Na parlamentarnim izborima, koji će danas biti održani u Mađarskoj, aktuelni premijer Viktor Orban i njegova stranka Fides djeluju nepobjedivo, piše britanski magazin „Ekonomist”
Orbanova desničarska populistička partija Fides daleko je ispred svojih protivnika, pokazuju ankete, dok se, ističe magazin, podijeljena opozicija prepucava oko toga čiji bi kandidati trebalo da se povuku u lokalnim izbornim jedinicama, kako bi se ujedinili iza jednog kandidata po okrugu koji je protiv Fidesa.
Takva taktika je, podsjeća „Ekonomist”, dovela do pobjede opozicije u bivšem uporištu Fidesa na izborima za gradonačelnika u februaru. „Ekonomist”, međutim, naglašava da na nacionalnom nivou niko nije sposoban da se ravnopravno takmiči sa Orbanom.
Magazin predviđa da će nacionalistička partija Jobik, koja se okrenula ka centru, zauzeti drugo mjesto na izborima.
Kao najbolju nadu nekom „očajnom opozicionom čelniku”, magazin navodi mogućnost da Fides ne osvoji apsolutnu većinu glasova, što bi omogućilo liberalima i ljevičarima da formiraju manjinsku vladu, uz prećutnu podršku Jobika.
Takva situacija je, ipak, malo vjerovatna, ocjenjuje britanski magazin.
Kako dodaju, poslije osam godina na vlasti i tokom trećeg pokušaja da osvoji mandat, djeluje da je Orban daleko od svoje mladalačke disidentske prošlosti.
„Ekonomist” podsjeća da je 1988. godine, disident i diplomac na mađarskom univerzitetu poslao pismo milijarderu i filantropu Džordžu Sorošu, u kojem traži pomoć da dobije stipendiju na Univerzitetu u Oksfordu. U pismu, koje je nedavno objelodanjeno, mladi Orban piše da želi da studira „preporod civilnog društva”, dodaje magazin. Orban je dobio stipendiju, podsjeća „Ekonomist”, te predviđa da će, 30 godina kasnije, aktuelni premijer na današnjim izborima vjerovatno osvojiti treći uzastopni mandat, odnosno četvrti ukupno - premijer je bio od 1998. do 2002 i od 2010. do danas.
Orban je, međutim, tvrdi „Ekonomist”, zauzet gušenjem nezavisnog civilnog društva, za koje se nekada zalagao.
Kritičari ga, podsjeća magazin, optužuju da predvodi „centralizaciju političke i ekonomske moći, koja se ni sa čim ne može uporediti od pada komunizma”. Opozicioni političari tvrde da se fondovi koje Mađarska dobija od EU često preusmjeravaju prema bliskim prijateljima Orbana, među kojima je i njegov zet i gradonačelnik njegovog rodnog sela, čime se „njeguje nova klasa oligarha”. U velikom broju novinarskih izvještaja, kojima se mađarska vlast žestoko suprotstavljala, tvrdi se da postoji korupcija na viskom nivou u krugovima vlade, ukazuje „Ekonomist”.
Navodi se i da je Soroš, sada najveći neprijatelj Orbana, optužio mađarskog premijera da vodi „mafijašku državu”.
Za birače je od još većeg značaja snažna ekonomija, ocjenjuje magazin. Kako objašnjava, u Mađarskoj i dalje ima mnogo siromašnih, posebno među Romima, ali srednjoj klasi ide dobro.
Cijene stambenih nekretnina u Budimpešti rastu, djelimično zahvaljujući dolasku stranih investitora, BDP je porastao za četiri odsto u 2017. godini, nezaposlenost je pala sa 11,6 odsto u 2010. na 3,8 odsto, a prosječna bruto plata na mjesečnom nivou povećana je za 13 odsto do novembra prošle godine, na 1.040 eura, naglašava „Ekonomist”.
Za mnoge Mađare, zaključuje „Ekonomist”, to je dovoljan razlog da glasaju za Fides.
(RTS)
Brane Mađarsku od autsajdera
Prema riječima Viktora Sigetvarija iz partije Zajedno, Orban je na „neslobodnom vozu i ne može da ga zaustavi”. On smatra da će još jedna pobjeda Fidesa značiti „još napada na građanske slobode, pravosuđe, opoziciju i civilne organizacije”.
Ipak, ukazuje „Ekonomist”, za veliki broj glasača ne djeluje da je išta od toga važno.
Orban i njegova partije Fides fokusirali su se na jednu poruku - potrebu da se zaustave migracije i odbrani Mađarska od „autsajdera” kao što su Soroš, UN, nevladine organizacije i Evropska komisija.
Mađarska vlada optužuje Soroša i njegove saveznike da planiraju da „poplave Mađarsku muslimanskim migrantima”.