Centrima za socijalni rad tokom 2015. godine prijavljeno je 12 slučajeva seksualnog zlostavljanja djece. To je navedeno u izvještaju o radu Ministarstva rada i socijalnog staranja, gdje se navodi da su shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici formirani multidisciplinarni operativni timovi u svim centrima za socijalni rad.
– U 2015. godini u centrima za socijalni rad evidentirane su 542 žrtve nasilja. Od toga je 192 djece, 275 žena, 39 muškaraca i 36 starih lica. Evidentirano je najviše emocionalnog nasilja, zatim fizičkog i seksualnog, koje je prepoznato u 12 slučajeva. Pored navedenog, evidentirano je 36 djece koja su bila izložena vanporodičnom nasilju i 162 zanemarene djece. Centri za socijalni rad reagovali su savjetodavno u navedenim slučajevima; pružena je psihološka podrška u velikom broju, urađena je procjena rizika, izrađeni su individualni planovi za žrtvu, pružena je pravna pomoć žrtvama, kao i određivanje povjerljivog lica iz centra za socijalni rad – kažu u ministarstvu.
Jedinstvena nacionalna besplatna SOS linija za pomoć žrtvama nasilja u porodici počela je sa radom 9. septembra 2015. godine. Za potrebe organizovanja rada nacionalne linije SOS telefon Nikšić je u avgustu obezbijedio potrebne infrastrukturne i tehničke preduslove. Za direktan rad na liniji za pomoć zadužen je tim od sedam ljudi, koji čine koordinatorka, tri operatera – konsultanta, dva volontera i stručni saradnik – psiholog.
Komentarišući podatke da je evidentirano 12 slučajeva seksualnog nasilja djece, psiholog Radmila Stupar Đurišić kaže da iz godine u godinu bilježimo porast tih prijava.
– To svakako ne znači da se ta pojava sada češća. U suštini, radi se o tome da su žrtve postale samosvjesnije i da prijavljuju seksualno nasilje. Djeca počinju da prepoznaju sekusalno nasilje jer se obrazuju. Veoma je bitno da djeca prepoznaju da su žrtve, jer ako ćute oni gnjev i strah potiskuju u sebi i to je jako pogubno za njih. Djecu treba edukovati da prepoznaju šta je seksualno nasilje, ali na njima prihvatljiv i primjeren način. Oni do 15–16. godine nisu ni zreli dovoljno da shvate šta su zaista seksualni odnosi i koje posledice mogu da imaju. U tim godinama nijesu ni spremni za njih, ali treba da znaju kako mogu biti zloupotrijebljeni – istakla je Stupar Đurišić.
Na pitanje kako objašnjava pojavu učestalog zanemarivanja djece, Stupar Đurišić ističe da je tempo života uslovio takav sistem da roditelji nemaju vremena za ono što je najpreče, a to su djeca.
– Roditelji nekada i ne shvataju da samo fizičko prisustvo u kući nije dovoljno. Ako ne priđu djeci i ne razgovaraju sa njima, oni kao da nisu tu. Blaži oblici zanemarivanja su kada roditelji umjesto sa djecom vrijeme provode na društvenim mrežama. Teži oblici zanemarivanja su kada roditelj ne pokazuje interesovanje gdje mu dijete boravi, sa kim se druži, izlazi... Ipak, najteže je kada se dijete žali roditelju na neki problem, a on odbija da ga sasluša i kaže mu „snađi se sam, kao što sam se i ja snalazio”. Takođe, veoma su pogubne situacije kada se dijete žali na neku bolest, a roditelj mu kaže da umišlja i da mu u stvari nije ništa. To obeshrabruje dijete i ono gubu onaj glavni oslonac koji ima i počinje da vjeruje da je samo na svijetu, što utiče na njegovo samopouzdanje i stavara osjećaj niže vrijednosti – objašnjava Stupar Đurišić.
M.S.
U „Ljuboviću” 50 štićenika
U Centru „Ljubović“, u koji se smještaju djeca koja su u sukobu sa zakonom, usluge su pružane za 50 maloljetnika.
– Usluge su pružane za 19 korisnika na stalnom, odnosno, institucionalnom tretmanu, od kojih je tokom godine bilo sedam novoprimljenih, a za 11 je obnovljena vaspitna mjera. Od ukupnog broja 2015. god. donesena je odluka o prekidu mjere za 12 korisnika. Centri za socijalni rad na tretman u ovu ustanovu 2015. godine uputili su 13 korisnika, i to sedam dječaka i šest djevojčica. Kroz Prihvatnu stanicu prošlo je 31 dijete, a u pitanju su djeca koja su se nalazila u stanju socijalne potrebe ili su se pojavila kao izvršioci krivičnih djela i jedan maloljetnik kojem je izrečena mjera privremenog smještaja do okončanja pripremnog postupka – piše u izvještaju.