Bijelo Polje – Granični prelaz Dobrakovo, između Prijepolja i Bijelog Polja, ovog ljeta je preplavljen kolonama automobila kako na ulazu u Crnu Goru, tako i na izlazu iz naše zemlje. I baš to područje je crna ekološka tačka u dijelu koji vodi od Bijelog Polja prema Kolašinu, i dalje prema Podgorici i Crnogorskom primorju. Naime, u Kumanici se nalazi legalna deponija za opštinu Bijelo Polje. Na tom mjestu svakodnevno se deponuju razne vrste otpada.
Predsjednik Ekološkog društva „Bijelo Polje” profesor Rifat Kajabegović uporno sa svojim saradnicima upozorava da se ekološka svijest mora podići na mnogo veći nivo ukoliko se želi razvijati turizam.
– Kumanica je sjeverna kapija Crne Gore, naše ogledalo i prva naša crna mrlja i pokazatelj kako se ne smije raditi. Ovakve deponije vjerujem da nema nigdje u svijetu. Praktično prvi susret s Crnom Gorom je deponija, a tu su i gomile smeća pored Lima prema centru Bijelog Polja. Iako je deponija u Kumanici zvanična i legalna, ipak bi je trebalo ukloniti s ovog mjesta. Nije deponiji mjesto pored Lima, pored naselja, kraj svetinje i graničnog prelaza –kazao je Kajabegović.
S prvim spustom splavara brzacima i bukovima Lima, zaljubljenici u prirodu uputili su apel da Srbija i Crna Gora zaštite ovu rijeku. Konkretno, da se više brine o odlaganju smeća i da se što prije zatvori bjelopoljska deponija u neposrednoj blizini granice, kraj Manastira Kumanica i željezničke stanice na barskoj pruzi.
– S deponije, koja je pedesetak metara iznad magistrale i Lima, vjetar nosi ostatke, smrad je često nesnosan. Posebna priča je ugroženost frekventnog magistralnog puta Bijelo Polje – Prijepolje. To je prostor u dužini od oko stotinak metara, između dva granična prelaza, na tzv. ,,ničijoj zemlji”. Vjerovatno od naslaga na deponiji, koja je iznad magistrale, na tom području dolazi do pojave klizišta i asfalt je polegao na puno mjesta – kaže Amel Kurbegović iz Brodareva, zaljubljenik u Lim i jedan od ekoloških aktivista.
Uz splavare, oštro reaguju i turistički radnici Prijepolja, više apela slala je Mileševska eparhija, a zabrinuti su i mještani sela Vrbnica.
– Više od dvije decenije pišemo apele i peticije da se izmjesti deponija. Ranije je s bjelopoljskom vlašću postojao dogovor da se otpad životinjskog porijekla iz desetak mesara u gradu odlaže na nekom drugom mjestu. Ovako, zbog muva i smrada prozore držimo zatvorene, a u dvorišta izlazimo samo kad moramo – žale se mještani Dobrakova, navodeći da je deponija u Kumanici jedino odlagalište smeća u opštini Bijelo Polje.
– Svakog dana klanični otpad odlaže se u iskopane rupe u Kumanici, pa zaliva krečom i pokriva najlonom i slojem zemlje. I smeće se zatrpava, pa će ovdje jednog dana biti zelena površina. Ovaj lokalitet može da izdrži deponovanje otpada još dugo. Sve se radi po propisu – kaže Radenko Vujošević, direktor DOO ,,Komunalno Lim” koje gazduje deponijom.
On objašnjava da je deponija formirana na skoro petnaest kilometara od grada.
– Izgradili smo prilazni put za našu mehanizaciju i na površini većoj od jednog hektra stvorili mjesto gdje se na pravi način vrši odlaganje otpada. Svakodnevno se zakopava smeće i zasipa krečom kako bi se stekla mogućnost daljeg formiranja deponije. Posebno je odvojena i deponija za životinjski otpad, i tu se radi strogo po propisanoj proceduri. Imamo i pohvale od Ministarstva turizma i održivog razvoja, što je dokaz da radimo kako treba – ističe Vujošević, dodajući da se otpad mora deponovati na Kumanici sve do izgradnje regionalne deponije.
On dodaje da je deponija u Kumanici privremeno odlagalište, s obzirom na to da je planom države predviđena druga lokacija za nekoliko opština.M.N.
Može se i roštiljati
Na deponiji u Kumanici zatekli smo mašinistu Ediba Suljevića. On s još nekoliko radnika revnosno radi na zatrpavanju smeća.
– Ovdje je sve pod kontrolom. Radimo sve po propisu. Toliko je uredno da se može i roštiljati u blizini – istakao je Suljević.