Porodice 143 lica nestala tokom ratova devedesetih, koje su iz Crne Gore ili žive u našoj državi, najavili su moguće proteste ispred Skupštine i Vlade ukoliko ih predstavnici nadležnih institucija ne prime na razgovor. To je najavljeno da jučerašnjoj pres konferenciji održanoj povodom 30. avgusta – Međunarodnog dana nestalih.
Ljubiša Filipović, predsjednik Udruženja porodica kidnapovanih, nestalih i ubijenih na Kosovu i Metohiji Crveni božur, čije je sjedište u Sutomoru, kazao je da porodice traže da se hitnom izmjenom postojećih zakona i administrativnih procedura ili donošenjem zakona o nestalim licima regulišu pravna, statusna i administrativna pitanja porodice. On je istakao da u ime univerzalnih prava traže predaju svih posmrtnih ostataka i oslobađanje svih preživjelih zatvorenika na prostorima bivše Jugoslavije.
Filipović je na konferenciji koju je juče organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) pročitao otvoreno pismo poslato vladama, premijerima i predsjednicima Crne Gore i Srbije, domaćim i međunarodnim institucijama.
– U predratnim, ratnim i poslijeratnim godinama na prostoru bivše Jugoslavije nestalo je, kidnapovano i ubijeno na hiljade nedužnih ljudi. Sudbina većine njih i dalje je nepoznata. Neprihvatljiva je činjenica da na početku trećeg milenijuma, kada nauka i ljudski um otkrivaju sve tajne, niko nije poželio da sazna sudbinu nasilno odvedenih, ilegalno zatvorenih, mučenih, tajno držanih, ubijenih i sakrivenih – poručio je on.
Filipović je ukazao da u mnogim aspektima procesa ekshumacije i identifikacije postoji neizbalansiran, diskriminatorski odnos prema nestalima srpske i crnogorske nacionalnosti, a time i prema njihovim porodicama. On je naveo da se porodice nestalih, pored učinjene nepravde i bola, suočavaju i sa pravnim i statusnim problemima.
Podsjetio je da je predsjednik države Filip Vujanović potpisnik deklaracije u Mostaru i da je tada kazao da će se zalagati da se sva nestala lica pronađu na teritoriji Jugoslavije, da će Crna Gora učiniti sve kako bi pomogla i olašala ionako težak život porodicama žrtava. Takođe je ukazao da u vezi sa tim još ništa nije riješeno, niti je počelo da se rješava.
– Slali smo bezbroj dopisa i njemu i premijeru i drugim institucijama i niko nije imao razumijevanja da nas primi makar na 10 minuta. Članovi udruženja više puta su tražili da izađemo ispred Vlade i Skupštine, ali smo to odbijali, nadajući se da će nas primiti na razgovor. Ukoliko to uskoro ne učine, sigurno ćemo izaći na ulicu sa slikama svojih najbližih – poručio je Filipović.
Saradnica u Centru za građansko obrazovanje i portparol Koalicije za REKOM u Crnoj Gori Tamara Milaš saopštila je da se u Crnoj Gori kao nestali vodi 61 crnogorski državljanin, kao i 82 osobe koje su državljani Srbije (sa Kosova i Metohije), a čije porodice žive u Crnoj Gori.
– Apelujemo na donosioce odluka da riješe sudbinu nestalih tokom ratova devedesetih, kao i da privedu pravdi sve počinitelje ovih zločina i njihove nalogodavce, ali i da daju podršku onima koji su najviše stradali. Stiče se utisak da crnogorske institucije ne žele da se ovi slučajevi riješe jer su institucije nezainteresovane za one koje se vode kao nestali – ocijenila je ona.
Milaš je pozvala tužilaštvo da u skladu sa novousvojenom strategijom o istraživanju ratnih zločina intenzivira svoje napore na rasvjetljavanju nestalih i pojača borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina.
– Pravda mora biti zadovoljena na svim nivoima, jer društvo ne može očekivati prosperitet bez toga - zaključila je Milaš.
Ministar savjetnik u Ambasadi Srbije u Crnoj Gori Nikola Ratković istakao je da je obilježavanje ovog dana veoma važan događaj i za Srbiju i prilika da pozovu sve relevantne pojedince i učesnike u međunarodnoj zajednici da najozbiljnije pristupe rješavanju pitanja nestalih.
Miodrag Jovanović, član udruženja Crveni Božur, ukazao je na činjenicu da je iza svakog nestalog i stradalog u ratnim i poratnim sukobima ostalo na stotine članova porodice i uže rodbine koji ne znaju istinu o mjestu stradanja.A.O.
„Pronađimo lice”
Iz Crvenog krsta Crne Gore poručili su da nije poznato koliko je tačno lica nestalo širom svijeta u ratnim sukobima, koliko je djece odvojeno od roditelja usled ratnih dešavanja i migracija, koliko je lica u zatvorima, a kojima je onemogućeno da ostvare kontakt sa svojim najbližima, što stvara problem u otkrivanju sudbina nestalih. Ističu da u svojoj evidenciji imaju 61 slučaj lica nestalih u konfliktima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu, čije porodice žive u Crnoj Gori ili su u Crnoj Gori pokrenule procedure traženja i zajedno sa Komisijom za nestala lica Crne Gore i Udruženjem porodica nestalih rade na rješavanju pomenutih slučajeva.
– Kao jedan od alata koji koriste nacionalna društva Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, pa i Crveni krst Crne Gore, jeste Trace the face (Pronađimo lice), preko veb-sajta www.tracetheface.org, koji omogućava tražiocima da postave sliku na ovaj veb-sajt i navedu koga traže – pojašnjavaju iz CKCG.