Aukcija za prodaju obveznica države Crne Gore, s ciljem da se obezbijedi novac za finansiranje budžeta, biće održana danas i u utorak na Montenegroberzi.
Iznos emisije je 100 miliona, ukupna količina obveznica iznosi 10.000, nominalne vrijednosti 10.000 eura po jednoj obveznici. Rok dospijeća tog instrumenta su četiri godine, odnosno 2020. godine.
Radi se dužničkoj dugoročnoj obveznici i vlasnicima će biti isplaćena jednokratna otplata glavnice na dan dospijeća i godišnja kamata. Obveznica nosi fiksnu kamatnu stopu u iznosu od četiri odsto sa godišnjim rokom dospijeća, počev od 16. novembra naredne godine.
To je trenutno najveća kamata na štednju, s obzirom na to da je, prema podacima koji su objavljeni u biltenu Centralne banke, prosječna ponderisana pasivna efektivna kamatna stopa u avgustu iznosila 1,02 odsto i smanjena je za 0,02 procentna poena u odnosu na prethodni mjesec, dok je na godišnjem nivou zabilježen pad od 0,32 procentnih poena. Kamata na depozite fizičkih lica iznosila je 1,38 odsto, i u odnosu na isti mjesec prethodne godine niža je za 0,40 procentnih poena. Kamata na depozite pravnih lica iznosila je 0,61 odsto, i odnosu na uporedni period niža za 0,18 procentnih poena.
Državne obveznice predstavljaju dužničke hartije od vrijednosti koje sa sobom nose najmanji rizik, pa se očekuje da će kupci biti komercijalne banke i osiguravajuća društva. Kako je nedavno u svom autorskom tekstu naveo direktor Montenegroberze Gojko Maksimović, kamata po kojoj je planirano zaduženje dobra je alternativa pasivnoj kamati na oročene depozite, te uzimajući u obzir da je iznos depozita oko 2,86 milijardi eura, on je istakao da očekujhe da se dio štednje stanovništva preusmjeri u kupovinu obveznica.
Dejan Mijović (URA) istakao je da je razlog zbog čega se država odlučila za zaduženje na domaćem tržištu to što su u konkretnom slučaju kamate manje nego što bi bile da se radi o zaduženju na inostranom tržištu u ovom trenutku.
– To zaduživanje ima negativnu posledicu unutar domaćeg tržišta jer dok god banke mogu da dobijaju takve kamate onda to znači da ne možemo očekivati pad kamatnih stopa koji je potreban privredi. Visoke kamatne stope su jedan od bitnih faktora koji opterećuje privredu i usporava ekonomski oporavak – rekao je on.
Emisija državnih obveznica može se, kako je kazao, povezati i sa kreditnim rejtingom Crne Gore, a sa postojećim stepenom zaduženosti i najnovijim izvještajima Međunarodnog monetarnog fonda i drugih međunarodnih institucija, kreditni rejting može samo da se smanjuje, a ne da se povećava, jer su, kako je naglasio, procjene našeg ekonomskog rasta slabije nego što su bile ranije.
– Izašlo je na vidjelo da je naša stopa zaduženosti viša nego što je bila zvanično deklarisana i da je budžetski deficit izuzetno visok, a sve su to indikatori koji uz političku nestabilnost koja će možda trajati u dužem periodu, odnosno dok se formira neka stabilna vlada, upućuju na to da će naš kreditni rejting da se smanjuje. Sve su to faktori koji su očigledno smanjili sposobnost države da se zadužuje u inostranstvu. Sa druge strane, orijentacija Vlade da se zadužuje na domaćem tržištu znači da država konkuriše privatnom sektoru. Kad se država zadužuje na domaćem tržištu ona istovremeno istiskuje kapital, odnosno privatna preduzeća koja bi takođe uzimala kredite i na taj način se utiče na povećanje kamatnih stopa unutar zemlje. Umjesto da se država povlači i pusti tržišne zakone da djeluju, ona na neki način svojom intervencijom, odnosno time što se zadužuje na domaćem tržištu, negativno utiče na privredni ambijent – rekao je on.
Mijović je istakao da time što banke kreditiraju državu u ogromnim iznosima utiče na banke koje ne osjećaju pritisak da snižavaju kamatne stope, što je jedna od slabosti domaćeg tržišta, a što utiče na dostupnost kredita privredi. Po njegovoj ocjeni, kamate u Crnoj Gori su visoke, zbog čega je privreda u lošijem položaju u odnosu na druge zemlje.
– Teško se može očekivati privredni oporavak i privredni rast u okolnostima kad je kredit skup. Država poskupljuje kredite time što se zadužuje na domaćem tržištu i pojavljuje se kao konkurent privatnom sektoru zato što se sa tako ogromnim zahtjevima za kreditima pojavljuje kod banaka, umjesto da poboljšava i unapređuje privredni ambijent i pristup kreditima, ona se na neki način pojavuje kao nelojalan konkurent privatnom sektoru – zaključio je on.
J.V.
Razlika 6,78 procentnih poena
Razlika između kamata ukupno odobrene kredite i pasivnih kamatnih stopa u avgustu je iznosila 6,79 procentnih poena i na nižem je nivou u odnosu na prethodni mjesec kada je ta razlika iznosila 6,85 procentnih poena dok je u istom periodu prošle godine ta razlika bila 7,52 procentnih poena.
Godišnje 400 eura
Ukoliko neko kupi jednu obveznicu čija je nominalna vrijednost 10.000 eura, na godišnjem nivou će mu biti isplaćivana kamata u iznosu od 400 eura naredne četiri godine, a nakon tog perioda iznos glavnice od 10.000 eura. Ukupna zarada za četiri godine od pripadajućih kamata za kupljenu jednu obveznicu iznosi 1.601,0959 eura – navedeno je iz Montenegroberze.