HERCEG NOVI – Mjesna zajednica Kameno – Žlijebi nalazi se u zaleđu Herceg Novog, a plijeni bogatom istorijom i autentičnom arhitekturom. Zahvaljujući naporima Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Kamano i Žlijebi su postali omiljena destinacija turistima iz cijelog svijeta. Ipak, da bi ova MZ doživjela puni procvat potrebno je ono osnovno, a to je voda. Zbog toga su u ovoj mjesnoj zajednici pokrenuli aktivnosti na izgradnji vodovodne mreže i priključenja na gradski sistem vodosnabdijevanja. Predsjednik MZ Goran Stanovčić kaže da su shodno tome otpočeli proces prikupljanja potpisa ne samo žitelja već i od vlasnika preduzeća, budući da na ovom području posluje oko tridesetak firmi.
– Inicijativa za vodosnabdijevanjem zaleđa je potekla od naše MZ. Smatramo da je krajnje vrijeme da dobijemo vodu iz hercegnovskog Vodovoda. Svaka porodica je morala ovog ljeta da kupi oko 10 cistijerni za vodu, što nije mali izdatak. Moramo svi raditi na tome da voda dođe u našu mjesnu zajednicu, čime ćemo dati doprinos dovođenju vode ka drugim selima Mokrine, Kruševice, Vrbanj i ostalim podorjenskim selima – kaže Stanovčić.
Pojašnjava da je tokom vladavine Austrougarske ovim krajevima, još 1903. godine, voda dovedena u centar sela sa izvora ispod Dobroštice, iz uređene kaptaže koju mještani i danas koriste.
Nevolja je što tokom ljeta izvor presuši.
– Vodu sa ovog izvorišta razveli smo u 80 odsto sela. Ovih dana planiramo da razvučemo crijevo u dužini 800 metara i do zaseoka Vukovići. Ipak, za poboljšanje kvaliteta života te privrednu i turističku valorizaciju zaleđa neophodno je da dobijemo vodu iz gradskog sistema – podvlači Stanovčić.
On očekuje da će im u tome pomoći lokalna samouprava, Vodovod ali i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Naglašava da su u kapitalni budžet Opštine za tekuću godinu kandidovali projekat rasvjete prema zaseocima Ratkovići, Obradovići, Milosavići...
– Mještani su prije nekoliko godina sami finansirali izgradnju rasvjete. No, ona trenutno ne funkcioniše kako bi trebalo zbog novih LED svjetiljki. Nadamo se da će biti vraćene stare, klasične sijalice, koje su lani zamijenjene LED sijalicama – kaže Stanovčić i ističe da su u saradnji sa lokalnom upravom betonirani putevi, otvorena biciklistička i pješačka staza, postavljena biciklistička stanica za ljubitelje planinskog biciklizma, te uređene i markirane staze prema Borićima, Tajnom brdu, Radovštaku, planinarskom domu „Za Vratlom”, Subri, Kotobolju i drugim prirodnim ljepotama kojima ovaj kraj obiluje.
Stanovčić naglašava dobru saradnju sa lokalnom turističkom organizacijom, Agencijom za izgradnju i razvoj grada, PK Subra, a posebno sa Agencijom za razvoj i zaštitu Orjena.
– Posebno uspješnu saradnju ostvarujemo sa Agencijom za razvoj i zaštitu Orjena u okviru zimskih i ljetnjih programa koji se odnose na valorizaciju starih zanata, poljoprivrede, obradu kamena, vađenja leda iz pećina, volunturizma, sporta i drugih grana turističke privrede, koja dobija sve veći broj pristalica. Zbog povoljne klime na 450 do 1.000 mnm Kameno je idealno za pripreme sportista. Kameno se nalazi na 500 metara nadmorske visine, što je, po mišljenju sportskih stručnjaka, najidealnije za pripreme sportista. Imamo veliki fudbalski teren, koji je u vlasništvu mjesne zajednice, kao i manji u privatnom vlasništvu, a oko njih još 15.000 raspoloživih kvadrata zemljišta. Smatram da bi taj potencijal trebalo iskoristiti i pozivam nadležne opštinske službe i sve koji mogu da pomognu da se nađe investitor, kako bi se još nešto napravilo i kompletirao i taj vid ponude. Mi taj teren održavamo koliko smo u mogućnosti, ali smatram da bi mogao mnogo bolje da se iskoristi u sportske svrhe. Građani mogu koristiti brojne sadržaje za odmor i rekreaciju na području Kamenog i Žlijeba, koji se nalaze na svega sedam minuta vožnje od grada – poručuje Stanovčić i ističe da je selo Kameno doživjelo ekspanziju u segmentu izgradnje industrijske zone, posebno nakon izgradnje saobraćajnice Meljine–Petijevići. Istakao je da trenutno više ljudi dolazi na Kameno da radi, nego što iz sela odlaze na posao u Herceg Novi, te da u selu radi preko 20 preduzeća, farmi i stovarišta, po čemu je ova MZ prepoznata kao mjesna zajednica u ekspanziji.
K.MATOVIĆ
Kamen osnovni graditeljski materijal
Selo Žlijebi ističe se autentičnom arhitekturom po kojoj je jedinstveno u Crnoj Gori. Kuće su građene od kamenih ploča, ručno vađenih u seoskim majdanima, bez korišćenja vezivnog materijala. Krovovi su takođe rađeni od kamenih ploča, kao i međe. U majdanima u ovom selu kamen se i danas vadi jednako kao i prije 300 godina – ručno, klinima, macama, polugama i vještinom. Arheolog Željko Starčević kaže da ovo selo predstavlja svojevrsni muzej tradicionalnog graditeljstva, kojeg je neophodno sačuvati.
– Pokrivanje krova kamenom je vještina koja se prenosi s koljena na koljeno i, nažalost, ne predstavlja dio modernog graditeljskog umijeća. To je jedno od objašnjenja zašto je suvozid predložen za uvrštenje na Unesko listu nematerijalne baštine čovječanstva – ističe Starčević i naglašava da su suvomeđe, zidovi kuća, krovovi i ostali oblici gradnje na suvo, opipljive i neosporne materijalne vrijednosti, ali i da su samo pola priče bez sačuvanog umijeća njihove izrade i popravke.
Dug put do obnove
Žitelj Žlijeba Nikola Sikimić uspio je, koristeći tradicionalnu tehniku, obnoviti porodične kuće u selu. Njegova vrata su uvijek otvorena za putnika namjernika, kog, osim toplom riječju, počasti domaćim čajem, lozom, priganicama, sirom, pršutom... On rado organizovane grupe turista provede kroz porodični kompleks, dvije stare kuće, i nekadašnju pojatu, sada prenamijenjenu u konobu. Sikimić ističe da mu cilj nije da vidi samo svoj porodični dio u potpunosti obnovljen u tradicionalnom stilu, već čitavo selo, jer tek onda pojedinačne obnove imaju puni smisao.
A da je dug put do obnove govori podatak da u selu, koje je nekada brojalo do 120 žitelja, danas ima tek nekoliko stalnih stanovnika.