Socijalni savjet Crne Gore tokom 2015. i 2016. održao je svega šest sjednica, a ove godine sastali su se samo jednom, što je pokazatelj da je to tijelo marginalozovano, te da se socijalni dijalog zanemaruje. Ovo vladino tijelo 2015. je potrošilo 66.320 eura, u 2016. 56.495 eura, a ove godine planiraju da utroše 86.048 eura. To znači da je iz džepova građana potrošeno, odnosno potrošiće se oko 200.000 eura, dok to tijelo nije imalo uticaj ni na jednu zamisao Vlade.
S obzirom na finansisjki plan za ovu godinu dolazi se do računice da savjet mjesečno troši 7.170 eura, odnosno za pola godine već bi trebalo da su potrošili oko 43.000 eura, a održali su samo jednu sjednicu.
Socijalni savjet, iako mu je to nadležnost, nije raspravljao o ključnim pitanjima koja se tiču socio-ekonomskog položaja građana. Donijete su mjere štednje, predložene izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojim su ukinute nadoknade majkama, najavljeno povećanje poreza, a o svemu tome nije raspravljao vladin Socijalni savjet.
Predstavnici sindikata i poslodavaca kažu da ih Vlada uglavnom stavlja pred svršen čin, te da je do zastoja u radu navodno došlo zbog odlaganja procedure imenovanja novih predstavnika vlasti u tom tijelu.
Savjet je ove godine zasjedao samo jednom, ali iz tog tijela „Danu” nijesu odgovorili koliko su zvanično novca do sada potrošili. To tijelo broji 33 člana, po 11 predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca, pri čemu oni koji primaju platu iz budžeta nemaju pravo na nadoknadu od 100 eura.
Trenutno je predsjednik Savjeta ministar rada i socijalnog staranja Kemal Puršić, dok je prije njega na čelu bio Boris Marić, kao predstavnik opozicije u nekadašnjoj vladi izbornog povjerenja. Marić je tokom mandata više puta upozoravao da Socijalni savjet mora imati aktivniju ulogu i da se mora uvažavati njegovo mišljenje.
On je juče za „Dan” ocijenio da Socijalni savjet u svom radu i djelovanju ima visok nivo nefunkcionalnosti.
– Uzroci su različiti, od različitih interesnih pozicija socijalnih partnera do već činjenice da se organizacija rada Socijalnog savjeta mora urediti na način da odgovori potrebama uloge ovog tijela koju ono mora imati u crnogorskom društvu. Fleksibilnost u obradi tema kao i jednostavnost održavanja sjednica moraju se riješiti kroz nova zakonska rješenja. Činjenica je da bi Socijalni savjet morao da kroz svoje djelovanje ima direktan uticaj na vladine mjere štednje, povećanje PDV-a, da se odredi prema karakteru i sudbini naknada za majke, da kontinuirano podstiče društveni dijalog o karakteru vladinih i drugih predloga vezanih za Zakon o radu. Ako toga nema, ako ne znamo šta se dešava sa socijalnim dijalogom, mi neminovno podstičemo konfliktne društvene situacije, bježanje u parcijalne interese bez mogućnosti produktivnog dijaloga koji daje potreban kompromis. Socijalni savjet je i žrtva duboke političke krize u kojoj se Crna Gora nalazi – ocjenjuje Marić.
On ističe da savjet mora biti mjesto dijaloga.
– Oštrog dijaloga o svim životno važnim temama. Svaki pokušaj ograničavanja tema ili opstrukcija njegovog rada su ništa drugo nego čuvanje parcijalnih interesa, društvena neodgovornost i loša namjera odakle god da dolazi. Crna Gora je po Ustavu država socijalne pravde, te svojevrstan poraz tih vrijednosti bi bio da se na Socijalni savjet gleda kao na biznis barijeru, a tih intencija ima u samoj Vladi – smatra Marić.
Član Socijalnog savjeta Vukašin Zogović kaže da se Unija slobodnh sindkata, čiji je on predstavnik, izborila da se u novom zakonu o tom tijelu uvrsti norma po kojoj će biti obavezni da se sastaju barem jednom u dva mjeseca. On ističe da se savjet mora konsultovati o najvažnijim temama, te je saglasan da njegov rad do sada nije bio na zadovoljavajućem nivou.
– Problema je mnogo, a sjednica malo. Treba da razmatramo sve aktuelne stvari. Evo Vlada je usvojila mjere štednje, a mi ćemo tražiti da se one predstave na sjednici. Unija će na tome insistirati jer ne želimo da budemo nijemi posmatrači svega što se radi. Ipak, mi smo jedno veliko tijelo i nije lako sve sastaviti, ali se način mora naći – rekao je u izjavi za „Dan” Zogović.
On kaže da ne primaju svi članovi savjeta nadoknadu, odnosno ne dobijaju je oni koji platu primaju iz budžeta.
– Jedan od tih sam i ja iako sam predstavnik sindikata, jer radim na Univerzitetu Crne Gore. Ali i to pitanje naknada je manje važno, ono što bi najpreče bilo je rad i sugerisanje na probleme. Vlada je sa MMF-om i Svjetskom bankom donosila planove, a mi nijesmo ništa pitani, to je krucijalni problem – ocjenjuje Zogović.M.S.
Hitno mijenjati stanje
Generalni sekretar Unije poslodavaca (UP) Suzana Radulović smatra da je Socijalni savjet marginalizovan i ne ispunjava svoju svrhu.
– Predstavnicima sindikata i poslodavaca ruke su vezane kada se predstavnici Vlade, na primjer, ne pojave ili kada nijesu imenovani. Tek su nedavno određeni novi članovi i nadam se da ćemo se konačno sastati. Do sada su usvojene mnoge mjere, a da mi nijesmo ni pitani šta mislimo. Kada Vlada nešto donese, mi posle možemo samo da komentarišemo, ali je problem što nas ne uključe na vrijeme jer bismo i mi mogli dati konstruktivne sugestije. Situacija se mora hitno mijenjati zbog ekonomskih kretanja i socijalnog mira – ističe Radulović.
)){kind=small}
