Od 4.012 javnih funkcionera, koliko ih je bilo na kraju 2014, njih 1.189 obavljalo je dvije funkcije, dok su 143 sjedjela u po tri fotelje. To je konstatovao u izvještaju o radu Komisije za sprečavanje sukoba interesa, koji je dostavljen u skupštinsku proceduru.
Takvi slučajevi su kada funkcioneri imaju dvije funkcije, na primjer odbornik radi i kao član upravnog odbora, ili je predsjednik opštine i u bordu direktora preduzeća na državnom nivou.
– Analiziranjem pristiglih podataka konstatovano je da postoje 143 javna funkcionera koji obavljaju i po tri javne funkcije ili 3,56 odsto ukupnog broja javnih funkcionera. Na primjer, predsjednik skupštine opštine je u isto vrijeme i direktor javne ustanove i član odbora direktora ili sekretar ministarstva, odbornik je i član Socijalnog savjeta ili vršilac dužnosti sekretara ministarstva, član Socijalnog savjeta i predsjednik odbora direktora i slično. Ukupno 2.680 ili 66,80 odsto javnih funkcionera obavlja po jednu javnu funkciju – piše u izvještaju Komisije o kojem će raspravljati poslanici na predstojećem zasjedanju.
Izmjenama zakona regulisano je da funkcioneri mogu raditi u više radnih tijela, ali naknadu mogu ostvarivati samo u jednom.
Analizirajući podatke iz 2014. godine, utvrđeno je da je ukupno 14 javnih funkcionera bilo u više upravnih odbora, ili su se nalazili u odborima privatnih privrednih društava, gdje članstvo po Zakonu o sprečavanju sukoba interesa nije bilo dozvoljeno.
Javni funkcioneri su tokom 2014. godine, dostavljajući svoje imovno stanje, upisivali i štednju kod banaka. Tako su samo 463 javna funkcionera istakla da imaju štednju kod banaka u Crnoj Gori, gotovinu njih 177 i akcije u preduzećima 1023.
– Najviše štednje javni funkcioneri su prikazali kod Crnogorske komercijalne banke, Erste, Hipotekarne banke i Sosijete ženeral grup – navodi se u izvještaju.
Tokom 2014. kontrolisano je 1.276 državnih i 1.152 lokalna funkcionera. Utvrđeno je da je 277 državnih funkcionera dostavilo netačne podatke o imovini, a najčešće su skrivali da posjeduju nepokretnu imovinu, hartije od vrijednosti, dodatne prihode i automobile. Što se tiče donosilaca odluka na lokalnom nivou od 1.152 kontrolisana 352 funkcionera nijesu u cjelosti prijavila tačne podatke o imovini i stečenim prihodima.
– Kada su u pitanju lokalni javni funkcioneri, najviše netačnih podataka o imovnom stanju i prihodima dali su javni funkcioneri iz Rožaja (40), Berana (33), Nikšića (26), Budve (23), Podgorice (21), Herceg Novog i Bijelog Polja (po 20), Ulcinja i Pljevalja (po 19), Cetinja (17), Kotora i Bara (po 16), Mojkovca (13) – konstatovano je u izvještaju.
U Komisiji navode da imaju problem u slučajevima obrade podataka o imovini koje im dostavljaju funkcioneri, jer neki od njih ne dostavljaju ni lične podatke.
– Dešava se da javni funkcioneri ne dostave djevojačko prezime majke, ime oca i ime majke, te zbog tih podataka organi za prekršaje vraćaju zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka na dopunu. Javnim funkcionerima vraćeni su izvještaji koji su imali određene nedostatke, da ih isprave, što je iziskivalo dodatne troškove i prolongiranje vremena za obradu takvih izvještaja i vrlo dugo čekanje da se isti ponovo dostave Komisiji – piše u izvještaju.
M.S.
Sudovima prijavljeno 337 prekršilaca zakona
Tokom 2014. godine promjene u vrijednosti imovine, većoj od 5.000 eura, prijavilo je 310 javnih funkcionera. Pri tome samo 36 je to uradilo samoinicijativno, a 274 nakon opomene Komisije.
Komisija je u 2014. područnim organima za prekršaje podnijela 337 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv javnih funkcionera zbog kršenja Zakona o sprečavanju sukoba interesa, od čega je do kraja godine završeno 300, računajući predmete iz prethodne godine.
– Za državne funkcionere riješena su 72 zahtjeva područnih organa za prekršaje, dok je za lokalne funkcionere donijeto 228 presuda od strane organa za prekršaje – navodi se u izvještaju.