Milo Đukanović u Crnoj Gori i Aleksandar Vučić u Srbiji zarobili su svoje države, pretvarajući ih u mehanizme za distribuciju patronata kojim, zauzvrat, ojačavaju snagu svojih stranaka, konstatuje se u najnovijem izvještaju Fridom hausa. U tom dokumentu se upozorava da je demokratija na Balkanu u opadanju, osim u Makedoniji, te da nacionalistička retorika koja je dovela do jugoslovenskih sukoba ponovo postaje omiljeni rečnik političara.
U rezimeu izvještaja konstatuje se da je Crna Gora postala dio NATO-a, da je politička kriza zbog bojkota parlamenta i dalje prisutna, te da postoje najave da možda možemo ući u EU do 2025. godine. Konstatuje se da NVO rade u teškom okruženju, ali da je njihov doprinos poboljšanju funkcionisanja i transparentnosti državnih institucija, pomaganju države u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i podsticanju integriteta izbornih procesa i dalje od velike važnosti.
Navodi se da je antagonizam između nevladinog sektora i Vlade postao izraženiji i da je predsjednik DPS-a Milo Đukanović nazvao kritičnu ulogu NVO parapolitičkim organizacijama čiji je krajnji cilj bio srušiti DPS. Podsjeća se da u Crnoj Gori ima oko 4.500 civilnih organizacija.
Za medijsku scenu se navodi da je raznolika za zemlju sa oko 620.000 stanovnika, ali da su novinske kuće duboko polarizovane.
– Novinari, posebno oni koji rade za nezavisne medije, tvrde da je njihovo radno okruženje i dalje teško. Napadi na novinare bili su očigledni tokom 2017. godine, dok su kritičari vlasti, posebno oni koji kritikuju sadašnjeg predsjednika DPS-a Mila Đukanovića ili njegovu porodicu, često postali meta skupih tužbi za klevetu – piše u izvještaju.
Navodi se da Vlada eksplicitno ne cenzuriše medije, ali ipak postoji indirektna cenzura.
– Jedna od ključnih karakteristika crnogorske medijske scene 2017. je bila polarizacija. Napadi na novinare, kako verbalni tako i fizički, i dalje predstavljaju pitanje zabrinutosti. U aprilu su Reporteri bez granica objavili svoj Svjetski indeks slobode medija, u kojem je crnogorska sloboda štampe ocijenjena kao druga najgora na Balkanu, iza Makedonije. Prema zvaničnoj statistici, od 2014. godine zabilježena su 33 napada na novinare u Crnoj Gori, pri čemu 90 odsto slučajeva nije riješeno – konstatuje se u izvještaju.
Fridom haus podsjeća da je novinaru „Dana” Vladimiru Otaševiću prijetio Velizar Marković, brat crnogorskog premijera Duška Markovića, a da je lani utvrđeno i da je istraga u slučaju pokušaja ubistva Tufika Softića bila neefikasna.
Ističe se da je korupcija i dalje problematična oblast, iako je u nekim oblastima ostvaren napredak.
– Iako je usvojen niz zakona koji bi trebalo da olakšaju krivično gonjenje korupcije, odgovarajuća primjena ovih akata bila je problematična. Postignut je mali napredak u procesuiranju slučajeva korupcije na visokom nivou – konstatuje se u izvještaju.
Dalje se ističe da je u visoko politizovanoj javnoj administraciji, regrutovanje i unapređenje državnih službenika ostalo „klijentelističko”, jer predviđa zbir „sigurnih glasova za DPS”.
– Nedostatak sudskih postupaka vezanih za korupciju u sedam oblasti koje su posebno osjetljive na korupciju (javne nabavke, privatizacija, urbanizam, obrazovanje, zdravstvena zaštita, lokalna uprava i policija) doprinio je negativnosti situacije. Lani je konstantni problem u borbi protiv korupcije bio neispravna primjena novih zakona o borbi protiv korupcije. Još jedan ključni problem u 2017. bio je nedostatak napretka u sprečavanju sukoba interesa i nezakonitog obogaćivanja javnih funkcionera. Broj javnih funkcionera optuženih i krivično gonjenih po ovim pitanjima ostao je veoma nizak, a izrečene kazne nijesu spriječile bilo kakve buduće povrede zakona. Rad Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) je ostao jedva transparentan i rezultati njegovih napora bili su donekle skromni. OCD i opozicija stoga su posmatrali ASK kao instituciju pod kontrolom DPS-a – navodi se u izvještaju.
Dodaje se da je suđenje u slučaju „Državni udar” ozbiljno potreslo povjerenje javnosti u pravosuđe, te da su, dok su nezavisni mediji imali težnju da ismijavaju ovaj proces, javna emitovanja suđenja takođe dovela u pitanje nadležnost sudija, tužilaca i čitavog pravosuđa.M.S.

Bojkot poljuljao demokratiju

U izvještaju se navodi da je stepen demokratije u Crnoj Gori pao zbog nastavka opozicionog bojkota parlamenta. Prema izvještaju, Crna Gora je polukonsolidovana demokratija sa ocjenom 3,93, na skali od jedan do sedam, pri čemu jedan predstavlja najveći, sedam najmanji stepen demokratskog napretka.
– Ocjena nacionalne demokratske vladavine pala je s 4,25 na 4,50 zbog nastavka opozicionog bojkota parlamenta, što je dovodilo u pitanje legitimitet i funkcioniranje vlasti – navodi se u izvještaju, gdje se konstatuje da je crnogorska demokratija pala s 3,89 na 3,93.
Ističe se da je uprkos mnogim izazovima s kojima se susreće Brisel i upitnom željom država članica EU za daljim širenjem, Crna Gora ostala na pravom putu i postigla skroman napredak ka članstvu u EU, ali se i dalje suočava s velikim izazovima u ispunjavanju standarda EU.
– Iako su radile u teškom okruženju, organizacije civilnog društva i dalje su igrale ključnu ulogu u javnom prostoru Crne Gore, s obzirom da je njihov rad, iako podložan otporu, bio relativno djelotvoran – zakljuje se u izvještaju.