Centralna banka će u preporukama za vođenje ekonomske politike predložiti Vladi da se tekuća javna potrošnja finansira iz tekućih izvornih prihoda, pri čemu se ne smiju ugroziti životni standard građana i stope ekonomskog rasta, kazao je guverner Radoje Žugić.
On je to rekao nakon potpisivanja sporazuma o realizaciji kampanje Nedjelja štednje, koji je potpisan sa predstavnicima svih komercijalnih banaka u Crnoj Gori.
Žugić je naglasio da se mora suzbiti neracionalna javna potrošnja, bez koje se, kako je kazao, može, a koja neće ugroziti standard građana.
CBCG je pripremila preporuke za Vladu, koje će, kako je najavio guverner, uskoro biti dostavljene izvršnoj vlasti, nakon prve sjednice Socijalnog savjeta, a u koje je dominantno uključen plan sanacije.
– On ne smije da ugrozi stope ekonomskog rasta i konkurentnost. On neće podrazumijevati povećanje poreskih stopa i ne smije da ugrozi dostupnost finansijskim tržištima – rekao je Žugić.
Upitan da li još podržava mjere predložene u sanacionom planu, on je kazao da u radnoj verziji nije bilo navedeno da se smanjuju zarade, već da se mora promijeniti Zakon o zaradama u javnom sektoru u dijelu pravila i principa fiskalne održivosti. Kako je objasnio, to znači da se ne bi smjelo dozvoliti finansiranje tekuće javne potrošnje van tekućih izvornih javnih prihoda.
– Ako tu imamo deficit, onda se moraju smanjivati i zarade i sva ostala neproduktivna javna potrošnja. Što se tiče penzija, visoke penzije se i danas oporezuju, tako da njih nećemo dirati ni u preporukama, ali ne smijemo ugroziti ni najranjivije kategorije stanovništva koje jedva sastavljaju kraj s krajem – kazao je Žugić.
Komentarišući mišljenje Državne revizorske institucije u vezi sa efikasnošću naplate poreskog duga imovinom poreskih dužnika, on je naveo da je u izvještaju navedeno da je je ušteđeno 113 hiljada eura, te da je to bilo na dan revizije, a „ta je ušteda, do kraja svih aktivnosti znatno veća”.
– Sve što je naplaćeno stavljeno je u funkciju, osim, čini mi se, jednog objekta, i to je radila međuresorna radna grupa, a ne samo Ministarstvo finansija – naveo je Žugić.
Upitan da li treba preispitati uredbu o naplati duga imovinom, on je odgovorio da misli da ne treba dok god postoji potreba države za poslovnim prostorima, jer „nije svejedno da li je neki organ smješten u svom ili zakupljenom prostoru”.
On je ocijenio i da bi komercijalne banke trebalo da pokažu veću aktivnost u podršci kompanijama, prije svega onima koje su solventne, ali trenutno nijesu likvidne. Podsjetio je da je iz tih razloga i donijet Zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju.
– Zahvaljujem Hipotekarnoj i Erste banci, koje su prošle sedmice dogovorile kredit kod jednog solventnog klijenta koji je dobio šansu da održi svoju zaposlenost. Nešto prije toga je Prva banka odradila jedan takav kredit – rekao je Žugić.
Govoreći o kamatnim stopama, guverner je rekao da su one u blagom padu, uz najavu da će analizirati odnos aktivnih i pasivnih kamatnih stopa.
– Čini mi se da je veći pad kod pasivnih kamatnih stopa, a time i razlika između aktivnih i pasivnih kamata – naveo je Žugić.
Po njegovim riječima, smanjen je i iznos nenaplativih kredita, koji sada iznose oko 10,5 odsto.
Na pitanje da li je izvršena dokapitalizacija Atlas banke i šta će biti sa kreditima koje je ta banka dala bolnici u Meljinama, viceguverner Nikola Fabris je kazao da CBCG ne saopštava takve podatke jer je to protivno pravilima.
– Svaka banka ima svoje mehanizme preko kojih može da naplati kredite koji su problematični, pa tako i Atlas banka – rekao je Fabris.
Upitan da li će Irena Radović biti predložena za viceguvernera za kontrolu bankarskog sektora, Žugić je kazao da će Skupštini, nakon njenog konstituisanja, dostaviti dva preloga za dva viceguvernera. Guverner je odbio da komentariše medijske navode da bi u jednu banku mogla da bude uvedena prinudna uprava.J.V.
Štednja za novorođenčad
Povodom 31. oktobra – Svjetskog dana štednje, Žugić je kazao da očekuje da će se i u narednom periodu nastaviti aktivnost koja traje 13 godina.
– Sve bebe koje se rode od 31. oktobra do 6. novembra imaće poklone od Centralne banke od 200 eura, a isto toliko će darovati i komercijalne banke, sa obavezom oročenja godinu dana, a nakon isteka te godine ostavićemo pravo roditeljima da odluče šta će sa tom štednjom – rekao je Žugić.
Odgovarajući na pitanje da li se može očekivati uvođenje platnog prometa sa Srbijom, glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović kazao je da se većina banaka izjasnila da im ne odgovara predloženi model.
– Prisiljavati banke da rade nešto, uprkos njihovoj nezainteresovanosti, nije u redu. Platni promet sa Srbijom funkcioniše dobro i klijenti crnogorskih banaka ni na koji način nijesu oštećeni. To je više političko pitanje – rekao je on.