Srbi ne dijele žrtve na „naše” i „vaše”, Hrvati to, očito je, čine, kaže zamjenik predsjednika opštine Vukovar iz reda srpskog naroda Srđan Milaković, objašnjavajući za Tanjug zašto Srbi u Vukovaru nisu u petak učestvovali u obilježavanju Dana sjećanja na vukovarske žrtve.
– Mi smo u četvrtak položili vijence srpskim civilima na jedinom obilježju na kojem je to moguće i koje imamo pošto nam grad nije dozvolio da postavimo spomen-obilježja na mjestima na kojima su stradali pripadnici srpske zajednice, naveo je Milaković.
Rekao je da srpska zajednica ne može da učestvuje u obilježavanju Dana sjećanja, koji organizuje vukovarska opština, sve dok ta komemoracija ima ovakav karakter – „karakter jednostranosti”.
– U hrvatskom prikazivanju događaja iz poslednjeg rata nema prostora za sve žrtve, pa ni za srpske, vojne i civilne, kaže Milaković.
Uvjeren je da obilježavanje kakvo je prije dva dana bilo u Vukovaru ima karakter podjela, a ne komemoracije i izražavanja saosjećanja prema žrtvama.
Srbi, naime, prije dva dana ni na koji način nisu učestvovali u obilježavanju pada Vukovara ili, kako se to u Hrvatskoj naziva Dan sjećanja na vukovarske žrtve, kada tim gradom, već 21 godinu od rata, kreće kolona predvođena hrvatskim državnim vrhom i veteranima, a u njoj su građani koji tada dođu iz cijele zemlje.
Prema procjenama, ta kolona je u petak bila duža nego bilo kada u poslednje dvije decenije, ali Srba, niti njihovih političkih predstavnika, u njoj nije bilo ni među građanima, a ni među predstavnicima vlasti iako oni podržavju vladu novog premijera Andreja Plenkovića.
Milaković ukazuje da Srbi u Hrvatskoj čak teže ostvaruju svoja prava nakon što je ta država postala članica EU u odnosu na period njenog priključenja.
– Dok je Hrvatska bila u procesu pristupanja i dok je bio proces reintegracije ovog prostora, postojao je i određeni interes i pritisak međunarodne zajednice. Danas ničega od toga nema, to ne postoji, kaže Milaković.
U procesu pregovaranja Hrvatska je bila prinuđena da svoje zakonodavstvo harmonizuje sa zakonodavstvom EU i trudila se da Briselu na svaki način dokaže i da postupa po tim zakonima.
Najmlađa članica EU danas, međutim, ne mari za zakone i manjinska prava, a Milaković precizira: „Nema prinude da Hrvatska sprovodi prava pripadnika srpske zajednice, koja su zagarantovana zakonima”.
U prilog tome govori i činjenica da je dvije godine po prijemu Hrvatske u EU, Gradsko vijeće Vukovara izglasalo izmjene vukovarskog statuta, prema kojem dvojezične ploče na javnim ustanovama ipak nisu dobrodošle.
Ova odluka je donijeta nakon višegodišnjih incidenata, kada su hrvatski veterani po noći, ali i po danu, nasilnički lomili ćirilične natpise na javnim institucijama, što je bilo pravo utvrđeno Ustavom i zakonom.
Inače, to pravo Srbi u Vukovaru su stekli nakon poslednjeg popisa, koji je pokazao da u tom gradu živi više od jedne trećine Srba.(RTS)
„Srbi ne koriste svoja prava, plaše se diskriminacije”
Na pitanje da li su Srbi uspjeli da ostvare svoja prava s obzirom na tenzije koje godinama postoje, Milaković odgovara odrečno.
– Apsolutno ne. Vi imate činjenicu da postoji određeni formalno-pravni zakonski okvir u kojem su propisana prava, između ostalog, i pripadnika srpske zajednice. Međutim, ta prava su realno, u atmosferi koja u Hrvatskoj postoji, u potpunosti neprovediva, u onoj sferi u kojoj su okviri stvoreni, ali zavise od volje pojedinca, a ti pojedinici, pripadnici srpske zajednice, ne koriste svoja prava jer se plaše diskriminacije, precizira Milaković.
Zamjenik predsjednika vukovarske opštine tvrdi da Srbi funkcionišu u atmosferi pritiska, isključivosti i govora mržnje i takva kakva je ona onemogućava korišćenje tih prava.
– Državni organi ne sprovode propise. Postoje razne vidljive i nevidljive opstukcije i ne možemo govoriti o bilo kom pravu pripadnika srpske zajednice koje je ostvareno danas. Sa svakim pravom postoji neki problem u manjem ili većem obimu. Osnovni problem je problem atmosfere, drugi segment problema je taj da je sad atmosfera do te mjere loša, odnosno položaj srpske zajednice toliko loš, da više nemate kome da se obratite otkako je Hrvatska ušla u EU, navodi Milaković.
Problemi pripadnika srpske zajednice u Vukovaru su stalni i brojni, ali su, ističe Milaković, oni prije svega egzistencijalni, jer i inače privredna i ekonomska situacija u Hrvatskoj nije nimalo „lijepa, ni bajna”.
– Ti problemi se reflektuju na sve građane, a posledica je iseljavanje stanovništva i iz cijele Slavonije, naveo je Milaković.
Tu su, kaže, i drugi problemi Srba, kao što je stambeno zbrinjavanje.
Sve u svemu, zakonodavni okvir za prava manjina postoji, ali su ona praktično nesprovodiva.
– Ključno je da država Hrvatska promijeni odnos prema srpskoj zajednici, koja je danas teško diskriminisana i u jako lošem položaju u Hrvatskoj, i dok ne počne da primjenjuje zakone, zaključio je Milaković.(RTS)