Iako svaki deseti građanin Podgorice ima neki vid invaliditeta, posebnom stavkom budžeta Glavnog grada nije predviđen nijedan cent za aktivnosti kojim bi se poboljšao položaj osoba sa invaliditetom. Odlukom o budžetu Glavnog grada za ovu godinu, u dijelu „izdaci”, predviđen je iznos od 94.450 eura za transfere nevladinim organizacijama (NVO) i 270.000 za jednokratne socijalne pomoći, ali se finansijskim planom ne precizira šta će i da li će išta od tih sredstava biti utrošeno za ono što su potrebe preko 18.000 građana Podgorice koji imaju neki oblik invaliditeta.
Na gradskom nivou formiran je Savjet za pitanja lica sa invaliditetom Skupštine Glavnog grada koji se bavi monitoringom i zagovaranjem poštovanja prava OSI. Prema tvrdnjama organizacija koje okupljaju lica sa invaliditetom, Savjet do sada nikada nije razmatrao Predlog godišnjeg budžeta Glavnog grada i izvještaj o njegovoj realizaciji, bez obzira na to što su to pitanje pokretali predstavnici OSI u tom tijelu.
Prema istraživanju MONSTAT-a, u Glavnom gradu ima 18.573 stanovnika sa „smetnjama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti”. Od tog broja, 8.675 ima smetnje sa kretanjem, 2.032 sa sluhom, 3.591 sa vidom, 1.439 sa pamćenjem, koncentracijom ili sporazumjevanjem i 8.136 ima ostale teškoće.
Kako budžetom Glavnog grada nije preciziran jasan iznos za ono što bi u ovoj godini trebalo da bude pomoć za OSI i udruženja kojima pripadaju, stvara se prostor za sumnju kako se troše sredstva namijenjena za NVO. Zloupotrebe novca poreskih obveznika u partijske svrhe, koje su otkrivene aferom „Snimak”, pokazale su da su socijalne pomoći upravo jedan od mehanizama koje je najčešće primjenjivan za kupovinu glasova. Dešavalo se da se u izbornim godinama naprasno povećaju finansijska sredstva za jednokratne socijalne pomoći i transfere pojedincima, udruženjima i NVO, a da se ne zna po kojim kriterijumima se taj novac raspoređuje, i, nerijetko, ko ga dobija.
Prije nekoliko mjeseci gradonačelnik Podgorice Slavoljub Migo Stijepović, prilikom otvaranja Omladinskog centra u Bloku V, najavio je otvaranje sličnih centara i u drugim djelovima grada, navodeći da će se to raditi po „partijskoj osnovi”.
– Spremni smo da i u drugim djelovima grada, na partijskoj osnovi, otvorimo slične ili ovakve objekte – saopštio je Stijepović tom prilikom.
Na nivou Glavnog grada doneseno je nekoliko normativnih akata koji se tiču OSI. To su, između ostalih, Akcioni plan za prilagođavanje objekata u vlasništvu Glavnog grada – Podgorica, Lokalni plan za unapređenje socijalne inkluzije, Odluka o pravima iz oblasti socijalne i dječije zaštite i dr.
Prema Lokalnom planu za unapređenje socijalne inkluzije – razvoj lokalnih usluga socijalne zaštite u Glavnom gradu – Podgorici 2014 – 2018. predviđene su mjere razvijanja usluga procjene i planiranja za osobe sa invaliditetom, pomoć u kući za OSI, osnivanje dnevnog centra za OSI, obezbjeđenje kontinuirane usluge personalnog asistenta, te osnovanje Centra za radno osposobljavanje te kategorije stanovništva. Ciljevi su i obezbjeđenje besplatnog pravnog savjetovališta za OSI i njihove porodice, unapređenje programa psihološke i socio-edukativne podrške za osobe sa invaliditetom, kao i obezbjeđenje usluga podrške pri njihovom zapošljavanju. Glavni grad planira da uspostavi uslugu privremenog, povremenog i dugotrajnog smještaja osoba sa invaliditetom, kao i da uradi istraživanje o zainteresovanosti OSI za uslugu podržanog stanovanja i realizaciju minimum jednog pilot projekta stanovanja uz podršku za OSI.
U izvještaju o realizovanim aktivnostima u sprovođenju Lokalnog plana za unapređenje socijalne inkluzije – razvoj usluga socijalne i dječje zaštite u Glavnom gradu – Podgorici za period 2014–2018, za 2016. godinu konstatovano je da Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje Glavnog grada pruža pomoć članovima udruženja koja se bave zaštitom lica sa invaliditetom. Ta pomoć se, kako je konstatovano, ogleda u jednokratnim novčanim pomoćima, obrocima iz narodne kuhinje Glavnog grada, pomoći za nabavku školskog pribora, odmoru i rekreaciji djece i dr.
Konstatovali su da su tokom prošle godine pružili besplatne pravne usluge za 103 člana Udruženja paraplegičara. Svoj doprinos u zaštiti i poboljšanju položaja OSI vide i u organizaciji radionice na kojima je OSI prezentovano kako i na koji način mogu da ostvare prava i usluge koje pruža Centar za socijalni rad za Glavni grad Podgorica.
Poznato je da je komisija Glavnog grada finansijski podržala projekat „Gugl mapa pretraživač pristupačnosti za lica sa invaliditetom”, koji je imao cilj utvrđivanje elemenata pristupačnosti na javnim objektima i javnim površinama za potrebe pristupa kretanja i boravka lica sa invaliditetom. Glavni grad se u svojim izvještajima „pohvalio” kako se „primjenjuje princip afirmativne akcije za upis studenata sa invaliditetom na Univerzitet Crne Gore i smještaj u studentske domove, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju”. Međutim, koliko je poznato, Glavni grad nije podržao rad organizacija koje su se za to zalagale.
U Planu akcije za mlade GG 2014–2019. navodi se da nepristupačnost institucija države, pa i onih koje su smještene u glavnom gradu, predstavlja prepreku za socijalnu inkluziju osoba s invaliditetom.
– Evidentan problem koji otežava intenzivnije učešće mladih u društvenom životu jeste njihova nedovoljna informisanost o mogućnostima i načinima učešća. Ovo se naročito odnosi na OSI koje, zbog arhitektonske nepristupačnosti, nisu u dovoljnoj mjeri uključene u život društva, te je poslednjih godina u porastu broj inicijativa ove vrste prema Glavnom gradu – piše u tom dokumentu.A.O.-M.S.
Analiza je nastala kao dio projekta „Obezbijedi(Ti) sredstva za inkluziju” koji se bavi finansijskom održivošću reforme javne uprave, odnosno finansijskim upravljanjem u javnom sektoru. Projekat sprovodi Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, u partnerstu sa DN „Dan”, a podržan je u sklopu „WeBER” projekta.
Ovaj projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Kraljevina Holandija.
Bez odgovora
Iz Glavnog grada od 19. juna nijesu odgovorili na naše pitanje koliko je budžetom za 2017. godinu opredijeljeno sredstava za politiku unapređenja položaja osoba sa invaliditetom. Nijesmo dobili odgovore ni na pitanja koliko je od planiranog iznosa dosad utrošeno i za koje projekte/programe, te da li su sredstva za tu namjenu planirana budžetom i u kojem iznosu. Iz Glavnog grada nijesu kazali ni sa koje budžetske stavke je planiran taj izdatak, niti šta je od planiranih projekata, koji u fokusu imaju OSI, dosad realizovano i kakva je dinamika narednih koraka u pravcu unapređenja položaja OSI.
Novac daju za socijalne pomoći
Za budžetske jedinice Sekretarijata za rad, mlade i socijalno staranje predviđeno je 796.000 eura za transfere institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru. Od tog iznosa, 270.000 planirano je za transfere za socijalne jednokratne pomoći, 488.000 za „ostale transfere pojedincima” i 38.000 za transfere institucijama.
Budžetom Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju opredijeljeno je 15.000 eura za transfere institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru. Sekretarijat za kulturu i medije namijenio je za taj osnov 43.000 eura, dok budžet KIC-a „Malesija” predviđa 11.450 eura za transfere NVO.