Na antičkom lokalitetu Samograd, kod Bijelog Polja, arheolozi Polimskog muzeja iskopali su zidine crkve iz IV vijeka. Nakon tri godine istraživanja na antičkom lokalitetu arheolozi se mogu pohvaliti novim otkrićem. Naime, uz dvobrodnu baziliku koja datira iz V vijeka naše ere, kada je hrišćanstvo još bilo jedinstveno, pronađeni su i ostaci manje crkve za koju je utvrđeno da je starija. Uz to, otkriveni su bedemi utvrđenja u dužini od 70 metara.
U Samogradu, u istočnom dijelu zaseoka Zakom, sa zaravni od oko jednog hektara, uzdiže se pet krečnjačkih klikova u obliku zuba visokih oko tridesetak metara. Između ovih klikova su mala proširenja – Veliki i Mali Samograd, od kojih je ovaj veći bio opasan sa dva klika i zidom.
Predrag Lutovac, arheolog i rukovodilac Polimskog muzeja iz Berana, kaže da je u okviru ovogodišnje kampanje iskorišćena prilika da u potpunosti otvore arhitektonske ostatke unutrašnje crkve. Radi se o jednoj od najatraktivnijih ranohrišćanskih i antičkih lokacija u Crnoj Gori. Iskopavanja su rađena uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore.
– Na osnovu sondiranja 1988/89. godine pretpostavljali smo da se radi o IX ili X vijeku. Međutim, sadašnjim nalazi i arhitektonski sklop bazilike ukazuju da je gotovo istovjetna sa bazilikom koja se nalazi van utvrđenja. Dužine je 20 a širine 8 metara, i može se datirati između IV do VIII vijeka, a to je već hrišćanski period Rima i rane Vizantije. Utvrđeno je da je crkva u unutrašnjosti poput prvobitno otkrivene bazilike, koja se nalazi van utvrđenja. Prodorom Istočnih Gota uništena je, a zatim u V vijeku obnovljena i prilagođena za korišćenje, pa joj je dodata priprata – priča Lutovac.
Arheolog dodaje da su tokom iskopavanja našli pribor sa drvenom kutijom koju je, najvjerovatnije, sveštenik nosio na krštenja.
– Tu je drvena bravica, kalajna mašica i staklena posuda. Nesumnjivo da pripada VI vijeku naše ere – kaže Lutovac, i doda je da ih je ovo novo otkriće natjeralo da još intenzivnije istražuju.
Nakon konzerviranja dvobrodne bazilike otkriveno je spoljašnji bedem dužine 70 metara. Prilikom sondiranja, nedaleko od ovog mjesta, otkrivena je i južna nekropola tvrđave.
– Našli smo skelete sa prilozima. Sa sigurnošću možemo da lociramo južnu nekropolu grada i ona uglavnom pripada nehrišćanskom periodu tj. onom rimskom periodu III ili IV vijeku. Otkrićem dvije bazilike, otvoren je prostor za turističku valorizaciju ovog mjesta – smatra Lutovac. M.N.
Međunarodna saradnja
Kako dodaje Lutovac, posla na lokalitetu Samograd ima još dosta, ali, istovremeno smatra da bi ovo bio lokalitet zanimljiv turistima, pa predlaže da se na magistralnom putu uradi vertikalna signalizacija kako bi se znalo što se ovdje nalazi. Smatra da treba urediti prilaz, asfaltirati put između Prijeloga i Zagrada, i podići i neke prateće objekate.
– U prvom momentu koristili bi ih studenti koji borave ovdje tokom istraživanja, a potom bi se isti objekti mogli koristiti u turističkoj ponudi. Arheolozi će se za pomoć obratiti i odsjeku za arheologiju Kembridž univerziteta iz Londona, a kako bi se na ovom mjestu formirao međunarodni arheološki kamp koji bi se pored otkopavanja, istraživanja i konzerviranja nađenog bavio i edukacijom mladih, a kako bi znali kako zaštititi kulturna dobra Crne Gore od daljeg uništavanja – kažer Lutovac. Dosad, uspostavljena je saradnja sa Univerzitetom iz Sarajeva, a sprovedena je i obuka za studente iz Beograda.