Na raspravi koju je organizovala Akcija za ljudska prava (HRA) o potrebi za izmjenama Zakona o medijima ocijenjeno je da je neophodna zaštita prava na privatnost u crnogorskim medijima, i zaključeno da u državi ne postoji sveobuhvatna regulacija tog prava. Izvršna direktorka HRA Tea Gorjanc Prelević kazala je da je Crna Gora na zahtjev Evropske komisije (EK) da se zakon i praksa usklade sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, odgovorila dekriminalizacijom klevete 2011. godine, navodeći da je stav HRA da to nije dovoljno.
– U poslednje vrijeme život nas je opomenuo na potrebu da se zakonom precizira ustavna garancija poštovanja privatnog i porodičnog života iz člana 40 Ustava, jer kod nas nije definisano pravo na privatnost. Osim pomenute ustavne odrebe, nema zakona koji to precizira – kazala je ona.
Poslanik Pozitivne Azra Jasavić kazala je da je crnogorsko društvo doživjelo kontaminaciju medija kroz „degutantan medijski linč jedne crnogorske žene”. Kako je kazala, neviđenom medijskom harangom napadnute su tradicionalne i civlizacijske vrijednosti društva koje treba zaštiti.
Ambasadorka Australije u Beogradu Džulija Fini poručila je da su odgovorni i slobodni mediji esencijalno važni za moderno društvo, ali treba da se odrede prava i obaveze svih koji su uključenih u informisanje.
Normativni pravni okvir koji uređuje prava ličnosti u Crnoj Gori nedorečen je i nekonzistentan, a poseban problem postoji u građanskopravnoj materiji i u sudskim postupcima naknadne nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti, ocijenio je ministar pravde Zoran Pažin.
Ministar kulture Pavle Goranović izjavio je da u okviru unapređenja ljudskih prava Vlada posebnu pažnju poklanja slobodi medija.
On je naveo da dostizanje standarda treba da bude zajednički prioritet, sa nezaobilaznim pitanjem samoregulacija.A.T.
Nepoštovanje presuda
Kao argument za neophodnost izmjena Zakona o medijima advokat Veselin Radulović ukazao je na primjer pravosnažnih presuda protiv tabloida „Informer“ i nemogućnosti njihovog poštovanja.
On je rekao da taj primjer jasno pokazuje zašto su izmjene potrebne, te da je pitanje kakvog će kvaliteta i obima biti.
– Svi znamo da su postojale tri sudske presude protiv ovog tabloida i da su one ostale mrtvo slovo na papiru. Imali smo i javno obraćanje sudija i sudova da imaju problem sa odlukama jer je zakon loš. To je dovoljan razlog da vidimo da li je potrebno mijenjati zakon ili ne. Tu je problem Ministarstva pravde i svih nas. Nakon svega dođete do toga da taj tabloid izvrgava ruglu i sudove i tužilaštvo i nastavlja da radi to što je radio – poručio je Radulović.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
