi najprije vide, a to su problemi vezani za uslove života, prvenstveno stanovanja, lošu infrastrukturu, kao i problema koji se odnose na obrazovanje i zapošljavanje, naša organizacija je kao generalni problem prepoznala nedovoljan javni aktivizam Roma, kako politički tako i društveni. Zbog toga, javne politike u nedovoljnoj mjeri prepoznaju probleme romske zajednice i čine to uglavnom u mjeri aktuelnih trendova ili međunarodnih preporuka. Zato smo pokrenuli projekat javnog aktivizma među romskim stanovništvom, njihovog društvenog, političkog i sindikalnog angažovanja, kojem je cilj da se podigne značaj i uticaj naše populacije u crnogorskom društvu, da se definišu njene potrebe i interesi i da se one usklade sa društvom u kojem živimo – istakao je Jaha.
Naveo je da se Romi i dalje suočavaju sa preprekama u svakodnevnom životu, u raznim sferama, te da je ključno da država i njene institucije, zajedno sa predstavnicima Roma, nastave aktivnosti za poboljšanje njihovog položaja.
– Kada je u pitanju romska manjina u Crnoj Gori, i dalje je karakteristično prisustvo stereotipa i predrasuda i to na svim nivoima i u svim sferama društva, tako da se nameće potreba za ulaganjem dodatnih napora u suzbijanju diskriminacije. Crna Gora ima dobar pravni i strateški okvir za zaštitu ljudskih prava. Međutim, problem je loša ili djelimična implementacija usvojenih strategija i planova. U tom smislu, naročito je važno uspostaviti dobar mehanizam za evaluaciju i praćenje realizacije ovih dokumenata, i ključno ojačati kapacitete romskih NVO-a – smatra Jaha.
On kaže da uprkos pomacima na planu obrazovanja, niska stopa aktivnosti i kritično visoka stopa nezaposlenosti ukazuju na nezadovoljavajući pristup Roma tržištu rada, posebno kada su u pitanju žene, mladi.
– Većina pripadnika ove zajednice nema kvalifikacije koje odgovaraju potrebama tržišta rada, što čini jednu od ključnih barijera za pristup zapošljavanju. Dominira neformalna zaposlenost u čijem lancu Romi zauzimaju poslednje mjesto, dok je broj onih koji su zaposleni na neodređeno vrijeme veoma nizak i kreće se na nivou od pet odsto radno aktivnog romskog stanovništva – ističe Jaha.
M.S.
Nema ih u institucijama
Jaha dodaje da su rezultati zapošljavanja Roma u javnom sektoru limitirani, posebno kada su u pitanju organi lokalne uprave.
– Činjenica je i da poslodavci nerado primaju na posao Rome, rijetko im povjeravaju stručne poslove, čak i kada ispunjavaju uslove datog radnog mjesta. Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije (unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje) nema zaposlenih Roma. Potreba za jačanjem napora u oblasti socijalne inkluzije i zapošljavanja prepoznata je i poslednjimiIzvještajem Evropske komisije o napretku Crne Gore u EU integracijama, koji navodi da je „zabilježen određeni napredak u oblasti socijalne politike i zapošljavanja”, ali da su „neophodni dodatni napori u oblasti smanjenja siromaštva i poboljšanja inkluzije Roma“ – zaključuje Jaha.