Veliki je broj preduzetnika i biznismena koji ne izmiruju zakonske obaveze, odnosno ne uplaćuju plate, poreze, doprinose, godišnje odmore i druge zakonske obaveze. Zato bi tim biznismenima trebalo zabraniti da osnuju drugu firmu, smatraju sagovornici „Dana”.
U privredi je čest primjer da poslodavci koji zapadnu u teškoće i nagomilaju veliki dug po osnovu neizmirenih zarada, poreza i doprinosa, i prije nego što se to preduzeće likvidira, osnuju novo sa istom djelatnošću, na koje prebace sve poslove, dok dugove ostave prethodnoj firmi.
U tom slučaju, radnici ostanu bez zarada, a država bez uplaćenih poreza i doprinosa. Dragan Brković, na primjer, ima više firmi i gotovo svaka ima višemilionski poreski dug.
Potpredjsednik Demokrata Momo Koprivica smatra da je izmirivanje sopstvenih dugova kako pravna, tako i moralna obaveza.
– Poštovanje obaveza je uslov povjerenja, a bez toga nema sigurnosti i predvidivosti ekonomskog života. Onaj ko iz prevarnih namjera ne izvršava obaveze, treba da bude podvrgnut najstrožoj sankciji, uključujući i zabranu rada, sa druge strane, ukoliko preduzetnik ima kakvu-takvu ekonomsku perspektivu, onda mu možda treba pružiti šansu da nastavi da radi, ali da prihod od tog rada odlazi direktno za izmirivanje nagomilanih dugova. Neophodno je definisati efikasan i rigorozan program kroz koji će proći oni koji ne izmiruju svoje obaveze, odnosno da im se stvori jak i obavezujući podsticaj da stvore ekonomsku osnovu iz koje bi podmirili svoje dugove. Ukoliko nisu spremni da rade i ulože prihod iz tog rada i poslovanja u plaćanje neizmirenih obaveza, treba ih oštrim mjerama sankcionisati i blokirati – kazao je Koprivica.
On tvrdi da isključivu odgovornost za neplaćanje dugova preduzetnika, snosi država i njene nadležne institucije koje su i dosad imale dosta mehanizama putem kojih su mogle natjerati preduzetnike da izmire svoje obaveze.
Iz Unije poslodavaca (UPCG) su ukazali da je stanje biznis ambijenta veoma zabrinjavajuće, o čemu govore i podaci koji ukazuju na veoma tešku finansijsku situaciju, izraženu nelikvidnost i izuzetno veliki broj računa pravnih lica i preduzetnika koji su u blokadi, a kojih, prema podacima CBCG od 28. februara, ima više od 16.000.
– Iako je dobro poznato da se UPCG snažno zalaže za poštovanje i punu primjenu zakonskih propisa i pripadajućih obaveza poslodavaca, jasno je da manjak sluha za navedeno stanje i neadekvatna podrška u rešavanju suštinskih problema poslovanja preduzeća mogu proizvesti određene kontraefekte koji bi se, kao takvi, mogli negativno odraziti i na cijelo društvo, posebno u smislu zatvaranja radnih mjesta, rasta nezaposlenosti, pojave socijalnih tenzija – kazali su iz UPCG.
Za shodno su našli da umjesto primjene bilo kakvih oštrih rezova, a koji nose velike rizike, cjelishodnije je i ekonomski opravdanije pristupiti aktivnostima na koje UPCG godinama upućuje, a koje podrazumijevaju sproveđenje dva paralelna procesa, stvaranje ambijenta za održiva preduzeća i eliminaciju postojećih biznis barijera.
– U ovom trenutku, iako o tome nema preciznih podataka, i sama država, tj. njeni organi i institucije imaju neizmirenih dugovanja prema privredi za izvršeni promet proizvoda ili usluga. Preduzećima koja se nalaze u takvoj situaciji jednostavno se skidaju sredstva ili blokira žiro račun, dok to nije praksa u slučaju dugovanja države prema preduzetnicima, što govori o neravnopravnom položaju preduzetnika u odnosu na republičke i lokalne organe uprave, institucije i organizacije – zaključili su u UPCG.
A.Đ.
Svi moraju izmirivati obaveze
Iz Montenegro biznis alijanse (MBA) su naglasili da je zadatak svih da izmiruju svoje zakonom propisane obaveze ali da bi s obzirom na ukupne okolnosti u kojima posluju crnogorska preduzeća mjera zabrane rada tim preduzećima bila kontraproduktivna.
– U uslovima kada je nelikvidnost jedan od glavnih problema naše ekonomije nije lako redovno odgovoriti obavezama. Zato u tom smislu treba pomoći preduzetnicima da se ovaj problem počne značajnije prevazilaziti. Vlada je preduzimala određene mjere u saradnji sa finansijskim institucijama koje su dale određene rezultate, ali ne u domenu očekivanog. Inače, teško je povjerovati da ozbiljan preduzetnik izbjegava obaveze ako može da ih servisira. Ako takvih eventualno ima, prema njima treba primijeniti zakonski način da izvrše ono što su u obavezi – objasnili su iz MBA.
Prema njihovim navodima, zakon je regulisao način poslovanja preduzeća koja ne izmiruju obaveze, odnosno uvijek su se znale obaveze privrednika.
– Okolnosti u kojima se posluje ne idu uvijek naruku privrednicima. Upravo problem nelikvidnosti koči njihovo poslovanje. Naravno, ima tu i drugih biznis barijera koje treba eliminisati, prije svega kroz veću efikasnost administracije i lakše i povoljnije obezbjeđivanje finansijskih sredstava – kazali su iz MBA.