Od marta naredne godine počeće primjena Zakona o legalizaciji neformalnih objekata, što u najširem tumačenju znači da će svi objekti koji nemaju građevinsku dozvolu morati biti legalizovani. Međutim, brojni su izuzeci. Tako su, recimo, svi objekti izgrađeni do 1974. godine legalni.
Od 2008. godine uvedena je obaveza da svaki objekat mora imati građevinsku dozvolu. Ako je neko od 1974. do 2008. izgradio objekat i upisao ga u list neporketnosti (LN) bez tereta i ograničenja, vlasnicima tih objekata neće biti potrebna legalizacija. Međutim, za sve objekte koji nijesu upisani u list nepokretnost ili su upisani uz teret „građenje bez građevinske dozvole”, vlasnici će biti obavzeni da ih legalizuju ili da plaćaju naknadu za korišćenje prostora.
Rukovodilac Direkcije za stanovanje u Ministarstvu održavog razvoja i turizma Radmila Lainović saopštila je da se Zakon o legalizaciji primjenjuje na sve neformalne objekte koji su prikazani na orto-foto snimku. Ona objašnjava i koji su izuzeci koje ne tretira zakon.
-Izuzeci su objekti izgrađeni u zaštitnom putnom i pružnom pojasu, u zoni aerodroma, u zaštitnom pojasu elektroenergetskih objekata, na klizištima, na eksploatacionim područjima, na udaljenosti manjoj od 400 metara od vojnih objekata koji služe za smještaj eksploziva i municije. Tu su i objekti izgrađeni na prostoru određenom planskim dokumentom za izgradnju infrastrukturnih i drugih objekata od opšteg interesa. Takođe, zakon se ne primjenjuje na objekte izgrađene u vrijeme kada pozitivnim propisima nije bila utvrđena obaveza pribavljanja građevinske dozvole, na privremene objekte i na one u zoni nacionalnog parka. Nadležni organ je dužan da u svakom pojedinačnom slučaju utvrdi, da li se neformalni objekat nalazi u nekoj od utvrđenih zona, odnosno na osnovu raspoložive dokumentacije da li je u vrijeme izgradnje bila propisana obaveza pribavljanja građevinske dozvole – rekla je Lainović.
Lainović objašnjava kako je situacija sa objektima koji su izgrađeni na držanom zemljištu.
-Za objekte izgrađene na zemljištu u svojini države, odnosno na kojem svojinska ovlašćenja vrši opština legalizacija se vrši nakon rješavanja imovinsko pravnih odnosa.Takođe, zakonom je propisano da će se imovinsko - pravni odnosi na ovakvom zemljištu, a koje se nalazi na prostoru za koje nije donijet planski dokument rješavati nakon donošenja planskog dokumenta. Pitanje donošenja planskih dokumenata višeg reda ne utiče na proces legalizacije, jer je donošenje PUP-a obaveza opština shodno pozitivnim propisima. Imajući u vidu rješenja iz Zakona o regularizaciji neformalnih objekata u predmetnim slučajevima će se rješavanje po zahtjevima vremenski odložiti, ali neće uticati na primjenu zakona – navodi Lainović.
Radmila Lainović navodi da neformalni objekti mogu da se legalizuju iako planski dokument nije donijet za prostor na kojem su sagrađeni. Ona objašnjava proceduru legalizacije.
-U legalizaciju se kreće podnošenjem zahtjeva na propisanom obrascu nadležnom organu sa potrebnom dokumentacijom- list nepokretnosti, za objekte osnovnog stanovanja, potvrda o broju članova domaćinstva te uvjerenje o prebivalištu. Nadležnost za postupanje po zahtjevu je postavljena analogno nadležnosti za izdavanje građevinske dozvole, tako da će opštine rješavati po najvećem broju zahtjeva, dok će Ministarstvo rješavati po zahtjevima za objekte propisane članom 91 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata. Uslov za pokretanje postupka jeste da su riješeni imovinsko-pravni odnosi na objektu i na zemljištu na kome je objekat izgrađen. U slučajevima gdje je neformalni objekat izgrađen na tuđem zemljištu dovodi do prekida, odnosno zamrzavanja postupka legalizacije, koji će se nastaviti nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu. Ukoliko govorimo o, uslovno rečeno „čistim” imovinskim odnosima i na objektu i na zemljištu, nakon podnošenja zahtjeva nadležni organ po službenoj dužnosti utvrđuje da li neformalni objekat ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom, a to su da se nalazi na orto-foto snimku, da nije u nekoj od zaštićenih zona, ili eventualno pribavlja saglasnost nadležnih organa za legalizaciju objekta – kazala je Lainović.
Ona kaže da zatim nadležni organ poziva podnosioca da dostavi tehničku dokumentaciju.
-Kao prvo, elaborat premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta, čija je izrada obavezna pri upisu objekta u katastar nepokretnosti, zatim analizu statičke i seizmičke stabilnosti objekta, i projekat arhitekture izvedenog stanja, koji se izrađuje i dostavlja samo za objekte koji ne spadaju u objekte osnovnog stanovanja. Nakon provjere tehničke dokumentacije podnosioc dostavlja dokaze o plaćanju naknade za komunalno opremanje, naknade za izgradnju sistema regionalnog vodosnabdijevanja u opštinama crnogorskog primorja i dokaz o uplati naknade za legalizaciju koju takođe ne plaćaju vlasnici objekata osnovnog stanovanja. Nakon ocjene svih dokaza, nadležni organ donosi rješenje o legalizaciji, koje je dužan dostaviti katastru radi upisa kao i nadležnom organu za pripremu i sprovođenje planskog dokumenta – kaže Lainović.
N.S.-A.D.
Naknada se plaća u 240 rata
Nelegalni graditelji u procesu regularizacije, kako je navela Radmila Lainović, dužni su da plate naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Ona navodi da se naknada može platiti u 240 mjesečnih rata za objekte osnovnog stanovanja i 120 mjesečnih rata za ostale objekte.
-Za objekte koji ne spadaju u objekte osnovnog stanovanja nelegalni graditelji su dužni da plate naknadu za legalizaciju koja iznosi 20 odsto od utvrđenog iznosa naknade za komunalno opremanje i plaća se jednokratno. U opštinama Crnogorskog primorja plaća se i naknada za izgradnju regionalnog sistema vodosnabdijevanja. Takođe, važno je naglasiti da je zakonom predviđena obaveza utvrđivanja naknade za korišćenje prostora, koja se utvrđuje u tri slučaja. Ova naknada se utvrđuje za privremene neformalne objekte koji su u planu privremenih neformalnih objekata, zatim za neformalne objekte za koje nije podnijet zahtjev za legalizaciju u roku utvrđenom zakonom i treće za neformalne objekte za koje je u postupku legalizacije donijeto pravosnažno rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju – kazala je Lainović.