Vlada Crne Gore objelodaniće krajem juna na koji način planira da napravi uštede u javnim finansijama, a izvjesno je novo smanjenje zarada i određenih socijalnih davanja. Prema nezvaničnim saznanjima, novim smanjenjem zarada biće obuhvaćeni zaposleni iz kategorija zvanja „A“, „B“ i „C“, u iznosu od oko sedam odsto, dok u sindikatima smatraju da će teret mjera štednje i ovoga puta najviše ponijeti građani.
U „A“ kategoriju zvanja spadaju predsjednici države, Vlade, parlamenta, Ustavnog i Vrhovnog suda, kojima je koeficijent zarade u rasponu od 27,60 do 29,44. U „B“ kategoriji su vrhovni državni tužilac, predsjednik Senata Državne revizorske institucije (DRI), potpredsjednici Vlade, Skupštine, poslanici, ministri, predsjednici Upravnog, Apelacionog suda, Višeg suda, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, sudije, direktor Agencije za sprečavanje korupcije, generalni sekretari, tužioci i dr. U „C“ kategoriji su direktori uprava za inspekcijske poslove, policije, carina, ZIKS-a, savjetnici, pomoćnici, sudije osnovnih sudova, sekretari, rukovodioci...
Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa u Savezu sindikata Crne Gore (SSCG) Nenad Rakočević smatra da će nove mjere štednje platiti građani.
– Moj lični stav je, govoreći kroz iskustvo iz prošlosti, da će gro tereta mjera štednje nositi građani. Dakle, teret će nositi radnik, zaposleni, bilo u privatnom ili državnom sektoru – kazao je Rakočević.
Zamjenik generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata (USSCG) i predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević smatra da bi novi udar na zaposlene bio neprihvatljiv. On poručuje da primanja treba smanjiti tamo gdje su enormno povećana.
– Nakon razgovora sa predstavnicima Svjetske banke rečeno je da će uslijediti neke nove mjere, ali se nigdje ne pominje kakve će biti. U prosvjeti su dosad plate bile regulisane kolektivnim ugovorom. Mislim da bi bilo kakav udar na zarade, koje su u prosvjeti inače ispod prosjeka na nivou države, bio neprihvatljiv – poručio je Pavićević.
On smatra da Vlada ne bi smjela tako nešto da uradi.
– Treba da smanje tamo gdje su enormno povećali, a takvih ima dosta. Neka oduzmu od onih koji imaju. Inače su novim Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru funkcionerima previše povećali zarade, tako da imaju gdje smanjiti – dodao je on.
Predsjednik Udruženih sindikata državnih institucija Veselin Vujanović smatra da treba smanjiti zarade funkcionerima, ali ne nosiocima najznačajnijih državnih funkcija – predsjednicima, premijerima, sudijama, ministrima. Smatra da smanjenje zarada treba da obuhvati drugu ili treću potkategoriju zvanja.
– Njima su zarade uvećane za 400, 500, 600 eura i mislim da je tu napravljen najveći i najpotrebniji trošak za državni budžet. Ono što zaposlene u javnoj upravi prije svega interesuje jesu stabilan budžet i redovne zarade. Ponekad je nezahvalno kritikovati smanjenje nekih davanja ako bi to garantovalo redovnost isplate zarada u javnom sektoru – izjavio je za „Dan” Vujanović.
Govoreći o mogućem smanjenju socijalnih davanja, Vujanović poručuje da bi još jednom trebalo preispitati osnovanost dodijeljenih socijala.
– Imam specifičan odnos prema svim vrstama socijalnih davanja, naravno, ne prema onima koji su najugoženiji sloj stanovništva, koji samo na taj način dobijaju sredstva za neki vid egzistencije. Mislim da bi socijalna davanja trebalo opet preispitati i sve to dovesti na pravu mjeru kako bi bila usmjerena prema kojima su prijeko potrebna zbog elementarnog održanja i životne egzistencije. Mislim da će to sve biti uvezano sa naknadama za majke sa troje i više djece – precizirao je on.
Krajem decembra prošle godine, vlada premijera Duška Markovića utvrdila je zakone o zaradama u javnom sektoru i o socijalnoj i dječjoj zaštiti po kojima su plate javnim funkcionerima smanjene za osam odsto, a naknade majkama sa troje i više djece 25 procenta. Nekoliko mjeseci prije smanjenja od osam odsto, funkcionerima su porasle i za duplo.
Iz Ministarstva finansija su za „Dan” kazali da će krajem juna donijeti nove mjere štednje, te da sada ne mogu da kažu šta one podrazumijevaju. Oni nijesu odgovorili na naša pitanja da li to podrazumijeva novo smanjenje zarada i kojim kategorijama zaposlenih.
A.O.
Krizni porez
Poslednjim smanjenjem zarada nijesu bili obuhvaćeni radnici u prosvjeti i zdravstvu, jer su u Vladi ocijenili da je tu „najtanje“. U prvi mah je predlagano zamrzavanje minulog rada, ali su poslije toga u Vladi odlučili da uvedu krizni porez za plate preko 300 eura.