Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore UBCG Bratislav Pejaković kazao je u intervjuu za „Dan“ da potencijalna opasnost od pranja novca postoji, ali da je bankarski sistem osposobljen da se odbrani od takvih pokušaja.
– Treba da budemo svjesni koliko je malo naše tržište i time nije interesantno za neke velike transakcije koje su u malom sistemu vrlo vidljive, pa tako ono što možemo čitati za neke velike banke iz razvijenih zemalja kod nas ni u procentima nije zastupljeno. Svakako potencijalna opasnost postoji, ali mislim da smo sistemski osposobljeni da se odbranimo od takvih pokušaja.
Da li je potencijalno pranje novca u crnogorskim bankama ranije pominjano na bilo kojem sastanku, na kojem ste bili prisutni, a na kojem su bili i predstavnici bankarskog sektora iz inostranstva?
– Potencijalno pranje novca se može pomenuti u radu banaka širom svijeta od najrazvijenijih do manje razvijenih zemalja. Upravo zbog toga se na međunarodnom nivou standardizuju postupci u identifikaciji sumnjivih transakcija i imate posebne službe kako unutar samih banaka, tako i agencija, ili uprava koje se bave samo poslom preventivnih postupaka kroz obaveznost praktikovanja usvojenih zakonskih rješenja, obuke i procedure protiv pranja novca, do otkrivanja i sankcionisanja takvih radnji. Nisam bio u prilici na bilo kojem sastanku u bilo kojem sastavu, ili institucionalno u zemlji, ili inostranstvu da se pominjalo pranje novca u Crnoj Gori.
Kakve implikacije po bankarski sektor u Crnoj Gori mogu da imaju poslednja dešavanja sa bankama Atlas i IBM?
– Sagledavajući pokazatelje kao što su depoziti, likvidnost, solventnost sistemski gledano možemo reći da se uvođenje mjera CBCG u dvije banke nije negativno odrazilo na rad pojedinačnih banaka u Crnoj Gori, ili pogoršanje sistemskih pokazatelja. Kao strukovno udruženje, a što smo i zvaničnim obraćanjem javnosti istakli, podržavamo sve napore u nastojanju da se nađu optimalna rješenja za ozdravljenje Atlas banke i IBM banke u što kraćem roku, kako bi postojeći klijenti obje banke imali što manje neprijatosti zbog privremene blokade raspolaganja sredstvima.
Da li su neke korespondentske banke iz drugih zemlja, nakon objave tužilačkog predmeta pranja novca u Atlas i IBM banci, stopirale svoje usluge novčanih transakcija i plaćanja povezanih sa Crnom Gorom?
– Nisam upoznat da je stopiran rad sa bilo kojom korespodentskom bankom. Iz medija smo upoznati sa sumnjama, a tokom procesa koje je pokrenulo tužilaštvo doći će se do zaključka da li su sumnje opravdane u predmetu jedne banke. Tačno se znaju procedure u identifikaciji klijenta koji pristupa uslugama banke, šta je međunarodni standard pri otvaranju računa, potom servisiranje potreba klijenta koji dokumentuje svoje transakcije, a dodatno postoji postupak: upoznaj svog klijenta i prateće aktivnosti kroz koje se prati rad. Mora se znati da je bankarski posao kompleksan, specifičan i treba ga znati, kao i procedure, analitiku problema, dostupne dokumentacije i sličnio, tako da nije uputno davati ocjene prije zaključenja konkretnog slučaja, ili lakonski davati generalne ocjene o nekoj industriji na osnovu izdvojenog slučaja.
Koliko su bezbjedni deponenti banaka – Atlas i IBM koji na svojim računima imaju iznose veće od 50.000 eura, koje ne pokriva Fond za zaštitu depozita?
– Kroz pitanje provlači se upit za status stečaja, međutim mjere prema banci ne znače stečaj, a može se očekivati da će biti dokapitalizacija, kako je najavljeno bilo od postojećih akcionara, ili novo zainteresovane strane što bi dovelo Atlas banku u operativno redovno stanje. Nažalost, u slučaju IBM imamo stečaj. Više puta je u javnosti sa pozvanijih adresa, kao što je CBCG ili Fond za zaštitu depozita objašnjen postupak ukoliko dođe do manje željenog scenarija, gdje su depoziti po klijentu do 50.000,00 eura zaštićeni. Postoji više nivoa reakcije i uspostavljanja održivosti redovnog poslovanja i stabilnosti finansijskog položaja kreditne institucije. Rezerva banke se nalazi opisana u bilansima banke. Pored kvalitetno plasiranih kreditnih sredstava, banka ima imovinu, ali i izdvojenu Obaveznu rezervu kod CBCG u novčanim sredstvima kojim se brani likvidnost pojedinačne banke, ali i sistemski. Bankarskim procedurama nenaplativost se definiše danima kašnjenja i korektivnim kvalitativnim procjenama, zakonski propisanim, dokumentovanim statusima. Pri čemu je ono što se definiše kao gubitak u banci iskazano bilansno i što se negativno odražava na kapital i solventnost, ne znači da se kroz pokretanje procesa naplate preko postojećih instrumenata obezbjeđenja od mjenica, garancija do nekretnina, neće biti i namireno u potpunosti, ili djelimično. Tako da ono što danas izgleda problematično, ne mora da bude u krajnjem i gubitak. U bankarstvu je najvažnija likvidnost i ukoliko na vrijeme ispunjavate sve svoje obaveze, sve ostalo s vremenom može da se ustabili i dovede na željeni nivo.
Vl.O.

---

„Samo“ 15 banaka u zemlji
„Samo“ 15 banaka u zemlji


S obzirom na to da je Crna Gora malo tržište, kako tumačite podatak da imamo čak 15 licenciranih banaka?
– Za vas „čak“, ali za Švajcarce, Luksemburg, Lihtenštajn, Kipar, Maltu itd. rekli bismo … „tek” 15 banaka. Može se pričati o bankama koje su okrenute samo lokalnom tržištu i onda možemo polemisati o stavu da je veliki broj banaka, o kapitalizovanosti za praćenje velikih projekata i slično. Međutim sa aspekta širokog spektra opsega usluga koje banke pružaju širom svijeta i postojećih telekomunikacionih servisa u povezanosti sa svijetom koje imamo, možemo govoriti o posebnom potencijalu naše države. Pored prethodnih stavova, poreska politika koja se stalno unapređuje, znatan nivo sigurnosti kretanja, bliskosti svih evropskih centara, izlaz na more, članstvo u međunarodnim institucijama koji preporučuju Crnu Goru kao destinaciju za etabliranje posla za globalno djelovanje, rekao bih da možemo očekivati još banaka, posebno ukoliko regulativno uredimo mogućnost privatnog bankarstva, ali i investicionih projekata koji će se pozitivno odraziti na ukupnu ekonomiju Crne Gore, a time i na standard stanovništva.