Senat Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ni sinoć nije raspravljao o protokolu za pristupanje Crne Gore NATO-u, iako je to bilo najavljeno, jer je, na zahtjev republikanske većine, dnevni red fokusiran na izbor ključnih bezbjednosnih zvaničnika u administraciji novog predsjednika SAD Donalda Trampa. Vođa republikanske većine Mič Mekonel rekao je na početku sjednice da je izbor novog šefa Centralne obavještajne službe (CIA) i sekretara za odbranu prioritetan jer novi tim mora što prije da preuzme dužnosti.
– U tom smislu, sve druge tačke dnevnog reda treba staviti u drugi plan, imajući u vidu da je Amerika dobila novog predsjednika – rekao je Mekonel.
Prema stanju objavljenom u četvrtak, crnogorskog protokola nije bilo na dnevnom redu Senata SAD. Ipak, juče je na sajtu Senata bilo navedeno da je protokol za pristupanje Crne Gore NATO-u prva tačkna na dnevnom redu. Na sjednici, međutim, nije bilo priče o Crnoj Gori.
Senat je već jednom odlagao ratifikaciju crnogorskog protokola, 10. decembra prošle godine, kada nije bilo većine da on bude prihvaćen. Nakon toga, počela su nagađanja kada će to pitanje ponovo doći na dnevni red, ali se do danas to nije desilo iako su Vlada Crne Gore i pojedini američki zvaničnici tvrdili da će to brzo biti gotovo.
Prema navodima iz Komunikacionog tima Savjeta za članstvo Crne Gore u NATO-u, američki senat bi trebalo da odlučuje o crnogorskom protokolu jer takvu odluku mora da potvrdi i poslanički dom. Spoljnopolitički odbor Senata prethodno je jednoglasno odobrio ratifikaciju protokola za pristupanje Crne Gore.
Da bi protokol bio ratifikovan, potrebno je da za njega glasa dvotrećinska većina od 100 senatora. Ukoliko Senat da zeleno svjetlo, to treba da odobri i presjednik SAD i time bi Amerika bila 23. od 28 članica NATO-a koja je ratifikovala crnogorski protokol. Novi predsjednik SAD Donald Tramp je u više navrata poručivao da funkcionisanje NATO-a treba preispitati.
Iz Komunikacionog tima Savjeta za članstvo Crne Gore u NATO-u podsjetili su da je Crna Gora 19. maja u Briselu, na ministarskom sastanku članica NATO-a, potpisala protokol o punopravnom članstvu u Sjevernoatlantskom savezu, koji je potom otišao na ratifikaciju u parlamente svih 28 zemalja te vojne alijanse. Prva ratifikacija od ukupno 20 do sada okončanih stigla je već 8. juna od Islanda. Tokom ljeta prošle godine uslijedile su i ratifikacije Slovenije, Mađarske, Slovačke, Bugarske, Poljske i Albanije.
– Nakon godišnjih odmora i pauze u radu parlamenata, početkom jeseni nacionalne procedura ratifikacije pristupnog protokola okončale su i Turska, Rumunija, Litvanija i Estonija, a odmah potom, u novembru 2016. godine, i Ujedinjeno Kraljevstvo i Letonija. U novembru je ratifikaciju protokola okončala i susjedna Hrvatska, a u posljednjem mjesecu prošle godine nacionalne procedure ratifikacije su zaokružili i Belgija, Luksemburg i Danska – navodi se u saopštenju Vlade.
Nakon pauze za novogodišnje praznike, ratifikacija pristupnog protokola Crne Gore NATO-u završena je i u Italiji, Norveškoj i Češkoj.
– U ostalim članicama Alijanse ratifikacija je pri kraju, poput Portugala, gdje je potreban još jedino potpis predsjednika države, ili u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je zakonodavni odbor Senata jednoglasno preporučio Senatu da ratifikuje protokol, dok su u Francuskoj, Holandiji i Njemačkoj usvajanje protokola obavili donji domovi parlamenata i uskoro se očekuje okončanje svih neophodnih formalnosti – piše u saopštenju.
Ratifikacije bi uskoro trebalo da budu okončane i u parlamentima Kanade, Grčke i Španije.
Nakon što svih 28 članica ratifikacije predaju depozitaru u Vašingtonu i kada se obavi ratifikacija protokola u domaćem parlamentu, Crna Gora će postati 29. članica NATO-a.
Dag Bandou, savjetnik bivšeg američkog predsjednika Ronalda Regana, pozvao je Senat SAD da ne ratifikuje protokol o pristupanju Crne Gore zapadnoj vojnoj alijansi, ističući da moguće crnogorsko članstvo u NATO-u ni u čemu ne bi doprinijelo transatlantskoj bezbjednosti i da je potpuno nebitno s aspekta jačanja vojnog saveza. U autorskom tekstu za ugledni magazin „Forbs”, Bandou, koji je trenutno analitičar vašingtonskog Kato instituta, ukazao je da je Crna Gora stekla reputaciju mafijaške države. Bandou je podsjetio da je dugogodišnji premijer Milo Đukanović, koji je podnio ostavku nakon nedavnih izbora, ali je i dalje uticajan, imao dugu istoriju korupcionaških i kriminalnih aktivnosti.M.V.
Samo referendum dolazi u obzir
Iz Unije za neutralnost saopšteno je da je njemački ambasador u Podgorici Hans Ginter Matern uvrijedio građane Crne Gore izjavom da crnogorski parlament u njihovo ime treba da odlučuje o mogućem ulasku u NATO jer oni ne poznaju principe neposrednog izjašnjavanja, pa ne mogu ni da ga koriste. Predsjednik Unije za neutralnost Gojko Raičević podsjetio je da je Matern to rekao gostujući na građanskom satu CDT-a.
– Zbog takvog stava njemačkog ambasadora, Unija za neutralnost izražava protest u ime svih građana koji ne pristaju na jednoumlje i uvrede. Nadali smo se da je ova vrsta generalizacije njemačka prošlost i da je Njemačka davno prevazišla ovakvo tumačenje demokratije. I ne samo to, već i da je prestala da druge narode smatra inferiornim. Zabrinjava činjenica da ovakva izjava ambasadora nije izazvala reagovanje Ministarstva spoljnih poslova jer bi u drugim državama, u drugim sistemima, za ovako grubu izjavu odmah bio proglašen personom non grata. Ukoliko je njemački ambasador imao na umu iskustvo sa pokradenog referenduma o državno-pravnom statusu iz 2006. godine, onda je to trebalo i da naglasi – rekao je Raičević.