Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, kojim rukovodi Suad Numanović, pretvorilo se u svoju suprotnost i umjesto da sprovodi ljudsko-pravaške politike, ono je uglavnom percipirano kao ono koje služi za uhljebljivanje partijskih kadrova po nacionalnoj osnovi čime se zapravo getoiziraju i nacionalne manjine, ocijenio je koordinator programa u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović. On je u razgovoru za „Dan“ kazao da je CGO predlagao efikasniju i manju Vladu, što bi uključilo ukidanje Ministarstva ljudskih i manjinskih prava i njegovo pretvaranje u jedan direktorat Ministarstva pravde, koje, prema njegovoj ocjeni, ima razvijenije kapacitete u ovoj oblasti i sadašnjim nadležnostima umnogome pokriva oblast ljudskih prava.
– Vjerujemo da je to najbolje rješenje da se više i stručnije radi na primjeni postojećeg zakonodavstva vezanog za ljudska prava. Uloga Ministarstva za ljudska i manjinska prava ne može da se svodi kao do sada na periodične i formalne sastanke u cilju razmjene informacija sa NVO sektorom i neke promotivne akcije, bez konkretnijeg praćenja inicijativa koje dolaze od strane NVO ili drugih aktera – upozorio je Đukanović.
Na pitanje da li smatra da je Crna Gora napredovala po pitanju poštovanja ljudskih prava i sloboda u odnosu na raniji period, odnosno da li je stanje bolje ili gore nego ranije, Đukanović je odgovorio „i da i ne“. On cijeni da je dosta urađeno na unapređenju institucionalnog i zakonodavnog okvira za zaštitu ljudskih prava, i to, kako ističe, dominantno pod pritiskom procesa evropskih integracija.
– Stvarnost se, ipak, razlikuje od onoga što su lijepe želje i plemeniti ciljevi unijeti u zakonska rješenja. Stepen poštovanja ljudskih prava još nije na zadovoljavajućem nivou jer na njihovo ostvarivanje utiče veliki broj faktora, počev od ukupnog društvenog i ekonomskog stanja koje karakteriše visoka stopa siromaštva, sveprisutne korupcije i kriminala, neprimjerenih političkih uticaja na pravosudne i nezavisne institucije, a sve to nije povoljno okruženje za razvoj kulture ljudskih prava. Ako se ovome doda i nizak stepen informisanosti građana o pravima koja imaju i načinima kako da ih zaštite, te izostanak obrazovanja za ljudska prava u formalnom obrazovnom sistemu, opšta slika stanja ljudskih prava nije danas svijetla u Crnoj Gori – kazao je Đukanović za „Dan“.
On smatra da država ne ulaže dovoljno napora da se riješi problem nepotizma i partijskog zapošljavanja.
– Jedna partija je u znatnoj mjeri srasla sa državom, odnosno DPS percipira državu kao resurs partije, a dok se ne promijeni taj pristup teško ćemo se izboriti sa nepotizmom i partijskim zapošljavanjem, jer će to direktno voditi urušavanju monopola moći koji DPS održava na vlasti. Zapošljavanje u državnoj upravi je u Crnoj Gori jedan od najsnažnijih izbornih aduta DPS-a i njegovih satelita. Time se kupuje socijalni mir, zarobljavaju pojedinci u sistemu, trguje glasovima, ali i ograničava razvoj same države uprave kao servisa svih građana. Brojne afere koje su u prethodnom periodu otkrivane nijesu procesuirane i riješene na adekvatan način, poput afere „Snimak“ u čijem su istraživanju napori tužilaštva do sada bili skromni, a što ukazuje dijelom i na to koliko je takvo zapošljavanje anesteziralo i samo tužilaštvo – upozorava on.
Đukanović je kazao da je pitanje da li u Crnoj Gori imamo sve one pretpostavke kojima se ostvaruje sistem vladavine prava, poput slobodnih izbora, zajamčenih ljudskih i manjinskih prava, nezavisne sudske vlasti i poštovanja Ustava i zakona od strane vlasti.
– I pored toga što se donose i usvajaju evropski zakoni, njihova primjena ostaje slaba a napori vlasti često više idu u pravcu pronalaženja načina da se zakoni zaobiđu zarad partijskih ili partikularnih interesa, a nauštrb opšteg i najboljeg interesa građana. Posebno brine što je jedna od posledica neodgovornih vlasti i generalno nizak nivo povjerenja građana u rad institucija, što najsnažnije ugrožava razvoj i održivost demokratije u Crnoj Gori – izjavio je Đukanović.A.O.
Siromaštvo prepreka
Đukanović je naveo da je poslednje istraživanje percepcije građana o diskriminaciji i homofobiji, koje je CGO sproveo u februaru 2016. godine, ukazalo da građani, kao grupe koje se najčešće sretaju sa kršenjem ljudskih prava i diskriminacijom u Crnoj Gori, prepoznaju siromašne i stare osobe, osobe sa invaliditetom, Rome, žene i pripadnike LGBT populacije.
– To opominje da siromaštvo postaje najozbiljnija prepreka ostvarivanju i uživanju ljudskih prava, odnosno da je sve veći ekonomski jaz u crnogorskom društvu, a da oni koji imaju manje novca postaju i obespravljeniji – istakao je Đukanović.
Smatra da je mnogo prostora za unapređenje rada svih institucija koje se bave zaštitom ljudskih prava, a posebno u dijelu kadrova i kapaciteta, i na to, kako kaže, kontinuirano ukazuju i izvještaji relevantnih međunarodnih institucija i domaćih organizacija.