Poljoprivrednici sa prostora Balkana šansu treba da traže u uzgoju nekih od preko 420 vrsta začinskog i ljekovitog bilja, koje je karakteristično za ovo područje, smatra proizvođač iz Albanije Genci Guga.
On je, kako je kazao „Danu”, prije nekoliko mjeseci potpisao ugovor sa Vladom Albanije o zakupu 700 hektara zemljišta po cijeni od 37 hiljada dolara, a namjerava da uzgaja ljekovito i začinsko bilje.
– Po završetku komunističke ere sve kooperative su uništene i ostala su napuštena imanja i zemlja. Namjeravamo da tu zemlju ponovo obradimo i otvorimo farmu, a u tom poslu sam sa dva prijatelja – kazao je on.
Guga je istakao da će proizvode izvoziti za kompanije iz zemalja koje imaju razvijenu industriju proizvodnje hrane, kao što su Amerika, Njemačka, Francuska i Japan.
– Balkan ima 420 vrsta bilja poznatog širom svijeta, pa sam razmišljao zašto se ne bih bavio uzgajanjem nekih od tih vrsta, a možda ću biti dobar primjer drugima da urade nešto slično. Na taj način može da se sačuva i nastavi tradicija, uz modernizaciju i otvaranje farmi. Planiramo da zaposlimo osamdesetak radnika, a za dvije-tri godine u planu je zapošljavanje oko 400 radnika za unapređenje tehnologije – kazao je on.
Naglasio je da je sa prostora Crne Gore kupovao dosta ljekovitog bilja, koje je veoma dobrog kvaliteta, ali se proizvođači, kako je kazao, fokusiraju na uzgoj grožđa i sličnih kultura.
– Crna Gora i Albanija su prepoznate u svijetu po ljekovitom i začinskom bilju, kao što se, na primjer, za Albaniju i Grčku vezuje origano – rekao je on.
Prema njegovim riječima, saradnja između kompanija u regionu nije na zavidnom nivou sa stanovišta zajedničkih projekata i biznisa.
Najveći problem sa kojima se proizvođači suočavaju su, kako je kazao, finansije, jer je komplikovano obezbijediti sredstva za ulaganja, odnosno za kredite u bankama, najteže je obezbijediti kolateral. Smatra da bi trebalo pojednostaviti uslove za dobijanje kredita.
– Farmeri kao kolateral za obezbjeđenje kredita mogu da stave zemljište, ali je problem na koliko će banka da procijeni vrijednost zemljišta – rekao je Guga.
Istakao je i da se u postkomunističkom periodu kao problem javilo i usitnjavanje zemljišta na male parcele, ali, prema njegovim riječima, ima primjera da se vlasnici manjih parcela udružuju i zajednički osnivaju farme.
– Neophodno je i više inovacija. Na primjer, ako vidimo da neka farma uspješno proizvodi u Kaliforniji, ne treba to da kopiramo, jer ima dosta toga da se uzgaja u našoj zemlji, pa nema potrebe da kopiramo – rekao je on.
Guga je kazao da je parcelizacija zemljišta u Albaniji zaustavljena, ali je problem to što nije došlo do ujedinjenja vlasnika zemlje, što je preduslov za uvođenje tehnologija, ali i za jeftiniji proces proizvodnje.
– Trenutno u Albaniji nijesmo osnovali velike kooperative, slične onima kakve su nekad bile, već su kod nas još uvijek male farme, ali mi se čini da su stvari počele da se mijenjaju u pozitivnom pravcu. Ljudi se udružuju, sada četiri ili pet porodica udružuju svoja imanja, a u budućnosti će se udruživati možda 15 do 20 porodica – kazao je on.J.V.
Visoki standardi
Guga smatra da je jedan od problema sa kojima se suočavaju proizvođači i to što ne postoji komora, odnosno udruženje koje bi stvarno predstavljalo proizvođače i njihove interese.
– Veoma je komplikovano ispuniti sve EU standarde, a proces sertifikacije je vrlo skup za farmere, kao i sertifikacija zemljišta, te je stoga i potrebna organizacija koja bi pomogla proizvođačima da dobiju sertifikate – rekao je on.