Državna revizorska institucija (DRI) je uvrdila da Ministarstvo zdravlja nije obrazložilo za koje namjene je potrošilo 695.000 eura ili 31 odsto ukupno budžeta 2016. godine. Revizijom DRI je utvrđeno da je budžetski zahtjev Ministarstva zdravlja za 2016. godinu morao biti utemeljen na analizama realnih i stvarnih potreba, po strukturi rashoda i utvrđenim namjenama, s obzirom na to da ga Ministarstvo finansija nije u potpunosti prihvatilo. DRI je dala pozitivno mišljenje na reviziju te institucije, sa skretanjem pažnje na reviziju pravilnosti.
– Ističe se posebno da je na razdjelu Ministarstva zdravlja, na računskoj poziciji 4199 – ostalo, planirano 650.000,00 eura, a na računskoj poziciji 4149 – ostale usluge, planirano je 45.000,00. Ministarstvo zdravlja nema detaljno obrazloženje za koje namjene u 2016. godini su planirana sredstva u iznosu od 695.000 eura, što čini 31,13 odsto budžeta Ministarstva zdravlja.
Zakonom o budžetu za 2016. godinu planirani su izdaci u iznosu od 2.087.882,48 eura. Nakon preusmjeravanja sredstava tekući budžet je iznosio 1.914.882,4, a realizovani su izdaci u iznosu od 1.552.888,35 eura, odnosno 81,1 odsto planiranih sredstava. Na pozicijama 4199 – ostalo i 4149 – ostale usluge, po prirodi naziva, ne bi smjeli da se planiraju veliki izdaci, a da za njih u stručnim elaboratima i u budžetskom zahtjevu nema precizno i ubjedljivo pojašnjenog obrazloženja. Poređenja radi, za namjene Ministarstva zdravlja u 2016. godini na računskoj poziciji 4199 – ostalo „planirano“ je 650.000,00 eura, ili dva i po puta više sredstava nego što iznosi budžet Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu u 2016. godini (258.492,39 eura), a izvršenje je bilo u iznosu od samo 55.661,03 eura – navodi se u reviziji DRI.
Iz DRI upozoravaju da ovakav način planiranja budžeta Ministarstva zdravlja, gdje se za neprecizno određene namjene „planiraju“ velika sredstva i omogućava preusmjeravanje sredstava za druge namjene preko potrošačke jedinice budžetske rezerve i potrošačke jedinice sredstva za rješavanje stambenih potreba, omogućava nekontrolisanu potrošnju i ne doprinosi racionalnoj i namjenskoj upotrebi javnih sredstava u zdravstvu.
– Na osnovu odluke Vlade o uvećanju zarade državnih službenika (za 30 odsto u odnosu na zaradu koja im pripada) koji obavljaju normativno-pravne poslove, tadašnji ministar Budimir Šegrt donio je odluku o pravu na uvećanje zarade za osam državnih službenika. Ministar Šegrt je u junu 2015. godine, odlukom br. 11-6/2015-7, stavio van snage postojeću odluku. Po odluci koja je stavljena van snage, imenovani službenici primali su uvećanu zaradu pet mjeseci. Nakon ukidanja odluke, jedna službenica, preko Ministarstva zdravlja, obratila se Komisiji za žalbe zbog ćutanja administracije. Po njenom zahtjevu, Komisija je naložila Ministarstvu zdravlja da odluči o zahtjevu imenovane, rješenjem broj 548/16, od 28. jula 2016. godine, koje je Ministarstvu dostavljeno 25. novembra 2016. godine. Nakon toga, novoimenovani ministar Kenan Hrapović je donio dvije odluke kojima je za 14 službenika utvrđeno pravo na uvećanu zaradu, i to za 2015. i 2016. godinu. Odlukom za 2015. godinu povećan je broj službenika sa osam na 13 kojima se uvećava zarada, bez obrazloženja, a pravilnik o sistematizaciji nije mijenjan do 2016. godine. Isplata po ovim odlukama izvršena je 28. decembra, na osnovu rješenja ministra zdravlja o uvećanju zarade i isplaćeno je ukupo 58.474,57 eura. DRI ukazuje subjektu revizije da je trebalo u primjeni odluka o uvećanju zarada voditi računa, da isključivo lica koja su raspoređena i neposredno obavljaju normativno pravne poslove steknu pravo na uvećanje zarade po tom osnovu – navode revizori.
D.B.
Ne vode evidenciju o zaposlenima
DRI je ukazala da je revizijom utvrđeno da se u Ministarstvu zdravlja evidencija o prisutnosti na poslu vodila uredno za svaki radni dan za 33 zaposlena, dok se za ostale zaposlene nije vodila evidencija, pa nema dokaza o njihovom prisustvu na poslu, kao osnov za obračun i isplatu zarada.
– Preporučuje se da se svi zaposleni, bez obzira na radno mjesto, uredno evidentiraju prilikom dolaska na šposao i odlaska sa posla. Na osnovu prisustva na radu i u skladu sa rezultatima rada svi, bez izuzetka, treba da opravdaju zarade i ostala primanja.