Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prva dva mjeseca iznosila je 304,2 miliona eura, pokazuju podaci Zavoda za statistiku. Vrijednost izvezene robe bila je svega 50,3 miliona eura, dok je vrijednost uvezene robe čak 200 miliona veća i iznosila je 253,9 miliona eura.
U strukturi izvoza najviše su zastupljeni proizvodi svrstani po materijalu, u iznosu od 14,6 miliona eura, koji čine obojeni metali u iznosu od 11,3 miliona eura i gvožđe i čelik u iznosu od 2,1 milion eura, pokazuju podaci Monstata.
– U strukturi uvoza najviše su zastupljene mašine i transportni uređaji u iznosu od 55,6 miliona eura, koji čine drumska vozila u iznosu od 17,4 miliona eura i električne mašine, aparati i uređaji u iznosu od 10,3 miliona eura. Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 8,8 miliona eura, Bosna i Hercegovina sa 6,7 miliona eura i Mađarska 5,9 miliona. U uvozu najveći spoljnotrgovinski partneri bili su Srbija sa 56 miliona eura, Kina 24,4 miliona eura i Njemačka sa 21,3 miliona eura – navodi se u saopštenju Monstata.
Hrane i živih životinja uvezeno je u vrijednosti od 397 hiljada eura, od čega čak 63,6 hiljada eura je potrošeno na uvoz voća i povrća. Na uvoz pića i duvana otišlo je 70,6 hiljada eura, odnosno 37,2 hiljada na sirove materijale. Čak 187,6 hiljada eura potrošeno je na uvoz mineralnih goriva, odnosno 13,9 hiljade na životinjska i biljna ulja i masti. Na uvoz hemijskih proizvoda otišlo je 203, 4 hiljade eura dok je na razne vrste gotovih proizvoda potrošeno 277,8 hiljada.
Toliki uvoz je posledica stalnog zatvaranju fabrika ocijenio je predsjednik sindikata duvanske, poljoprivredne i prehrambene proizvodnje Veljko Baošić. Da se u Crnoj Gori posvećuje pažnja svim resursima, smatra Baošić, ne bi došlo do ovakve sitacije da je uvoz deset puta veći od izvoza.
On je podsjetio da u Crnoj Gori postoji 516 hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta, što je 38 odsto ukupne površine države, i da bez obzira na sve evropske direktive ne bismo trebali ništa da uvozimo.
– Veliki je broj izgubljenih radnih mjesta u preduzećima koja su se bavila poljoprivredom, među kojima su Eko meduza – Bijelo Polje, Ribarstvo – Rijeka Crnojevića, Nikpek – Nikšić, Primorka Bar i druga, što je više od deset odsto ukupnog broja zaposlenih u poljoprivredi u Crnoj Gori. Te fabrike su zatvorene, što znači da od proizvodnje nije ostalo gotovo ništa zato i ne treba da nas čudi ovoliki uvoz – podsjetio je Baošić.
On je kazao da se na primjeru Ribarstva najbolje može vidjeti nebriga nadležnih za radna mjesta u toj oblasti.
– Umjesto da se uložilo u kapacitete fabrike, država za uvoz ribe daje preko 10 miliona a jedinoj fabrici za proizvodnju i preradu ribe potrebno je mnogo manje da bi počela proizvodnju i od toga vratila svaki pozajmljeni euro – kazao je Baošić.
On je kazao da je, prema podacima te sindikalne organizacije, uvoz vode u prošloj godini dostigao je 20 miliona eura.
– Da je građanima dostupno da kupe u prodavnicama domaću vodu ne bi bilo potrebe za ovolikim uvozom. Imamo dovoljno vodnog kapaciteta i da izvozimo vodu a kamoli da ovoliko uvozimo. Da se samo dio novca od uvoza uloži u kapacitet koje imamo, sedam fabrika vode, koliko imamo, bi funkcionisale bez problema – istakao je on.
Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore u prošloj godini iznosila je 2,4 milijardi eura, što je 10,6 odsto više u odnosu na 2015. godinu.
Izvoz robe imao je vrijednost od 325,8 miliona, a uvoz 2,061 milijardu. U odnosu na 2015. godinu izvoz je bio veći za 2,7 odsto, a uvoz za 12 procenata. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 15,8 odsto i manja je u odnosu na 2015. kada je iznosila 17,2 odsto.
Uvoz je, dakle, bio veći od izvoza 6,3 puta.
U strukturi izvoza, prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji najviše su zastupljeni proizvodi svrstani po materijalu (sektor 6), u iznosu od 86,6 miliona eura, koji čine obojeni metali – 63 miliona eura i gvožđe i čelik – 14,3 miliona. U strukturi uvoza najviše su zastupljene mašine i transportni uređaji u iznosu od 527,8 miliona eura, koji čine drumska vozila – 134,7 miliona eura i električne mašine, aparati i uređaji – 129,9 miliona.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 82 miliona, Mađarska 34,9 miliona i BiH sa 26,6 miliona. Najviše smo uvozili od Srbije 457,3 miliona, zatim Njemačke 217,2 miliona i Kine 185,2 miliona.B.Ma.
Ne pomažu domaću privredu
Iz građanskog pokreta URA naveli su da je nedomaćinski odnos vladavine DPS-a doveo do toga da Crna Gora postane uzvoznički zavisna zemlja.
– Umjesto ulaganja u domaću privredu, crnogorska vlast pomaže strane privrednike tako što kupuje njihove proizvode dok domaće fabrike i proizvodnju gase – ocjenjuju u GP Ura.