Partija penzionera, invalida i restitucije, na čijem je čelu Momo Joksimović podnijela je inicijativu za izmjene i dopune Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju, poznatijeg kao Zakon o restituciji, koji je usvojen krajem marta 2004. godine.
U toj partiji smatraju da je neophodno preispitivanje postojećih zakonskih rješenja u dijelu koji se odnosi na prava na povraćaj, prvenstveno poljoprivrednog i šumskog zemljišta, za one koji to pravo nijesu ostvarili po Zakonu o povraćaju poljoprivrednog zemljišta, odnosno za one kojima je šumsko zemljište oduzeto prilikom razgraničenja državnih i privatnih šuma, o čemu je sačinjen zapisnik.
Iz PIR-a su naveli da je prošlo više od 10 godina od usvajanja tog zakona, što je i bio optimalni rok u kojem je trebalo da se riješe svi zahtjevi.
– Još uvijek ni polovina zahtjeva nije riješena, a organi za sprovođenje zakona, odnosno prvostepene komisije u Bijelom Polju, Podgorici i Baru, Komisija za ujednačavanje u Podgorici, Komisija za žalbe i Fond za obeštećenje, koje su sastavljene od službenika Ministarstva finansija, uključujući pomoćnike ministra u tom resoru, redovno primaju naknadu za svoj nerad, pa im i odgovara da što duže traje – navedeno je u inicijativi.
Osim PIR-a, toj inicijativi pridružili su se generalni sekretar Partije penzionera Radisav Korać, Udruženje za zaštitu penzionera i invalida, Udruženje civilnih, vojnih i invalida rada, kao i Udruženja građana Vraneš i Donji Vasojevići.
– Komisije su primale zahtjeve sa rješenjima, a odbijale zahtjeve sa zapisnicima, kao da zapisnici nijesu upravni akt, što je nedopustivo. Šume i šumsko zemljište se moraju i mogu odmah vratiti svim građanima koji imaju dokaze da je to bila njihova svojina, čime se ne pravi nikakav dodatni finansijski teret državi – navedeno je u inicijativi.
Takođe, kako su naveli, potreban je novi rok za podnošenje zahtjeva za povraćaj ili obeštećenje, iz razloga što veliki broj bivših vlasnika nijesu podnijeli zahtjeve, ili je njihove zahtjeve odbacila komisija, uz obrazloženje da nijesu blagovremeno podnijeti.
– Razlog za nepodnošenje ili neblagovremeno podnošenje zahtjeva bila je neinformisanost bivših vlasnika o početku roka za podnošenje zahtjeva, odnosno neobjavljivanje opštinskih odluka o formiranju komisija, koje su dugo držane u fiokama, zbog čega, na primjer, niko od bivših vlasnika oduzetog zemljišta duž pruge Podgorica–Nikšić, nije podnio zahtjev za obeštećenje – naveli su iz PIR-a.
S obzirom na to da je članom 27 zakona propisano da postupak za povraćaj imovinskih prava ili obeštećenja pokreće bivši vlasnik zahtjevom koji podnosi Komisiji u roku od 18 mjeseci od dana obrazovanja komisije u opštini na čijoj se teritoriji stvar nalazi, PIR traži da se ukinu postojeći organi – komisije i fond i da postupak za povraćaj bude redovan posao Ministarstva finansija.
– Potrebno je da se izmijeni akt o metodologiji utvrđivanja naknade za obeštećenje, da se smanji rok plaćanja naknade na način da godišnja isplata bude u visini po 10 odsto ukupnog iznosa i da se obeštete u narednih 10 godina – navedeno je u inicijativi.
Iz te partije su naglasili da se, prema Vladinoj uredbi, naknada za obeštećenje isplaćuje godišnje u visini od tri odsto utvrđenog iznosa, dakle, u narednih 30 godina. Problem je i to što su, kako su naglasili, prvostepene regionalne komisije i Komisija za žalbe donijele mali broj prvostepenih rješenja.
Iz te partije su naglasili da postupci traju po više godina, pri čemu komisije za svoj rad ne odgovaraju nikome, dok su Ministarstvo finansija i Vlada nezainteresovani.
J.V.
Smanjena naknada
Zakon o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju do sada je dva puta mijenjan, a kao rezultat toga došlo je do izmjene metodologije za utvrđivanje vrijednosti oduzetih stvari ili prava. To je, kako su naveli iz PIR-a, rezultiralo smanjenjem naknade na utvrđeno pravo za obeštećenje, više od 20 puta u odnosu na metodologiju koja je važila do izmjena tog zakona 2007.