BEOGRAD – Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske podnijelo je krivične prijave sudu BiH protiv 16 generala Hrvatske vojske i HVO za zločine iz septembra i oktobra 1995. i očekuje se da ovi ljudi uskoro budu procesuirani, saznaju „Novosti”.
Među okrivljenima su i Ante Gotovina i aktuelni ministar odbrane Hrvatske Damir Krstičević. To znači da bi osumnjičeni oficiri, ukoliko kroče na teritoriju BiH, trebalo da budu uhapšeni. Oni se terete da su kao neposredni rukovodioci vojnih operacija „Maestral” i „Južni potez” na pet zapadnokrajiških opština odgovorni za protjerivanje 120.000 ljudi, za ubistvo 1.644 civila i vojnika.
Kako „Novosti” saznaju, na spisku okrivljenih za zločine počinjene u Mrkonjić Gradu nalaze se generali Tihomir Blaškić, Atif Dudaković, Amel Duraković, Željko Glasinović, Vlado Jurčević, Damir Krstičević, Zoran Marelja, Slobodan Matenda i Ilija Nakić. Visoke starješine hrvatsko-muslimanske ratne koalicije optužuju, između ostalog, i obdukcioni nalazi na 1.214 ekshumiranih tijela Srba koji dokazuju da je ogroman broj ovih ljudi ubijen poslije mučenja tokom okupacije. Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina u Banjaluci, objašnjava da su krivične prijave protiv hrvatskih i muslimanskih komandanata prvobitno bile predate haškom sudu.
Zločini iz operacija HV i muslimanske vojske poslije 4. avgusta 1995. nisu tretirani u Tribunalu tokom suđenja Gotovini i drugima za „Oluju”. Taj postupak u Hagu je bio razdvojen, a slučajevi „Maestral” i „Južni potez” ostavljeni pravosuđu BiH. Kojić je posredno potvrdio pisanje zagrebačkog „Globusa” da pred sudovima BiH postoje optužnice protiv 483 oficira HV i 397 HVO koje čekaju da budu aktivirane.
– U tačan broj optužnica nisam sasvim siguran, ali znam da je MUP RS zaključno sa junom ove godine sudovima u BiH podnio 1.084 krivične prijave – kaže sagovornik „Novosti”.
Tu su i 1.440 izvještaja o postupanju po nalozima sudskih istraga protiv 7.712 osoba koje su počinile krivična djela nad više od 23.000 Srba u BiH. Prema dokumentima u koje su „Novosti” imale uvid, generali Zvonimir Červenko, Rasim Delić, Vahid Karavelić, Ante Gotovina, Tihomir Blaškić bili su prisutni na sastanku u Zagrebu sredinom septembra 1995. Tada su Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, uz Ričarda Holbruka i američkog generala Veslija Klarka, dogovorili zajednički štab za napade na RS poslije „Oluje”. Kao mjesta gdje su počinjeni najveći pogromi nad Srbima navode se Grahovo, Glamoč, Drvar, Petrovac, Krupa na Uni, a najviše postradalih je bilo na teritoriji Mrkonjić Grada koji su zauzeli HV i HVO 10. oktobra 1995. Poslije 117 dana okupacije u okolini gradića ekshumirano je 257 tijela žrtava među kojima je 10 žena, 71 civil i 97 pripadnika VRS, trojica policajaca... U jednoj grobnici bilo je 181 tijelo, a u manjim grobnicama pronađeno je još 176 leševa. Mnogi nisu identifikovani. Porušeno je 1.608 kuća, 700 stanova dok je 3.000 stambenih objekata demolirano...
Pišući o optužnicama protiv pripadnika regularne vojske Hrvatske i HVO, zagrebački „Globus” prekjuče je dodatno potpalio požar koji je nastao u tamošnjem medijskom prostoru poslije hapšenja desetorice iz Orašja. General-potpukovnik VRS Boško Kelečević, koji je 1992. bio načelnik štaba Prvog krajiškog korpusa VRS, za „Novosti” komentariše da ga ne čude vijesti o optužnicama protiv hrvatskih časnika.
– Činjenica je da je rat u BiH počeo 20. marta 1992. kada su oružane snage iz Hrvatske prešle most u Bosanskom Brodu i u selu Sijekovac. Do 26. marta već su pobile 26 srpskih civila – kaže Kelečević.
(Tanjug)
Orepić ništa ne zna
ZAGREB – Beogradske „Večernje novosti” pišu da je MUP Republike Srpske podnio 16 krivičnih prijava protiv hrvatskih generala, među kojima su novi ministar odbrane Damir Krstičević i bivši haški optuženik general Ante Gotovina, dok ministar unutrašnjih poslova Vlaho Orepić tvrdi da o tome ništa ne zna.
„Ne znam ništa, taman čitam. Moram se upoznati s tim što se događa, provjeriti je li to tačno”, kazao je Orepić. Na pitanje hoće li se obratiti kolegama iz RS, Orepić je ironično zapitao: „Šta je to?”, prenio je zagrebački „Večernji list”.
„Sve me to skupa žalosti i stvarno me zanima ko to loži vatru”, kazao je Orepić.
Plenković: Radili na osnovu dogovora Tuđman–Izetbegović
ZAGREB – Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da će tek kada budu provjerene informacije o navodnim krivičnim prijavama MUP-a RS protiv 16 hrvatskih generala biti odlučeno o narednim potezima, ali da Hrvatska nema nikakvog straha. „Ne želim spekulisati, kada informacije provjerimo, tada ćemo donositi odluke. Nemamo nikakvog straha. Hrvatska vojska je bila angažovana na oslobađanju teritorija BiH od politike velikosrpske agresije Slobodana Miloševića i na BiH i na Hrvatsku”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu. On je naglasio da je sve što je Hrvatska radila bilo na osnovu dogovora predsjednika Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića. „Nemamo dilema o strateškom doprinosu koji je bio ključan ne samo kao preduslov za Dejtonski sporazum, nego i za stabilnost cijelog prostora”, naglasio je Plenković. On je najavio razgovor s vlastima BiH. „Svi ratni zločini, sva krivična djela treba da budu istražena, procesuirana, a oni koji su odgovorni za to treba da odgovaraju. To je načelo od kojega ne odstupamo. Međutim, tempirane, orkestrirane ili selektivne procese osuđujemo i imamo prema tome rezervu”, istakao je Plenković. On je dodao da se Hrvatska ne upliće u rad pravosuđa, ali da štiti hrvatske nacionalne interese.
Dokazi u knjigama
O ulozi jedinica i starješina HV i HVO u Bosni 1992. u Hrvatskoj napisano je u knjizi „Rat u Posavini” autora pukovnika Jerka Zovaka iz 108. brigade HV u Slavonskom Brodu. Pukovnik je štampao i naređenja i dnevne zapovijesti jedinicama HV i HVO iz Zagreba koje su se borile na terenu i analizirao je i krah hrvatske agresije. On je za to okrivio hrvatsku državnu politiku tog vremena. Pukovnik Zovak pomogao je i u pisanju knjige „Koridor” srpskog generala Novice Simića iz 2010, ustupivši mu obilje materijala sa hrvatske strane.
Grabar Kitarović: Žele da zastraše Hrvate
DELNICE – Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila je da informacije o novim krivičnim prijavama protiv 16 hrvatskih generala, koje je, prema pisanju medija, podigao MUP Republike Srpske, vidi kao pokušaj zastrašivanja Hrvata u BiH i kao pritisak na iseljavanje. Grabar Kitarović nije željela detaljnije da komentariše ove prijave jer nema, kako tvrdi, zvaničnu potvrdu, javila je Hina. „Ove poslednje događaje vidim kao pokušaj zastrašivanja Hrvata u BiH i pokušaj da se obeshrabre i navede da se iseljavaju iz BiH, što je veliki problem”, rekla je Grabar Kitarović novinarima u Delnicama, Gorski kotar u Hrvatskoj.
Ona je rekla da je riječ o optužnicama koje se najavljuju godinama u BiH i nekim drugim susjednim zemljama. „Svi poštujemo činjenicu da pravosuđe mora biti nezavisno, ali isto tako pravosuđe ne smije da se miješa u politiku i politički manipulisati optužnicama”, izričita je Grabar Kitarović. Hrvatska, kazala je, mora da dogovori strategiju i riješi ova pitanja međudržavnim sporazumom, te da istraga koja se tiče hrvatskih državljana mora biti prebačena u Hrvatsku. „Niko ne sumnja u to da ratni zločini moraju biti procesuirani i da će se to učiniti objektivno, ali ne želimo da to postane sredstvo neke političke ucjene”, rekla je Kitarović.
Štir: Uskoro će se sve znati
ZAGREB – Ministar spoljnih i evropskih poslova Davor Ivo Štir izjavio je da će vladin Savjet sa saradnju sa međunarodnim krivičnim sudovima vrlo brzo objaviti informacije o, kako je rekao, navodnim krivičnim prijavama protiv hrvatskih generala u BiH.
„Vlada je nedavno ponovo pokrenula Savjet za saradnju s Međunarodnim krivičnim sudom i drugim međunarodnim sudovima upravo s ciljem da koordinira sve akcije i informacije u vezi s tim. Sve će vrlo brzo biti objavljeno”, rekao je Štir novinarima u Zagrebu.
Ponovio je da će Hrvatska nastaviti da daje punu podršku hrvatskim državljanima, jasno naglašavati da je zvanični Zagreb prvi priznao BiH, te da je Hrvatska najviše učinila za njenu teritorijalnu celovitost, prenijela je agencija Hina.
Stoga, dodao je, insistira, baš kao i EU, na depolitizaciji pravosuđa u BiH, posebno kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina.