Zaposleni u kompaniji Željeznička infrastruktura (ŽICG), njih oko 50, okupljeni oko Novog sindikata, juče su imali štrajk upozorenja i tom prilikom su iskazali nezadovoljstvo zbog odluke odbora direktora da se pojedinim privilegovanim radnicima stanovi dijele mimo pravilnika. Predsjednik Novog sindikata Dragan Miranović kazao je da je nezadovoljstvo radnika taloženo godinama.
– Radnici nisu saglasni sa kolektivnim ugovorom i stambenim pravilnikom kojim su povlašćeni direktori i menadžeri. Odbor direktora trebalo je da odluči da li će mimo konkursa dati direktorima i menadžerima stanove. Tražimo da budemo svi ravnopravni na rang-listi, da pravilnik važi i za direktore i zaposlene – rekao je Miranović.
Ako odgovor ne bude povoljan, kazao je da će biti štrajka.
– Tražimo da se nastavi sa pregovorima oko novog kolektivnog ugovora jer nam je stari istekao. Kolektivni ugovor koji je usvojen u julu 2016. godine važio je 75 dana a nama se sada plaća po najstarijem kolektivnom ugovorom. Tražimo da se izjednače školske spreme a ne da se određena radna mjesta favorizuju u odnosu na ostala – rekao je Miranović.
Iz Novog sindikata su ranije naveli da se odluke direktora odnose na sredstva za sedam zaposlenih, uglavnom bivših i sadašnjih direktora koji su 2008. godine dobili rješenja za stanove, u zgradi koja se nikada nije izgradila, a radi se o 370 hiljada eura. Oni objašnjavaju da se druga odluka odnosi na promjenu pravilnika koji bi omogućio izvršnom direktoru Milanu Čolakoviću da riješi stambeno pitanje mimo javne raspodjele, odlukom odbora direktora, a iz sredstava zajedničkog fonda.
– Čolaković se izmijenjenim pravilnikom pobrinuo i za svoje saradnike, jer je za njih predvidio deset odsto ukupnih sredstava iz istog fonda. Otprilike, zaposleni bi ostali bez 700 hiljada eura kako bi rukovodstvo riješilo svoje potrebe. Nema ko bi pristao na ovu otimačinu. Poređenja radi, radnici nam kao podstanari idu u penziju. Nedavno se to desilo jednom pružnom radniku. Radnici na najtežim fizičkim poslovima, na održavanju pruge, imaju zaradu od 200 eura – saopštili su oni.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je da je štrajk jedno od osnovnih prava zaposlenih da se bore za svoje socijalno-ekonomske interese.
Iako su organizovali štrajk zaposleni u ŽICG nijesu bili raspoloženi da daju izjave medijima.
ŽICG ima dug od 3,4 miliona eura za poreze. Prema revizorskom izvještaju, ta kompanija duguje radnicima 1,4 miliona eura za prevoz, koji im, mimo pravilnika, nije isplaćivan od 2008. do 2013. godine. B.Ma.
Uprava: Radni staž ispred spreme
Iz kompanije ŽICG demantovali su navode Novog sindikata. Oni su kazali da nijesu tačne izjave da je izvršni direktor predložio izmjene pravilnika tako da organima društva, sebi i sekretaru riješi stambeno pitanje bez prethodno raspisanog konkursa, te da na jučerašnjoj sjednici nije bilo na dnevnom redu rješavanje stambenog pitanja organa društva.
– Predlog pravilnika nije radio izvršni direktor već Komisija za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih u ovom društvu, u saradnji sa predstavnicima oba reprezentativna sindikata u ŽICG. Na dostavljeni predlog jedan od reprezentativnih sindikata dao je saglasnost, dok se sa drugim sindikatom nije mogla postići saglasnost i nakon više održanih sastanaka na kojima su bili prisutni. Što se tiče navoda da je za bivše rukovodioce, koji su dobili odluke o dodjeli stanova u 2008. godini, opredijeljen iznos od 370 hiljada eura, isti su netačni, budući da je u predlozima odluka za pomenutu grupu zaposlenih opredijeljen iznos od 331.096 eura, i nijesu u pitanju „bivši i sadašnji direktori“, već se radi o grupi zaposlenih koji su dobili pomenute odluke u 2008. godini, na osnovu tada važećeg akta o rješavanju stambenih potreba zaposlenih – navodi se u demantu ŽICG.
Prema njihovim riječima, ne stoji podatak da bi zaposleni ostali bez 700.000 eura ako bi rukovodstvo riješilo svoje potrebe, budući da je u predlogu odluke tačno naveden iznos od 154.000 eura za rješavanje stambenih potreba članova menadžmenta.
– Predloženim izmjenama pravilnika dat je prioritet radnom stažu zaposlenih a ne značaju poslova. Kao primjer navodimo da bi, na osnovu predloženog pravilnika, prioritet u rješavanju stambenih potreba imao pružni radnik sa završenom osnovnom školom i 30 godina radnog staža u odnosu na diplomiranog inženjera sa 26 godina radnog staža – naveli su iz ŽICG – na čijem je čelu Žarko Šturanović.