SKOPLjE – Iako konačni rezultati prijevremenih parlamentarnih izbora u Makedoniji još nijesu objavljeni, po svemu sudeći i VMRO-DPMNE i SDSM imaće isti broj osvojenih mandata, najvjerovatnije po 51 poslanika, što nijednoj partiji ne garantuje da može da sastavi stabilnu vladu. Vladajuća partija VMRO-DPMNE procentualno je osvojila veći broj glasova, ali joj to ne garantuje i dovoljan broj poslaničkih mjesta, a daleko je od 63 mandata da bi formirala vladu. Narednih dana rješavaće se prigovori, 38.712 listića je nevažećih, a treba da se prebroje glasovi iz manjih izbornih jedinica. Kako je saopštio Aleksandar Čičakovski, predsjednik Državne izborne komisije, razlika u glasovima između dvije najveće političke partije je samo 16.240. Od prebrojanih 99,72 odsto glasova, VMRO-DPMNE je osvojila 452.709 glasa, ili 38,06 procenata, a opoziciona SDSM 436.469 glasa, ili 36,69 procenata.
S obzirom da to nije dovoljno ni za jednu partiju da formira vladu, formalno se može reći da je opozicija uspjela da skine sa vlasti Nikolu Gruevskog. Albanska politička partija DUI, koja je do sada bila u koaliciji sa vladajućom VMRO-DPMNE, pretrpjela je najveći poraz od svog osnivanja 2002. godine čiji su članovi uglavnom bivši borci ONE i teško da će imati više od osam poslaničkih mjesta. Novoformirane albanske partije Besa i Alijansa za Albance imaju skoro 10.000 glasova više od DUI koja se smatrala favoritom. Ogroman broj Albanaca ovog puta je glasao za opozicionu SDSM jer se na njihovim listama za poslanike našao veliki broj uglednih albanskih intelektualaca.
U ovakvoj situaciji teško će biti da se sastavi vlada koja će dobro funkcionisati i koja će donositi rješenja koja nude napredak zemlje.
Profesor ustavnog prava Svetomir Škarić kaže za „Dan” da ustav Makedonije ne predviđa ovakvu situaciju i da su moguća tri scenarija – da predsjednik države mandat povjeri partiji za koju smatra da će formirati bolju vladu, da se male političke partije koje su osvojile po nekoliko mandata priključe jednoj od partija, ili da se formira takozvana koncentraciona vlada u kojoj će biti i pretstavnici VMRO-DPMNE i opozicione SDSM. Lider opozicije Zoran Zaev u nekoliko navrata je izjavio da nema namjeru da sjedi u istoj vladi u kojoj su lica koja su pod sumnjom za težak kriminal i za koje se vodi postupak u Specijalnom javnom tužilaštvu.
Realno, Gruevski je poražen na ovim izborima, isto kao i Ali Ahmeti, lider albanske partije DUI koja je doživjela katastrofalan poraz i od 19 mandata koliko je do sada imala u parlamentu jedva da će imati devet, tako da je ova koalicija realno izgubila legitimitet da formira vladu.
Ministri spoljnih poslova zemalja članica Evropske unije, zajedno sa evrokomesarom za proširenje Johanesom Hanom imali su sastanak sa makedonskim šefom diplomatije Nikolom Popovskim, iocijenjeno je da su izbori bili fer i očekuju da se uskoro formira stabilna vlada koja će Makedoniju vratiti na evropsku agendu.
Međutim, interesantno je da su pretprošle noći i VMRO-DPMNE i SDSM proglasile pobjedu i slavile sa svojim simpatizerima – opozicija ispred sjedišta Vlade, a drugi ispred velelepnog novog zdanja partije VMRO-DPMNE. Lider VMRO-DPMNE Nikola Gruevski je u prvom obraćanju rekao da su pobijedili na izborima i da je to potvrda da je ova partija uz narod. Zoran Zaev je pozdravio građane riječima: Radujte se i slavite, režim Nikole Gruevskog je srušen, ovo je istorijski moment u kome je stavljen pečat na multietničku Makedoniju koja će biti napredna i slobodna zemlja.
Kako predviđa Ustav, novi saziv parlamenta tereba da se konstituiše najkasnije za 20 dana poslije izbora, odnosno do 31. decembra, a predsjednik republike je dužan da u roku od deset dana poslije sazivanja novog sastava parlamenta mandat za sastav nove vlade povjeri partiji koja ima najveći broj poslaničkih mjesta.
Iako se broj osvojenih mandata još ne zna, rezultati nužno ukazuju na potrebe formiranja široke vlade, koja s obzirom na stav opozicionih partija i u albanskom i u makedonskom bloku da neće da uđu u vladu sa licima indiciranim za kriminal može da bude samo privremeno rješenje, sa zadatkom da možda već u martu 2017. godine organizuje nove parlamentarne izbore.
A. Pisarev