Prvi direktor Agencije za sprečavanje korupcije Sreten Radonjić saopštio je da očekuje lak posao u krovnom tijelu za borbu protiv korupcije. Nije čuo za aferu „Snimak” iako, kako kaže, ima dobru saradnju sa državnim institucijama i „zna kako sistem funkcioniše”. Kako piše portal Prelistaj.me, Radonjić smatra da nema razloga za brigu oko toga da li će javni funkcioneri kršiti Zakon o sprečavanju konflikta interesa, pošto „konsekvence snose oni”.
Radonjić je te konstatacije iznio na sjednici Savjeta Agencije tokom njegovog intervjua kao kandidata za direktora. On je na tom zasjedanju (1. oktobra) i izabran za čelnika agencije glasovima Goranke Vučinić, Ristana Stijepovića, Radula Žurića i Bojana Obrenovića, dok je protiv bila direktorica MANS-a Vanja Ćalović.
Nakon izbora za direktora, Radonjić je skoro dva mjeseca bio nedostupan javnosti, a onda se u petak pojavio na sjednici Savjeta Agencije i najavio svoj prvi posao. Iako bi bilo očekivano da se pokrene postupak protiv nekog korumpiranog funkcionera, Radonjić je najavio istragu protiv Vanje Ćalović zato što je na sajtu MANS-a objavljen tonski zapis sa sjednice na kojoj je obavljen intervju sa njim.
Ta sjednica je baš na Radonjićevo insistiranje bila zatvorena za javnost, a jedan od njegovih protivkandidata, advokat Željko Tomović, sudski osporava ovu odluku Savjeta i Radonjićev izbor.
Direktor Agencije smatra da MANS nije imao pravo da bez saglasnosti učesnika objavi snimak saslušanja trojice prijavljenih kandidata na konkurs za čelnika te institucije. On zato najavljuje da će Agencija, nakon što 1. januara naredne godine zvanično počne sa radom, pokrenuti postupak utvrđivanja da li je Vanja Ćalović imala pravo da „na privatnom internet sajtu”, objavi snimak do koga je došla kao javna funkcionerka. To bi mogao biti najozbiljniji posao Agencije u narednoj godini.
Portal Prelistaj.me piše da se slušanjem snimka stiče utisak da se izabrani direktor baš i nije pretjerano trudio da uvjeri članove Savjeta Agencije kako će dati sve od sebe da ovo tijelo iskoristi velike ingerencije i opravda očekivanja domaće javnosti i međunarodnih institucija.
– Dobro sam razmislio, procijenio sam da mogu da radim, osjećam se zdravo, sposoban da ovo odradim. Čini mi se da je ovo mnogo lakše nego što sam radio u karijeri – naglasio je Radonjić.
Objasnio je zbog čega je poželio da penzionerske dane zamijeni direktorskom foteljom u instituciji koja je godinama najavljivana kao ključ borbe protiv korupcije.
– Ako neko prijavi imovinu manju nego što posjeduje, kažemo mu da otkloni nepravilnosti. Mi kao Agencija kažemo (da su kršili Zakon o sprečavanju korupcije, pojašnjenje Prelistaj.me) i oni poslije neće moći biti izabrani. Znači, oni treba da se zabrinu – naveo je on.
Objašnjavajući zašto misli da bi bio dobar direktor, Radonjić je, između ostalog rekao da je dobar poznavalac kriminalističkih disciplina, operativne taktike, te da će sve to imati dodirnih tačaka sa radom Agencije.
- Imam dobru saradnju sa državnim institucijama, znam kako sistem funkcioniše – objasnio je Radonjić uvjeravajući prisutne da može odraditi posao.
– Slažem se da je prevencija osnovni vid borbe protiv korupcije, tako da smatram da možemo u potpunosti realizovati svih 115, 116 članova (Zakona o sprečavanju korupcije) i doprinijeti očekivanju da odradimo posao – istakao je Radonjić.
Na pitanje kakav je njegov plan i kakvi su mu prioriteti, Radonjić je kazao da detaljan plan nije napravio jer bi to, prije izbora za direktora, bilo prejudiciranje. Zatim je objasnio da korupcija nije samo zloupotreba služenog položaja, već da su to i druga krivična djela privrednog kriminala, u čijem odsjeku MUP-a je radio. Tu, kako je kazao, ima iskustva i znanja.
Vanju Ćalović je interesovalo da navede pravosnažno procesuirane slučajeve za vrijeme njegovog mandata u sektoru sa suzbijanje privrednog kriminala MUP-a, jer je 35 godina staža, kako je naveo u biografiji, proveo u policiji. Radonjić je istakao da nije bio direktno uključen u istrage, ali da zna da borba protiv korupcije nije bila efikasna prije 10 godina. Dodao je „da nije tako ne bi trebala Agencija”.
Objašnjavajući razloge odlaska u penziju prije četiri-pet godina, Radonjić je rekao da se na to odlučio zbog povoljnih uslova.
– Vlada povremeno daje povoljne uslove za odlazak u penziju i ja sam procijenio da mi je dobro da odem. Sa 50 godina građani ne mogu (u penziju), mi možemo i isplatilo mi se. Htio sam tu penziju da uzmem i po zakonu imam pravo da radim negdje drugo – istakao je Radonjić.
Ćalovićeva ga je pitala i da li je pratio finansiranje partija, da li će imati posebnih izazova, da li je čuo za aferu „Snimak” i šta bi radio da je bio direktor kada se saznalo za nju. Nakon objašnjavanja zakonskih ovlaštenja Agencije, Radonjić je odgovorio da „ne zna za taj `Snimak`” i da ne želi da govori o tome „šta bi radio kad bi radio, i šta bi bilo kad bi bilo”.
Na insistiranje šta bi uradio kada bi u javnost dospjeli snimci iz kojih se vidi da se državna sredstva koriste za izbornu kampanju neke stranke, on je rekao da treba sve provjeriti i prebacio lopticu u drugo dvorište.
– Ako je u toj situaciji izvršeno krivično djelo, Agencija nema nadležnost već tužilac. Ako nešto traži od nas, mi bismo mogli to da odradimo – istakao je Radonjić.
Član Savjeta Ristan Stijepović pitao je kako bi zaštitio „zviždače”, na šta Radonjić odgovara da „zakon to precizno definiše”.
– Po toj liniji rada, ja bih išao na princip nagrađivanja, da podstaknemo zviždače – kazao je Radonjić.
Radula Žurića je interesovalo koliko je bilo zaposlenih u CB Podgorica kad je Radonjić bio šef, iznoseći pohvale na njegov račun.
– Milo mi je što se prijavio, ja stavljam akcenat na nezavisnost kandidata a on sa obezbijeđenom dobrom penzijom može biti nezavisan – rekao je Žurić.
Bojan Obrenović je pitao Radonjića da li je spreman da bude profesionalan i da zaštiti autoritet institucije.
– Mi treba da upoznamo ljude da je nedozvoljeni uticaj krivično djelo, ja neću dozvoliti da neko na taj način utiče na mene poslije 35 godina mog rada – odgovorio je Radonjić.
Zakonom o sprečavanju korupcije propisano je da je Agencija nadležna za sprečavanje nezakonitog bogaćenja, kontrolu partijskih finansija, zaštitu zviždača i kontrolu sprovođenja Zakona o lobiranju. Propis, u čijoj izradi su pomagali i evropski eksperti, usvojen je prije godinu. Agencija treba da počne da radi 1. janaura, a ovih dana završavaju se pripreme za to. Nakon izbora direktora, usvojen je statut, čeka se odobrenje Skupštine na predlog budžeta od 1,5 miliona eura, sređuju se prostorije, koje je koristila Uprava za nekretnine, za useljenje. Ona treba da preuzme posao i službenike Agencije za antikorupciju i Komisije za sprečavanje sukoba interesa, a planira se zaposlenje još 27 lica.M.S.
Što je kod tužioca nije naše
Predsjednica Savjeta Agencije Goranka Vučinić pitala je Radonjića gdje bi Agencija mogla proaktivno djelovati na početku rada, u odnosu na već postojeću Agenciju za antikorupciju i Komisiju za sprečavanje sukoba interesa, na šta je dobila odgovor da je „zakon precizan i otvara velike mogućnosti”. Na dodatno pitanje da li postoji osnov za proaktivno djelovanje ako funkcioneri prijave imovinu veću od legalnih prihoda, Radonjić je rekao da su „ovlašćenja Agencije da ukazuje na propuste u prijavi imovine”.
– Ako postoji krivično djelo onda to treba da dostavimo tužiocu, ako je neki drugi organ počeo da radi, mi zastajemo sa radom – smatra Radonjić.