U ovoj godini još nema zaključenih polisa osiguranja usjeva, a u postupku zaključivanja su tri zahtjeva, kazao je ,,Danu” ispred Lovćen osiguranja Srđan Milunović.
– U 2015. godini urađeno je 30 polisa osiguranja usjeva, koje su bile predmet subvencije Ministarstva poljoprivrede. Ukupna premija je bila 19,755,06 eura – naveo je on.
Iz Lovćen osiguranja su pojasnili da je poljoprivrednicima u ponudi osiguranje od osnovnih rizika: osiguranje usjeva i plodova od grada, požara i groma. Takođe, u ponudi je i dopunsko osiguranje: usjeva i plodova od oluje, poplave i proljećnog mraza, kao i osiguranje voćnjaka i vinograda od posolice.
– Osiguravajuće pokriće može se proširiti i to na: osiguranje usjeva i plodova od gubitka sjemenskog kvaliteta, osiguranje usjeva i plodova u staklenicima i plastenicima, osiguranje stabala voćaka i čokota vinove loze, osiguranje usjeva i plodova posle izvršene žetve, odnosno berbe, osiguranje plodova voća i stonog grožđa od gubitka količine i kvaliteta. U ponudi imamo i osiguranje staklenika i plastenika ka poljoprivrednih objekata od osnovnih požarnih rizika – naveli su iz Lovćen osiguranja.
Na pitanje, koje osiguravajuće kuće nude osiguranje poljoprivrednika i poljoprivrednih usjeva, iz Lovćen osiguranja su naglasili da samo ta osiguravajuća kuća u ponudi ima osiguranje poljoprivrede, dok ostale osiguravajuće kuće, koje posluju u Crnoj Gori, nemaju taj vid osiguranja.
– Iznos subvencionisane premije osiguranja od strane Ministarstva poljoprivrede u 2015. godini je bio 7.911,03 eura. Ovo se odnosi na osiguranje usjeva i plodova, s obzirom da MPRR subvencioniše i osiguranje životinja, kao drugu granu osiguranja poljoprivrede – kazali su iz Lovćen osiguranja.
Poljoprivrednik iz Zete Mladen Aligrudić kazao je da se domaći proizvođači nerado odlučuju da osiguraju usjeve, iz razloga što, kako je kazao, niti znaju, niti mogu da zadovolje uslove koji se od njih traže.
– To je jedna stvar, a drugo, mislim da je Lovćen osiguranje potpuno nedefinisano u tom dijelu i da za to, zašta su poljoprivrednici najviše zainteresovani, kada je u pitanju osiguranje usjeva, nema uslova, niti je moguće to osigurati, a radi se, u prvom redu o plastenicima. Takođe, i kad se desi bilo kakva šteta, dolazi do super vještačenja. Pouzdano znam da su proizvođači koji su osigurali jagode, imali problem sa vještačenjem, odnosno da li je ili nije bilo grada. Svaki poljoprivrednik bi osigurao plastenik, naravno od snijega, a osiguravajuća kuća ga osigurava od udara auta, struje i slično – rekao je on.
Aligrudić je podsjetio da je prije nekoliko godina bio jedan od inicijatora da Ministarstvo poljoprivrede plaća subvencije za osiguranje, kao nadomještaj za naknadu štete koja se poljoprivrednicima isplaćivala iz budžeta.
– Ovo što se danas radi nije ni izdaleka ono što je tebalo da bude. Lovćen osiguranje nema interes da radi osiguranje u poljoprivredi. U svim osiguravajućim kućama u državama okruženja, priča je drugačija – rekao je on ističući da ponude te osiguravajuće kuće nemaju veze sa situacijom na terenu.
Po njegovim riječima, i ono što treba da se isplati poljoprivrednicima, u slučaju nastanka štete, u osiguravajućoj kući pokušavaju da obesmisle, što je i glavni razlog zašto se proizvođači nerado odlučuju na osiguranje proizvodnje.
– Takođe, nemoguće je osigurati usjeve od bolesti, već samo od elementarnih nepogoda, koje prihvataju u osiguravajućoj kući, a ne od onih koje se stvarno očekuju. Zašto bismo osiguravali plastenik od udara struje ili auta, kad se nikad nije desilo da je neko udario traktorom u plastenik, a kamoli automobilom, a da ne pričamo o tome da sada imamo atestirane plastenike, koji se mogu osigurati, ali ipak neće da ih osiguraju od snijega. Proizođači su razočarani time šta se može, kako i pod kojim uslovima osigurati, a i kad se nešto desi, ne mogu da naplate tu štetu – rekao je on.
J.V.
Nema modela
Aligrudić je naglasio da je kao poljoprivredni proiozvođač spreman da osigura plastenike, vinograd i slično, te da je pokušavao to da uradi, ali da za to nema modela.
– Ministarstvo je napravilo zaista dobar gest sa subvencionisanjem osiguranja sa 50 odsto, što nije malo, ali smatram da je problem kod osiguravajuće kuće, koja nema stručne ljude iz oblasti poljoprivrede, pa je u tom dijelu teško osigurati proizvodnju – rekao je on.