U Crnoj Gori samo je jedna žena na čelu političkih partija, iako ih je registrovano preko 50, poručeno je sa panela „Žene i parlamentarni izbori 2016”. Diskusija je organizovana juče u Podgorici povodom projekta „Žene za izbore, za demokratiju”, koji sprovode nedjeljnik „Monitor” i Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN–CG) uz podršku ambasade Holandije.
Predsjednik CIN–CG Milka Tadić Mijović rekla je da ni nakon poslednjih parlamentarnih izbora žene u Crnoj Gori i dalje nijesu dovoljno zastupljene na mjestima gdje se odlučuje. Na panelu je saopšteno da je Crna Gora sa 23,5 odsto zastupljenosti žena u parlamentu na začelju u Evropi. Tadić Mijović je kazala da žene u Crnoj Gori nijesu jedinstvene i solidarne, te moraju biti aktivnije u ostvarivanju svojih prava.
– Na ovim izborima, nijednu listu za državni parlament nije vodila žena, što je samo još jedan dokaz da je naše društvo dominantno autoritarno – kazala je Tadić Mijović.
Ukazano je da deset godina nakon usvajanja Zakona o rodnoj ravnopravnosti polova nije se mnogo odmaklo, te da postoji zabrinjavajući trend da učešće žena u državnim institucijama, umjesto da raste, opada ili stagnira.
Tadić Mijović je podsjetila da su u novoj crnogorskoj vladi četiri žene, dok je u parlamentu nakon poslednjih izbora procenat zastupljenosti žena nešto veći nego ranije – od 81 mjesta 19 je žena na poziciji poslanika u Skupštini.
Predstavnik holandske ambasade Luk Nijman kazao je da su željeli da doprinesu širenju svijesti o ovim pitanjima u Crnoj Gori i da podstaknu javnu debatu.
– Pravni okvir je uglavnom na mjestu, ali kao i drugdje, mi bismo želelji da vidimo zakone kako se promjenjuju u praksi – ukazao je Nijman.
Na panelu je istaknuto i da se u kampanji pominjalo da treba mijenjati izborni sistem i uvesti otvorene liste, što bi značilo unapređenje demokratije, ali da to još ostaje neriješeno.
Savjetnik u ambasadi EU Barbara Rotovnik kazala je da je pitanje rodne ravnopravnosti u EU u stvari pitanje demokratije.
– Pozicija žena u ekonomskom i političkom životu preduslov je za pravljenje demokratskog i otvorenog društva. U ovoj kampanji, barem koliko sam ja mogla da vidim, pitanje rodne ravnopravnosti nije bilo posebno istaknuto – kazala je Rotovnik.
Po rezultatima istraživanja koje je rađeno za projekat „Žene za izbore, žene za demokratiju”, koji realizuju nedjeljnik „Monitor” i Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), uz podršku vlade Holandije, najveći broj građana smatra da su muškarci više zastupljeni u političkom životu Crne Gore.
Prema tom istraživanju, postojeća raspodjela u politici između muškaraca i žena nije prihvatljiva, smatra 54 odsto ispitanika. Da je došlo do napretka u učešću žena u politici u poslednjih pet godina smatra 75,5 ispitanika, a 90,3 odsto građana smatra da je prihvatljivo da se žene bave politikom. Pritom 64,6 odsto smatra da bi ako bi na najvišim rukovodećim položajima bile žene, to Crnoj Gori donijelo promjene.
Istraživanje je pokazalo i da 85,3 odsto ispitanika smatra da su muškarci više zastupljeni u političkom životu Crne Gore.
Funkcioner Demokratskog fronta (DF) Branka Bošnjak kazala je da se većina muškaraca na rukovodećim mjestima u Crnoj Gori samo deklarativno zalažu za ravnopravnost žena u političkom životu.
– Kada vi treba da zauzmete mjesto nekog vašeg kolege to ide vrlo teško. Znači, kada treba da se neki muškarac pomjeri s mjesta, a da na njega dođe žena, odmah osjećate otpor – kaže Bošnjak.
M.V.
Reformisati sistem
Funkcioner Demokratske partije socijalista Nada Drobnjak podsjetila je da se sistem otvorenih lista pominjao u okviru reforme izbornog sistema.
– Mi još sa zatvorenim listama, sa kvotama, moramo da idemo ka povećanju broja žena u parlamentu, što nije lako – navela je Drobnjak.